Omaž ljudima koji su stvarali istoriju Opova: Borislav Jankulov, istoričar, arheolog, pedagog i poliglota iz Sefkerina

Omaž ljudima koji su stvarali istoriju Opova: Borislav Jankulov, istoričar, arheolog, pedagog i poliglota iz Sefkerina

Ovaj projekat je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Istoričar, pedagog, arheolog i etimolog. Svirao je violinu i govorio četiri jezika – mađarski, nemački, latinski i starogrčki. Tokom svog života živeo je u tri države: Austrougarskoj monarhiji, Kraljevini Jugoslaviji i Socijalističkoj federativnoj republici Jugoslaviji. Bez obzira na države i njihova uređenja, podjednako je stvarao i davao veliki doprinos razvoju nauke.

Borislav Jankulov je rođen 1878. godine u Sefkerinu kao jedno od troje dece porodice Jankulov. Bio je čovek novog doba, posvećen nauci i prosvećivanju mladih naraštaja.

Prosvetni glasnik, 1.12.1920 – u Pančevačkoj gimnaziji za direktora II klase, s godišnjom platom od 6000 dinara d-r Borislav Jankulov, direktor i profesor iste gimnazije; Prosvetni glasnik, 1.1.1923 – Ukazom Nj. V. Kralja odlikovani su… Ordenom Svetog Save IV reda… D-r Borislav Jankulov u Pančevu…; Prosvetni glasnik, 1.5.1924 – u gimnaziji u Pančevu: za direktora sa pravima činovnika 3 grupe I kategorije, D-r Borislav Jankulov, direktor iste škole do sada sa pravima činovnika 4. grupe I kategorije

Gimnaziju je završio u Pančevu i nakon toga odlazi u Budimpeštu gde će studirati istorijske nauke i doktorirati na temu „Duh novog veka i hrišćanstvo“. Tokom školske 1903/1904. godine radi kao nastavnik novosadske gimnazije, a zatim odlazi za nastavnika u učiteljskoj školi u Baji. Ovde će svojim radom skrenuti pažnju naučnih krugova, završiće kurs iz sociologije u Jeni, ali će njegov naučni rad prekinuti Prvi svetski rat.

Pred kraj Prvog svetskog rata, Jankulov ponovo odlazi u Baju gde će završiti svoje opsežno naučno – istorijsko delo „Borba rasa u svetskoj istoriji“. Međutim, tek po dolasku ili bolje reći povratku u Pančevo, uslediće njegov najplodonosniji naučni i društveni rad.

On je bio jedna izuzetno svetrana ličnost. Slobodno mogu da kažem da je dr Borislav Jankulov jedan od najzaslužnijih ljudi što danas imamo Narodnoi muzej Pančevo. U Prvom svetskom ratu je regrutovan i kada se vratio iz vojske došlo je do političkih promena u ovom delu Evrope. On je ostao da živi u gradu Baja u Mađarskoj gde je pokušavao da pronađe neku svoju karijeru, čak je konkurisao i za docenta u Budimpešti na njihovom univerzitetu, međutim, njemu tada i sva sreća po nas ovde, stiže poziv od Ministarstva prosvete Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca da se prihvati položaja direktora pančevačke gimnazije. On to svesrdno prihvata, dolazi u Pančevo i poduhvata se jednog velikog posla u oblasti kulture, ne samo kao predavač i direktor gimnazije, već i kao osnivač brojnih kulturnih institucija – Damir Prašnikar, kustos i dokumentarista, Narodni muzej Pančevo.

Gimnazija „Uroš Predić“ Pančevo

Njegovim vođenjem, pančevačka gimnazija će postati jedna od naprestižnijih u Vojvodini. Osnivanjem Trgovačke akademije u Pančevu 1929., biće njen direktor do penzionisanja 1932. godine. Kao predavač bio je strog ali pravedan prema učenicima. Okupljao je omladinu, organizovao poetske susrete i naučne sekcije, objašnjavao etimologiju reči ili običaja, osnaživao ih da aktivno učestvuju u kulturnim dešavanjima u gradu.

Pančevo je grad u kojem Borislav Jankulov ostavio veliki trag svojim radom i angažovanjem. Jankulov je 1923. godine bio jedan od osnivača Narodnog muzeja Pančeva i postao njegov prvi kustos, a istovremeno je bio i inicijator osnivanja Narodnog univerziteta, Gradske biblioteke, gimnazijske đačke radionice i đačkog pevačkog hora.

Narodni muzej Pančevo

Osnivanje Narodnog muzeja Pančevo jedna je od najvećih tekovina rada dr Borislava Jankulova koji je bio jedan od glavnih inicijatora i osnivača. U početku su biblioteka i muzej činili jednu ustanovu da bi se vremenom razdvojili. Muzej je formiran postepeno iz više privatnih zbirki kolekcionara, arheologa amatera i sakupljača starina iz Pančeva i okoline. Najznačajnije su bile zbirke inženjera vodne uprave Antona Smika, koji je skupljao arheološki materijal, ciglara Johana Bahmana koji je muzeju poklonio sav arheološki materijal prikupljen kroz zemljane radove njegove ciglane, a koji je i on sam Pančevcima prikazivao kroz svoje izložbe, kao i zbirke Petra Despinića i Huga Vajferta, koji je sakupljao stari novac i ostale starine. U vreme formiranja Muzej je posedovao oko 2000 artefakata i taj broj se organizovanjem brojnih arheoloških istraživanja brzo uvećavao. Danas, ovaj muzej predstavlja jednu od najznačajnijih kulturnih ustanova u ovom delu Banata.

Narodni muzej Pančevo

Narodni muzej Pančevo je muzej kompleksnog tipa. Pokriva više oblasti i pokriva više opština. Sve ono što bi ljude interesovalo vezano za istoriju, istoriju umetnosti, arheologiju, etnologiju, prvenstvena je delatnost našeg muzeja za teritoriju ovog dela južnog Banata. Imamo mi još muzeja u Banatu ali za ovo naše područje mi smo ustanova koja predvodi sva istraživanja i prikupljanja materijala – Damir Prašnikar, kustos i dokumentarista, Narodni muzej Pančevo.

Istovremeno sa pedagoškim i društvenim angažovanjem, Jankulov nastavlja svoj naučni rad i 1924. godine objavljuje knjigu „Prilozi za istoriju Pančeva“ gde na sistematičan i studiozan način, objedinjuje istorijski razvoj ovog grada. Između dva svetska rata inicirao je i vršio brojna arheološka istraživanja na lokalitetima u okolini Pančeva.

Članak o osnivanju biblioteke i muzeja u Pančevu / Pravda, 1.7.1932 – Ukazom Njegovog Veličanstva Kralja, na predlog g. Ministra trgovine i industrije, a na osnovu Zakona o činovnicima u vezi § 45. stav 1., Penzijskog zakona za 1932-33 godinu, penzionisani su… Dr. Borislav Jankulov, direktor 3. grupe 2. stepena Državne dvorazredne trgovačke škole u Pančevu. / Pravda, 14.7.1932 – Ukazom Njegovog Veličanstva Kralja, na predlog g. Ministra trgovine i industrije, odlikovani su: Ordenom Jugoslovenske krune 4. reda… dr Borislav Jankulov, direktor Državne dvorazredne trgovačke škole u Pančevu, u penziji 

Tokom rada u pančevačkoj gimnaziji u nekoliko navrata nuđeno mu je mesto na katedri za istoriju i arheologiju na beogradskom i sarajevskom univerzitetu. Međutim, on je te ponude redom odbijao jer je to zahtevalo i političko angažovanje što on nije želeo. Do kraja života dr Borislav Jankulov nije uzimao učešće u političkom životu.

Dr Jankulov je bio u braku sa Lenkom Gađanski. Mada njegova rodbina nije blagonaklono gledala na ovaj brak, jer su smatrali da je ona nedovoljno školovana i neobrazovana, njihov brak je bio harmoničan i za uzor. Lenka je uz Borislava stekla odlično neformalno obrazovanje i do kraja života bila njegov saradnik u prikupljanju i obradi naučne građe.

Službeni vojni list, 12.7.1921 – U artileriji: u činu rezervnog poručnika, pređašnji rezervni artileriski poručnici austro-ugarske vojske… D-r Borislav A. Jankulov / Rezervni kapetan I klase, vojna knjižica 1936. godine

Tokom Drugog svetskog rata, Jankulov se sa svojom suprugom Lenkom nastanio u njenom rodnom mestu, banatskom selu Jaša Tomić, gde će živeti do kraja života.

On je zadužio, ne samo naš grad, nego i stručnu javnost veoma važnim istorijskim radovima koje je objavljivao i pre i nakon Drugog svetskog rata, a njegova delatnost u oblasti kulture i nakon što je on otišao u penziju. U jaši Tomiću gde se nakon penzionisanja nastanio, Jankulov je i tamo dao veliki doprinos i na polju arheologije, i na polju kulture. Ako pogledamo njegov ceo životni put, sve zasluge koje je on ostavio, ne samo u Pančevu nego uopšte srpskom narodu, mislim da slobodno možemo da ga svrstamo u jedne od najznačajnijih ljudi u tom periodu – Damir Prašnikar, kustos i dokumentarista, Narodni muzej Pančevo.

Bogat naučni rad Jankulov je ostavio i tokom penzionerskih dana. U izdanju Matice srpske, 1961. godine objavljena mu je knjiga „Pregled kolonizacije Vojvodine u 18. i 19. veku“, kapitalno istorijsko delo, koje se i danas smatra za jedno od najznačajnijih studija koje se bave demografskim kretanjima Vojvodine tog doba.

Naslovne strane: Prilozi za istoriju Pančeva / Pregled kolonizacije Vojvodine u 18. i 19. veku

Takođe, Jankulov je neumoran i u arheološkim istraživanjima. Sprovodi iskopavanja u okolini Jaše Tomića i tom delu Banata gde će otkriti nalazišta iz perioda neolita, bronzanog i gvozdenog doba, kao i predmete i tragove Kelta, Tračana, Slovena i rimsko – provincijalne kulture.

Najveći broj eksponata koje je Jankulov našao prilikom arheoloških iskopavanja nalazi se u Narodnom muzeju Pančevo, dobar deo eksponata je U Narodnom muzeju grada Zrenjanina, kao i u Muzeju u Zemunu, dok se jedan deo nalazi u spomen sobi, koja je urađena kao stalna postavka u Domu kulture u Jaši Tomiću.

Zbirka arheoloških eksponata u Jaši Tomiću

Nažalost, ovaj velikan srpske nauke i kulture gotovo je zaboravljen u svom rodnom kraju. Ulice, škole, ustanove nose imena nekih drugih ljudi. A možda je baš na generacijama koje dolaze da tu nepravdu isprave. Ukazom kralja Aleksandra odlikovan je Ordenom Svetog Save IV reda 1921. i Ordenom Jugoslovenske krune 4. reda 1932. godine.

Dr Borislav Jankulov umro je u dubokoj starosti 17. aprila 1969. godine u Jaši Tomiću. Sahranjen je pored supruge Lenke u grobnici porodice Gađanski. Borislav i Lenka nisu imali dece… (Č.V.)

Foto: Č.Vučković, V.Vučković / Press dokumentacija i foto arhiva: Dragan Maslarević, Narodni muzej Pančevo, Spomen soba dr Borislav Jankulov – Dom kulture u Jaši Tomiću

dr Borislav Jankulov

Sekira i motorna testera nisu za svakoga:  Neiskusne drvoseče stradaju širom Srbije

Sekira i motorna testera nisu za svakoga: Neiskusne drvoseče stradaju širom Srbije

Neiskusne drvoseče stradaju širom Srbije

Izvor: RTS
Srbija, 28. oktobar 2021
Svake godine širom Srbije stradaju drvoseče, a profesionalci smatraju da je glavni razlog to što se tako rizičnim poslom bave oni koji nisu dovoljno obučeni.
Dragan Obrenović je profesionalni sekač koji se za drvoseču školovao. Oni koji ga poznaju pozovu ga kada iskrsne problem u obaranju drveta
U istom danu kada je ugašen jedan život u šumi u drugom požeškom selu, zahvaljujući njemu izbegnuta je još jedna tragedija.
“Osnovne mere nisu preduzete. Duvao je vetar, pa umesto drvo da padne dole, ono je krenulo da pada gore. Nemamo kadra više. Nismo četrdeset godina školovali kadar. Šta radi šumarska škola u Kraljevu? Ko nama u šumi seče milione kubika, kad sekača više nemamo”, pita Dragan Obrenović.
Kako bi obezbedili prihod za porodice, oni koji se nisu školovali za profesionalne sekače oslanjaju se na iskustvo. Na oprezu zbog brojnih rizika u šumi moraju da budu i traktoristi.
“Ima mnogo stvari koje treba obratiti pažnju – i na prilaz i na panjeve… Stvarno ne možeš ništa da predvidiš dok ne dođeš”, upozorava Duško Ostojić iz Požege.

Neophodna zaštitna oprema 

Hitna pomoć Doma zdravlja u Požegi svake godine u jesenjem periodu ima česte intervencije zbog povreda prilikom rada u šumi. Ambulantno se mogu rešiti samo one lake.
“Nemamo mogućnost šivenja rana. Obično su to neke povrede koje su spoljašnje, a unutrašnje povrede šaljemo dalje na ortopediju i na dalja snimanja, dalja ispitivanja, na dalju trijažu”, objašnjava doktor Rajko Mrdak iz Službe hitne pomoći Doma zdravlja Požega.
U kosjerićkom kraju najčešće se povređuju traktoristi jer su drvoseče sve opreznije.
“Mnogo amatera ima, ali svi profesionalci imaju zaštitnu opremu, a amateri manje i rade, malo su manje izloženi tim opasnim mašinama”, ističe serviser motornih testera iz Kosjerića Dragan Lazić.
Ko se lati motorne testere i rada i u sopstvenoj šumi, najsigurniji će biti sa zaštitnom opremom. Za nju je potrebno izdvojiti koliko i za pet kubika drva, a život nema cenu.

Predrag Stojković

Vremenske prilike: Danas ujutru ponegde slab mraz, tokom dana pretezno sunčano

Vremenske prilike: Danas ujutru ponegde slab mraz, tokom dana pretezno sunčano

Danas ujutru ponegde slab mraz, tokom dana pretezno sunčano

Srbija, 28. Oktobar, 2021
U Srbiji danas jutro hladno, ponegde magla i slab mraz, a u toku dana pretežno sunčano. Vetar slab do umeren, istočni i jugoistočni. Najniža temperatura od -3 do 3, najviša dnevna od 14 do 17 stepeni. I u Beogradu hladno jutro, na širem području grada magla i prizemni mraz, a u toku dana pretežno sunčano. Vetar slab do umeren, istočni i jugoistocni. Najniža temperatura od 1 do 3, najviša dnevna oko 15 stepeni. Izgledi vremena za sedam dana – do 4. novembra: Pretežno sunčano, samo u Negotinskoj Krajini oblačno i tmurno. U košavskom području vetrovito sa umerenim i jakim, na jugu Banata i olujnim jugoistočnim vetrom. Od utorka pretežno oblačno, povremeno sa kišom. Dnevne temperature oko i malo iznad prosečnih vrednosti, od 13 do 19 stepeni.