OPOVO, 2. decembar 2021 – U prvoj decembarskoj raspodeli paketa za novorođene bebe, Opštinska uprava Opovo je uručila četiri paketa za tri dečaka i jednu devojčicu. Tri prinove su oktobarske i jedna novembarska. Po jedna beba je iz Opova, Barande, Sakula i Sefkerina.
Pakete su uručili zamenica predsednika opštine Anka Simin damjanov i opštinski odbornik Predrag Ginculj.
OKTOBAR: Luka Šamanc (Baranda), Zlata Marjanski (Sakule), Viktor Brankov (Opovo); NOVEMBAR: Jovan Milošev (Sefkerin).
OPOVO, 2. decembar 2021 – U okviru projekta Miholjski susreta sela – Festival bundeve i zimnice, koji finansira Ministarstvo za brigu o selu Republike Srbije, Opština Opovo, u saradnji sa Opštinskom narodnom bibliotekom, organizuje 11. decembra kreativnu radionicu „Bundevom obojena jesen“.
Radionica će trajati od 10 do 13 časova i biće organizovana u prostorijama Biblioteke u Opovu. Deca će imati prilike da ukrašavaju i prave zanimljive predmete od bundeve i na kretivan način isprate jesen. Svi predmeti biće izloženi na Zimskom vašaru kao deo programa manifestacije. Radionicu vodi naša sugrađanka master primenjeni umetnik, Jovana Ugrinov.
Rok za prijave: 9. decembar 2021. Broj mesta je ograničen.
Pandemija dodatno pogoršala položaj ljudi sa invaliditetom u Srbiji
Izvor: Nova ekonomija Hiljade osoba sa invaliditetom u Srbiji trepelo je jer relevantne ustanove nisu uspele da se prilagode ni pandemiji ni međunarodnim standardima ljudskih prava, navodi se u studiji “Analiza položaja osoba sa invaliditetom tokom kovid-19 krize”. Njihov položaj samo je dodatno bio otežan preopterećenošću zdravstvenih ustanova, a nepripremljenost na pandemiju je potencijalno koštala života mnoge ljude sa invaliditetom smeštene u institucije, dodaje se u analizi.
Pandemija je dodatno pogoršala položaj osoba sa invaliditetom koji žive u porodicama, a posebno onih koji žive u ustanovama socijalne zaštite.
“Osobe sa invaliditetom koje žive u porodicama i u zajednici srele su se sa pandemijskim merama koje u početku nisu prepoznale specifičnost njihove situacije, pa su teže podnele novu situaciju nego na ostatak stanovništva”, navodi se u tekstu.
Autori studije naglašavaju da u Srbiji ne postoji jedinstvena baza o osobama sa invaliditetom, zbog čega nije poznat ni broj ljudi sa mentalnim invaliditetom koji žive u našoj zemlji.
“Mere za prevenciju zaraze su duboko zadirale u ljudska prava stanara ustanova za ljude sa mentalnim invaliditetom, posebno pravo na ličnu slobodu, privatnost i porodični život… Postupci nadležnih organa pre i tokom pandemije su potencijalno ugrožavali i pravo na život”, dodaje se u studiji.
Autori studije čiji je cilj da osvetli položaj ljudi sa mentalnim invaliditetom u Srbiji ističu i da domaći propisi u toj oblasti i dalje nisu usklađeni sa međunarodnim standardima ljudskih prava, naročito sa Konvencijom o pravima osoba sa invaliditetom
“Položaj tih ljudi uslovljen je predrasudama, nedovoljnim resursima, nerazvijenim ili nepristupačnim uslugama u zajednici. Ta grupa ljudi je kako se dalje ocenjuje marginalizovana i socijalno isključena, pa oni nisu dovoljno osnaženi da zastupaju svoja prava i interese”.
Dolaskom pandemije deca sa smetnjama u razvoju koja se obrazuju po individualnom planu suočavala su se sa problemima u pristupu tom obrazovanju, kao i lošom komunikacijom sa školama.
Škole su tokom jednog perioda, kako se podseća, zatvorile vrata za učenike sa mentalnim invaliditetom, dok se nastava u redovnim školama odvijala po uobičajenom ili kombinovanom modelu.
Mnoge usluge deci i osobama sa mentalnim invaliditetom, kao što su dnevni boravci i lični pratioci, nisu funkcionisale, a povratak na uobičajen način funkcionisanja nije bio dovoljno efikasan.
U studiji se navodi da država nije spremna da rešava te probleme, kao i da doprinese ravnomernoj geografskoj raspoređenosti usluga koje treba da obezbedi osobama sa invaliditetom.
PREOPTEREĆENOST ZDRAVSTVENIH USTANOVA
Zbog preopterećenosti zdravstvenog sistema tokom pandemije, svi problemi sa kojima se deca i osobe sa mentalnim invaliditetom inače suočavaju u oblasti zdravstvene zaštite, dodatno su produbljeni. U studiji se naglašava da treba rešiti sledeće probleme:
dijagnostiku razvojnih teškoća,
nepristupačnost zdravstvenih objekata i usluga,
nedovoljnu senzibilisanost zaposlenih u ustanovama i neuvažavanje potrebe da se osoba sa invaliditetom mora upoznati sa medicinskim procedurama kojima će biti izložena,
obavezano traženje njenog informisanog pristanka bez obzira na to da li je poslovno sposobna.
Uštedite kupujući gorivo sa aditivima na našim pumpama (video)
Preduzeće J&R Petrol iz Opova sa ponosom objavljuje studiju o uticaju aditiva na potrošnju goriva kod motornih vozila. U studiji koja je sprovedena u periodu od godinu dana, testirana je potrošnja goriva bez i sa aditivom. Rezultati testa pokazuju manju potrošnju od oko 10% pri upotrebi goriva sa LIQUI MOLY aditivom. Na našim pumpama u Opovu i Glogonju nudimo gorivo vrhunskog kvaliteta proizvođača MOL (Mađarska) koje je tretirano aditivima LIQUI MOLY (Nemačka). Kupovinom našeg goriva ostvarićete uštedu u vašem budžetu i dodatno sačuvati motor vašeg automobila.
Pogledajte kratak video u kojem je detaljno objašnjena prednost korišćenja goriva sa aditivom
BARANDA, 1. decembar 2021 – U okviru opštinskog projekta asfaltiranja lokalnih saobraćajnica u Barandi se asfaltira 800 metara ulica – Bezimene i delova Proleterske i Borisa Kidriča. U pitanju su sporedne ulice koje imaju pre svega značaj za poljoprivredni tranzit ali i za građane koji tu žive.
Gradilište su obišli predsednik opštine Miloš Markov i njegov pomoćnik Nebojša Kovačević, predsednik Saveta mesne zajednice Baranda Momčilo Vujčin i opštinski većnici iz Barande Goran Divljački, Milovan Knežević i Aleksandar Veselinov.
„Kao što smo obećali našim građanima radimo asfaltiranje u naseljenim mestima Baranda i Sakule, danas smo konkretno u Barandi gde se radi 800 metara puta. Dakle, 400 metara u Bezimenoj ulici i po 200 metara u delu Borisa Kidriča i Proleterskoj. Ove godine smo uspeli toliko novca da obezbedimo i svake godine gledamo da u skladu sa našim mogućnostima da deo sredstava odvojimo za uređenje, odnosno asfaltiranje lokalnih puteva. Moram da kažem da je inicijativa za asfaltiranje ovih ulica potekla od strane građana Barande i preko Saveta mesne zajednice, tako da smo mi poslušali njihove predloge, odvojili sredstva i počeli realizaciju asfaltiranja. S obzirom da radove izvodi Štrabag, kao jedna odgovorna i efilasna firma očekujem da će u nekoliko narednih dana asfaltiranje u Barandi biti završeno, a nakon toga radovi kreću u Sakulama, tako da ćemo do kraja ove godine uraditi nešto više od dva kilometra lokalnih puteva, ove godine u Barandi i sakulama gde smo procenili da je prioritet“, izjavio je Markov.
Po završetku radova u Barandi, asfaltiranje se nastavlja u Sakulama gde je već postavljena podloga na 1300 metara ulica.