Zakon i pireterija: Šta kaže zakon – ko bi sve mogao da bude kažnjen zbog deljenja filma “Toma”

Zakon i pireterija: Šta kaže zakon – ko bi sve mogao da bude kažnjen zbog deljenja filma “Toma”

Šta kaže zakon – ko bi sve mogao da bude kažnjen zbog deljenja filma “Toma”

Izvor: RTS
Beograd, 13. Oktobar 2021
Samo nekoliko nedelja posle premijere filma “Toma”, za koji producenti kažu da ruši rejtinge gledanosti, pojavio se link sa piratskom verzijom filma na društvenim mrežama. Jedan od osumnjičenih za neovlašćeno deljenje uhapšen je i saslušan u Tužilaštvu za visokotehnološki kriminal.

Osim što se upisao na listu jednog od najgledanijih filmova i zauzeo vodeće mesto po gledanosti u prvoj nedelji prikazivanja, film “Toma”  pre nekoliko dana našao se i na meti piraterije. Link ka piratskoj verziji filma o jednom od najpopularnijih pevača domaće muzike širio se velikom brzinom na različitim društvenim mrežama.

“Nisu to laki trenuci ni za koga od nas, ali ne znam da li je u pitanju jedna kolektivna nesvest da se čini jedan ogroman zločin. Dok sam gledao kako ljudi tako ćaskaju, dele taj film kao da to nema nikakvu vrednost, kao da to nije nečija svojina, nego se prosto igraju s tim – to je bilo jako poražavajuće”, kaže Dragan Bjelogrlić, producent filma.

Zato su producenti odmah podneli krivičnu prijavu, a dva dana kasnije uhapšen je i prvi osumnjičeni.

“Dokazne radnje koje smo preduzeli su ukazale jasno na određena lica, vrlo brzo smo pronašli gde ta lica borave. Jedno lice je za sada, ponavljam za sada, lišeno slobode. Određeno je zadržavanje od 48 sati, dalje se procesuira”, navodi Branko Stamenković, tužilac za visokotehnološki kriminal.

Do epiloga, upućeni podsećaju – zakonom je zabranjeno objavljivanje, snimanje i pravljenje kopija autorskog dela, što uključuje i skidanje na lični kompjuter ili kačenje na torent sajtove. Ko se ogluši o propis, sledi i kazna zatvora do tri godine ili čak do pet, ukoliko se tim putem pribavlja i imovinska korist.

“Ono što posebno izgleda izaziva zabunu to je da, po nekim mišljenjima, posedovanje piratskog materijala – filmskog, audio nije kažnjivo. Jeste, kažnjivo je, a posebno je kažnjivo ako se dalje distribuira takva vrsta materijala, kao što je ovde bio slučaj”, dodaje Stamenković.

Profesor Petar Kočović, stručnjak za informacione tehnologije, kaže da oni koji stavljaju takve sadržaje na internet vrlo često ostaju skriveni.

“Ta situacija je ranije vrlo često prisutna i preko prodaje lažnih ce-deova i kopija na ulicama. Za razliku od fizičke kopije koju određeni policajci mogu da uhvate, svi koji stavljaju takve sadržaje na internet i nude široj publici vrlo često ostaju skriveni”, poručuje Kočović.

Ilegalna piraterija filmova u svetu je, prema podacima, samo tokom prošle godine porasla za više od 40 odsto. U zemljama koje je najviše pogodila epidemija koronavirusa –u Italiji i Španiji taj procenat je i za trećinu veći.
Nikolina Rakić

Auto Moto Savez: Oprez zbog niske oblačnosti i magle

Auto Moto Savez: Oprez zbog niske oblačnosti i magle

Oprez zbog niske oblačnosti i magle

Srbija, 12. oktobra (Tanjug) – Auto-moto savez Srbije upozorio je večeras vozače da budu pažljiviji, zbog niske oblačnosti, magle i sumaglice preko planinskih prevoja, ali i u nižim predelima.

Pored toga, pad temperature donosi i opasnost od proklizavanja vozila, što može biti razlog saobraćajnih nezgoda.

Istorijski pogled: Mileva Stojanović iz Sefkerina 1870. godine u Čurugu

Istorijski pogled: Mileva Stojanović iz Sefkerina 1870. godine u Čurugu

Mileva Stojanović iz Sefkerina 1870. godine u Čurugu

OPOVO, 12. oktobar 2021 – U časopisu Zastava 23. januara 1870. godine objavljen je tekst o manifestaciji u Čurugu koju je organizovala Srpska pevačka zadruga iz tog mesta.

Jedan od učesnika priredbe je bila Mileva Stojanović iz Sefkerina.

Evo kako o tom piše novinar Zastave:

„Zatim deklamovaše gđca Mileva Stojanović iz Sevkerina „Srpkinja“, na zadovoljstvo publike, nikakve sjajnosti na se neimađaše – no čisto srbinski obučena – predstavljaše nam zagorkinju vilu, koja kliče s urvine planine – dvaput je izazvata sa živila!“ (press arhiva – Dragan Maslarević)

Zastava je bila politički list Srba u Vojvodini koji je izlazio u periodu od 1866. do 1929. godine. Pokrenuo ga je i uređivao Svetozar Miletić, vođa srpskog narodnog pokreta u Vojvodini.

Prvobitno je izlazio dva puta, pa tri i četiri puta nedeljno, a od 1900. svaki dan sem ponedeljka i dana nakon praznika. Od septembra 1904. bio je jedini srpski list koji je imao dva izdanja – večernje i jutarnje. Tokom Prvog svetskog rata je zabranjen od austrougarskih vlasti, a njegov upravnik Jaša Tomić je zatvoren i osuđen za veleizdaju. Nakon rata nastavlja redovno da izlazi kao dnevnik počevši od 1/14. januara 1919. godine. Nakon zavođenja Šestojanuarske diktature 1929. godine Zastava prestala da izlazi.

List se zalagao za nacionalnu ravnopravnost u Austrougarskoj, za ujedinjenje i oslobođenje Srba (kako od austrijske, tako i od turske vlasti), kao i za stvaranje nezavisnih balkanskih država. Bio kritički nastrojen prema onim elementima srpskog građanstva sklonog potčinjavanju Pešti, ali i prema crkvenoj hijerarhiji kada nije radila u interesu naroda. Svetozar Miletić je zbog tekstova objavljenih u Zastavi 1870. osuđen na godinu dana, a 1876. na četiri godine zatvora.

Kada je u Srpskoj narodnoj slobodoumnoj stranci 1887. došlo do rascepa na radikalno i liberalno krilo, Zastava je postala list Srpske narodne radikalne stranke, dok je Branik zastupao stavove Srpske narodne liberalne stranke. Trvenja između dva lista kulminirala su ubistvom Miše Dimitrijevića od strane Jaše Tomića. Nakon prisajedinjenja Vojvodine Srbiji 1918. godine Zastava je kritikovala centralizaciju Kraljevine SHS i zanemarivanje interesa Vojvodine.