Izgradnja zelene pijace u Opovu: Finalizacija prve faze projekta (video)

Izgradnja zelene pijace u Opovu: Finalizacija prve faze projekta (video)

OPOVO, 30. mart 2022 – Prva faza projekta izgradnje zelene pijace u Opovu ulazi u završnu fazu. Nakon pripremnih radova i kopanja temelja u januaru, podignuti su zidovi i izlivena ploča objekta.

Gradilište je obišao predsednik opštine Miloš Markov koji je izrazio zadovoljstvo dinamikom radova i uz puno optimizma očekuje realizaciju ovog projekta.

„Sada kada pogledamo ovaj projekat izgradnje zelene pijace u Opovu, možemo videti jedan objekat koji je već dobio svoje konture, tako da i građani već mogu da vide kako će taj pijac izgledati. Naravno, pijac će u narednom periodu biti uređen do kraja, imaćemo zatvoreni deo, imaćemo tezge koje će imati krov, dakle jedan potpuno nov, moderan objekat. Takođe, ono što će ovde biti izgrađeno, a što se u ovom trenutku ne vidi, imaćemo ovde jedan mali parkovski prostor, zatim parking prostor, ali i kolektor otpadnih voda koje će ići direktno u kanal. To je dobra stvar i za sve naše sugrađane iz ovog dela sela gde je uvek bio problem zbog malo većih kiša i polavljenih bašta jer voda nema gde da ide. Ovim projektom je obuhvaćeno da se uradi novi kolektor voda koji će kišnicu i svu tu vodu sa pijace deponovati gde joj je i mesto. Ja sam izuzetno zadovoljan radovima, a okvirno rok za završetak projekta je septembar. Ovom dinamikom smatram da je to realno moguće, naravno uvek postoji mogućnost ako se nešto nepredviđeno dogodi, ali za sada sve funkcioniše jako dobro i imamo priliku da svedočimo jednom aktivnom gradilištu, tako da očekujem i takav rezultat, odnosno da ćemo početkom jeseni ovaj pijac i otvoriti“, izjavio je Markov.

Projekat se sufinansira od strane Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu u saradnji sa Evropskom investicionom bankom, a rok za završetak kompletnog projekta je 9. septembar 2022. godine.

Vremenske prilike: Crvene kiše nam opet stižu, kako nastaju i da li su opasne

Vremenske prilike: Crvene kiše nam opet stižu, kako nastaju i da li su opasne

Crvene kiše nam opet stižu, kako nastaju i da li su opasne

Izvor: RTS
Crvena kiša, koja je pre dve nedelje padala, tvrde stručnjaci, bila je pesak iz Sahare. Tih dana vazduh je bio jako zagađen. Da li su te dve činjenice povezane ili su samo splet okolnosti? Meteorolozi najavljuju da nam crvene kiše ponovo stižu za nekoliko dana.

Tog 16. marta, kada je u Beogradu pala crvena kiša, u vazduhu je bilo čak 14,3 puta više suspendovanih čestica nego što je dozvoljeno. Stručnjaci ipak tvrde da je to samo prirodni fenomen koji se uglavnom javlja na proleće i jesen, a viđamo ga nekoliko puta godišnje.

“To je južno i jugozapadno strujanje koje dolazi iz severa Afrike i transportuje saharski pesak u srednjim i višim slojevima troposfere pod uticajem mlazne struje ili jakog vetra i kada dođe do kondenzacije vodene pare izlučuje se sa kišom i to vidimo najčešće na automobilima, vešu, terasama, prozorima”, rekao je Goran Mihajlović, pomoćnik direktora Republičkog hidrometeorolškog zavoda.

Iako je na oko prljava, žuta ili crvena, nazivaju je čak i sunčevim vetrom. Da li može biti opasno za zdravlje ako smo dugo napolju dok ova kiša pada, mišljenja su podeljena.

“Da li može biti opasan? Kako da ne, na primer tornada, harikeni predstavljaju najopasnije peščane oluje i najopasnije prirodne pojave, a posebno što su od gvožđa”, objasnio je Milan Stevanović, diplomirani inženjer elektrotehnike.

Mihajlović smatra da nema opasnosti i da je ovo jedan prirodni fenomen i nije u tom smislu opasan za ljudsko zdravlje.

Sunce na zemlju šalje sve hemijske elemente. Čestice ovog peska sitne, mikronske, njihova veličina je između pet do 10 mikrometara i u sebi mogu da sadrže gvožđe.

“Ovih dana Sunce šalje teške hemijske elemente, jer je aktivnost Sunca izuzetno velika i jaka. Ti teški hemijski elementi prave tornada, jake vetrove, poplave i sve ono što doživljavamo na zemlji, kao i zemljotrese”, napomenuo je Stevanović.

S druge strane, neki stručnjaci su mišljenja da pojačana sunčeva aktivnost dezinfikuje atomosferu i da je jedan od razloga pojave pandemije korone bila izuzetno niska aktivnost Sunca.

Kako stvari stoje, posla za perače automobila biće još, jer meteorolozi novu prljavu kišu najavaljuju već za naredne dane.

Pripremila: Jelena Baranin

Saobraćaj: Sanacija udarnih rupa na kolovozima (video)

Saobraćaj: Sanacija udarnih rupa na kolovozima (video)

OPOVO, 30. mart 2022 – U okviru programa rehabilitacije saobraćajnih kolovoza lokalna samouprava nastavlja radove na sanaciji udarnih rupa na teritoriji Opštine Opovo.

Radove su obišli predsednik opštine Miloš Markov i predsednik Skupštine opštine Opovo Nenad Josić.

Markov je nakon obilaska rekao da je zadovoljan kvalitetom radova koje izvodi firma Štrabag, a u pitanju je nastavak projekta koji je započet krajem prošle godine. Markov posebno ističe da će se sanacija udarnih rupa raditi na teritoriji cele opštine.

Komunalna inspekcija Opštinske uprave Opovo upozorava učesnike u saobraćaju da na mestima gde se izvode radovi voze pažljivije, a sama mesta radova su obeležena propisnom saobraćajnom signalizacijom.

Kreativni klub ONB Opovo: Najava pete kreativne radionice

Kreativni klub ONB Opovo: Najava pete kreativne radionice

Najava pete kreativne radionice

OPOVO, 30. mart 2022 – U okviru Kreativnog kluba Opštinske narodne biblioteke Opovo u subotu, 2. aprila, održaće se peta kreativna radionica.

Tema radionice je oslikavanje drvenih jaja, a radionicu će voditi naša sugrađanka, slikarka Olja Nikonova.

Olja Nikonova je rođena je 1971. godine u Rusiji, gradu Votkinsku, na zapadnim obroncima Urala. Pohađala je osnovnu likovnu školu i Jaroslavsko slikarsko učilište u klasi Jelene Vladimirovne Smagine. Od 1991. živi i radi u Srbiji.

Radionica je namenjena deci do 12 godina, a prijave su u toku.

Prijave se vrše pozivom na broj telefona 063 10 68 319 ili na mejl kulturnicentaropovo@gmail.com.

Tradicija i kulinarstvo: Najbolji beli čobanac skuvao Jozef Maka (video)

Tradicija i kulinarstvo: Najbolji beli čobanac skuvao Jozef Maka (video)

SAKULE, 28. mart 2022 – Ovčarski dan je odavno jedna od najprestižnijih agrarnih manifestacija u Banatu i Vojvodini, a pored smotre kolekcija ovaca i izložbe pulina, jedna od atrakcija je takmičenje u kuvanju tradicionalnog ovčijeg paprikaša – belog čobanca. Iz godine u godinu, ovo takmičenje privlači sve veći broj kulinara.

Ove godine bilo je takmičara iz cele Vojvodine, Sakula, Opova, Kovačice, Zrenjanina, Bačkog Petrovca, Banatske Topole, Sefkerina, Farkaždina, Mužlje, Banatskog Velikog Sela, Vilova, Bečeja, Novog Sada, Pančeva ali i iz Beograda. Neki od njih su veterani kada je u pitanju čobanac, a nekima je prvi put da pripremaju ovaj stari specijalitet.

PROČITAJTE JOŠ:


24. ovčarski dan: Nakon dve godine pauze ovčari ponovo u Sakulama

Hola Serbia: Kako je jedan Čileanac video Ovčarski dan


A šta je tajna belog čobanca i da li je uopšte ima. U pitanju je starinsko jelo koje su pripremali pastiri na pašnjacima, pa stoga i nosi naziv čobanac. Jelo se prvenstveno pripremalo od ovčijeg mesa, da bi nakon dolaska Turaka u Banat prešli na jelo koje Turci nisu uzimali, a to je svinjsko meso. Kako u vreme kada se čobanac prvi put počeo pripremati, u Evropi još nije bilo paradajza i paprike, jelo se pripremalo samo od crnog luka, mesa, masti ili loja i soli, bez zaprške. Danas, čobanac po načinu pripreme sve više liči na svog daleko popularnijeg rođaka – gulaš, a samo pravi poznavaoci pripremaju ga na način naših predaka“, objašnjava nam tajnu čobanca Sava Kovački iz Sakula.

Čobance je ocenjivao eminentni žiri u sastavu Otilia Damjanović iz Ečke, profesor Marija Margit iz Zrenjanina i Tibor Mandić iz Segedina, svi članovi Međunarodnog udruženja „Otvorena vatra“, zatim Dragan Mitić iz Bačke Topole, predsednik Udruženja Viteški red amaterskih kuvara Vojvodine, dok je ispred organizatora član žirija bio Sava Kovački, takođe član Udruženja „Otvorena vatra“ i Viteškog reda amatera kuvara Vojvodine.

Ocenjivanje nije bilo lako, a na kraju žiri je odlučio da je najukusniji beli čobanac skuvao Jozef Maka iz Banatske Topole, drugo mesto je pripalo Radivoju Jakovljeviću iz Bečeja, dok je treće mesto osvojila Smiljka Malešev iz Zrenjanina.