Prenos moštiju svetog oca Nikolaja: Seoska, hramovna slava i praznik opštine

Prenos moštiju svetog oca Nikolaja: Seoska, hramovna slava i praznik opštine

Seoska, hramovna slava i praznik opštine

OPOVO, 16. maj 2022 – Prenos moštiju svetog oca Nikolaja ili letnji Sveti Nikola (mladi Sveti Nikola) je praznik Srpske pravoslavne crkve koji se obeležava 22. maja. Posvećen je svecu koga Srbi u najvećem broju praznuju kao krsnu slavu 19. decembra.

Kako je to seoska slava tri naša opštinska mesta, jer su pravoslavni hramovi u Sakulama, Barandi i Opovu posvećeni upravo ovom prazniku i svecu, Skupština opštine Opovo je usvojila odluku kojom se ovaj datum od 2005. godine praznuje kao Dan opštine Opovo.

Pored svetovnih manifestacija koje organizuje lokalna samouprava, kulturna ustanova, udruženja i sportski klubovi, važan segment ovog praznika jeste njegov verski deo.

Povodom ovog praznika Srpska pravoslavna opština Opovo je objavila saopštenje u kojem poziva građane da aktivno učestvuju na liturgiji i litiji.

„Obaveštavamo verni narod i građane naše opštine, da će u nedelju, 22.05.2022. povodom hramovne slave služiti Sv. Liturgiju Episkop banatski G.Nikanor sa početkom u 08.45h. Nakon Liturgije obaviće se čin LITIJE kroz ulice (JNA, Borisa Kidriča i Stanka Tomića). Po završetku litije uslediće lomljenje slavskog kolača i posluženje ispred hrama. Dobrodosli“! 

Srpska pravoslavna crkva i vernici proslavljaju mladog Svetog Nikolu, dan kada su mošti najčešće slavljenog i omiljenog svetitelja u našem narodu, prenete iz Likije u Bari. Slave ga mnoga mesta i porodice kao malu slavu, zavetinu ili preslavu.

Sveti Nikola je rođen u gradu Patari, u oblasti Likije, na području današnje Male Azije, kao jedinac bogatih i znamenitih roditelja, Teofana i None. Kao jedinca darovanog od Boga, oni su ga Bogu i posvetili. Sveti Nikola je umro 19. decembra 345. godine (prema Julijanskom kalendaru 6. decembra), pa se taj dan obeležava kao pomen svetitelju i najčešća je srpska slava.

Posle smrti roditelja, Nikola je imanje razdelio siromašnima ne zadržavajući ništa za sebe. Potom, Sveti Nikola biva izabran za arhiepiskopa u gradu Miru, u Likiji. Poučavao je narod veri, obilazio bolesne, otkupljivao je zarobljenike, obilazio gradove i sela.

Tokom vladavine careva Dioklecijana i Maksimilijana u vreme gonjenja i mučenja hrišćana bio je zatvoren u tamnicu, ali ni tu nije prestajao da propoveda i širi hrišćanstvo. Prisustvovao je Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji, ali zbog toga što je udario aleksandrijskog sveštenika Arija, optuženog za jeres, udaljen je sa sabora i zabranjeno mu je dalje prisustvo.

U hrišćanskoj tradiciji se spominje da su mu odobrili ponovno prisustvo na saboru tek kada se im u snu preko izabranih arhijereja javio glas Gospoda Isusa Hrista i Presvete Bogorodice, da je učinjena velika nepravda prema Svetom Nikolaju, koji je branio pravu veru.

Umro je u Miru, 345. godine, a potom su nekoliko vekova njegove mošti počivale u sabornoj crkvi tog grada.

Godine 1087. posmrtni ostaci Svetog Nikole preneti su u tada pravoslavni Bari, koji se nalazi u južnoj Italiji, u crkvu Svetog Jovana Preteče.

Nikoljdan je praznik posvećen Svetom Nikoli koji se proslavlja 19. decembra. Svi oni koji slave Nikoljadan, prenos moštiju obeležavaju kao preslavu, i obrnuto.

Iako kalendarski ne pripada letu, zbog najčešće lepog vremena kada „pada“ današnji praznik, u narodu se naziva i letnji Sveti Nikola.

Srpske porodice, koje tog svetitelja smatraju svojim zaštitnikom, na ovaj dan proslavljaju svoju krsnu slavu i slave Svetog Nikolu koji važi za zaštitnika putnika, moreplovaca, ribara i splavara.

Pravoslavni vernici svetog Nikolu smatraju borcem za Hristovu veru, pobednikom zla za ceo svet, a njegovo ime znači narodni pobednik.

I danas mošti svetog Nikole počivaju u Bariju, sada u istoimenoj crkvi Svetog Nikole, koju su u njegovu slavu podigli građani, verujući i poštujući ovog čudotvorca i iscelitelja.

Prema predanju, smatra da je sveti Nikola povratio vid Stefanu Dečanskom, pa je ovaj srpski kralj hram u kome su pohranjene mošti Svetog Nikole okitio srebrom i slao bogate priloge za njegovo opremanje.

Sveti Nikola je pomagao siromašnima, tešio narod i spasavao ga od gladi. Smatra se zaštitnikom moreplovaca i svih putnika. I danas se veruje da Sveti Nikola pomaže na moru i svi pomorci hrišćanske vere ga slave kao svog zaštitnika. Tokom vekova, Sveti Nikola je postao jedan od najomiljenijih svetaca, kome je posvećeno  više od 600 crkava pod jurisdikcijom Srpske pravoslavne crkve.

Dom zdravlja Opovo: 200 PAMUČNIH ZAŠTITNIH MASKI ZA ZDRAVSTVENU USTANOVU (VIDEO)

Dom zdravlja Opovo: 200 PAMUČNIH ZAŠTITNIH MASKI ZA ZDRAVSTVENU USTANOVU (VIDEO)

200 PAMUČNIH ZAŠTITNIH MASKI ZA ZDRAVSTVENU USTANOVU

Opovo, 24. mart 2020;

Posredstvom lokalne samouprave sprovedena je nabavka pamučnih zaštitinih maski i rukavica za javne službe i tim povodom predsednik opštine dr Zoran Tasić uručio je 200 maski Domu zdravlja Opovo. Ako bude bilo potrebe zdravstvena ustanova će dobiti još maski, onoliko koliko im treba.

Ispred zdravstvene ustanove Danijela Janković se zahvalila na donaciji.

„Zahvaljujem se lokalnoj samoupravi što je donirala 200 maski Domu zdravlja Opovo, koje ćemo koristiti u cilju zaštite naših građana, kao i samih zdravstvenih radnika. Trenutno imamo dovoljan broj maski i možemo normalno da funkcionišemo“ izjavila je ispred zdravstvene ustanove Danijela Janković.

Po njenim rečima Dom zdravlja Opovo je spreman za sve izazove, a građani se mole da poštuju zdravstvene preporuke i mere.

„Želim da obavestim stanovnike Opštine Opovo da je zdravstvena ustanova u potpunosti spremna da odgovori na sve izazove koji nas čekaju sa novonastalom situacijom u borbi Covida-19. Nema mesta panici, postoji visok nivo ozbiljnosti, a molila bih naše meštane da se pridržavaju preporuka, da smanje kretanje na minimum, da izabrane doktore kontaktiraju telefonom kao i do sada i moram da ih pohvalim da su vrlo disciplinovani. Znači, pre nego što dođu u ustanovu da obave telefonski razgovor, da nas pozovu, a brojevi telefona su objavljeni i na sajtovima Doma zdravlja i Opštine Opovo, kao i na vidnim mestima u sva četiri naselja. Trenutna epidemiloška situacija je potpuno mirna ali molimo vas da u ovom narednom periodu gde može biti skok zaraženih na republičkom nivou, ostanete kod kuće, jer sada je najvažnije da ostanete kod kuće“, poručila je Janković uz poruku „Ostani kod kuće“.

Opovački dom zdravlja ima opremljenu i spremnu respiratornu ambulantu, a od lokalne samouprave su dobili još jedno putničko vozilo kojim će se u uslovima vanredne situacije dovoziti i razvoziti zaposleni zdravstveni radnici koji ne žive u Opovu.

Fer Plej liga 2. kolo: SPARTANCI NASTAVLJAJU SA DOBRIM IGRAMA

Fer Plej liga 2. kolo: SPARTANCI NASTAVLJAJU SA DOBRIM IGRAMA

SPARTANCI NASTAVLJAJU SA DOBRIM IGRAMA

Opovo, 23. septembar 2019;

U subotu i nedelju odigrano je 2. kolo Fer plej lige. Mada desetkovani, jer je veliki broj dece odsustvovao zbog obaveza i prehlada, opovački Spartanci su i ovog puta zabeležili lepe rezultate. Puno pretrčanih kilometara, fantatstična igra, disciplina i fer plej bili su zaštitni znak naših mladih fudbalera.

2007/2008: National Resnik – Spartanac 2:0;

2009: Spartak 2012 – Spartanac 0:7;

2010: Altina – Spartanac 5:3;
Radnički NBG – Spartanac (prijateljska utakmica) 3:0

2011: Royal – Spartanac 1:9;

2012: Ivica Iliev – Spartanac (prijateljska utakmica) 0:3;
Mondijal – Spartanac 1:5

TR Petar i Tina:  KVALITET KAO ZAŠTITNI ZNAK

TR Petar i Tina: KVALITET KAO ZAŠTITNI ZNAK

KVALITET KAO ZAŠTITNI ZNAK
Opovo, 04. januar 2016;
Trgovačka radnja PETAR I TINA već duže vreme je dobro poznata Opovčanima, pre svega po kvalitetu ponuđene robe ali i po jedinstveno povoljnim cenama. U relativno malom prostoru lokala koji se nalazi na raskrsnici ulica Borisa Kidriča i Ribarske (Borisa Kidriča br. 14), vlasnica radnje Slavica Karajović svakodnevno izlaže širok asortiman robe, simbolično rečeno od „igle do lokomotive“.
02

 

U ovoj radnji možete po veoma povoljnim uslovima – administrativna zabrana od 6 do 12 polumesečnih rata i odloženo plaćanje i do 6 mesečnih rata, kupiti proizvode iz Arilje programa – Stefan Arilje i to kućni tekstil (posteljine, jorgane, čaršave, jastuke i ćebad), krpe i peškire, pidžame i bade mantile.
04 01

 

Pored ovog programa u ponudi je bogat asortiman bebi opreme (pelene, švedske pelene, benkice i spavaćice za trudnice), zatim dečija obuća, igračke, ženska i muška garderoba, indijska roba (marame, prekrivači, zavese i garderoba) i knjige (dečija literatura i romani za odrasle izdavačke kuće Vulkan)
03

 

AKCIJA DEČIJE OBUĆE SA ANATOMSKIM ULOŠCIMA 1000 – 1800 DINARA (od 04.01.2016 do 15.01.2016).

Kontakt telefon TR PETAR I TINA 064/2238-763

DOĐITE, KUPITE I UŠTEDITE!!!

U jeku poljoprivrednih radova u saobraćaju više traktora

U jeku poljoprivrednih radova u saobraćaju više traktora

U jeku poljoprivrednih radova više traktorista na putu

Izvor /RTS/

Po podacima Agencije za bezbednost saobraćaja u Srbiji se godišnje registruje oko 500 nesreća u kojima je jedan od učesnika bio traktor. Prosečno godišnje u tim nesrećama pogine 34 lica. U dane kada su intenzivni poljoprivredni radovi traktora je na putevima više, pa je u susretu sa njima dodatni oprez neophodan.

Na putu iz Temerina ka Bečeju je uvek saobraćajna gužva. Pored ima salaša i njiva pa je dosta i traktora koji koriste magistralu. Traktorista Janoš Farago smatra da vozači auta ne razumeju kako traktor funkcioniše u saobraćaju.

Najbolje da lepo, mirno voziš. Jer oni “uskaču” ispred tebe. Ne gledaju sad. Oni misle da traktor može odmah da stane”, kaže Janoš Farago, traktorista iz Temerina.

Kritičnih tačaka za traktore na ovom putu je više. Kada se formira kolona na putu, svako skretanje u levo je rizik smatra Rudolf Tot.

“Ljudi jednostavno misle da tu neće da se skrene ili tamo gde su još kritične tačke, gde su duži. Silazak sa asfaltnog puta. Znači ljudi jednostavno samo obilaze i ne obraćaju pažnju. Šta je sad tu problem, malo su i mašine starije, tako da signalizacija možda se ne vidi toliko”, navodi Rudolf Tot, poljoprivrednik iz Temerina.

U više od polovine slučajeva kada strada ili se povredi traktorista, razlog je što traktor nije imao kabinu ili zaštitni ram. Procenjuje se da je takvih traktora oko 100 000.

“U toku sezone poljoprivrenih radova, najčešće povrede zbog kojih nam se pacijenti javljaju su povrede šake, noge, glave, grudnog koša, i to je uglavnom razlog, umor, alkoholisanost, nepažnja. -Koji je savet za poljoprivrednike u letnjoj sezoni? – Moraju biti odmorni, koliko je to moguće, moraju se hidrirati odnoso konzumirati tečnosti, vode, ne alkohola”, navodi Jasmin Osmanović iz Služba hitne medicinske pomoći Šabac.

U 41 posto slučajeva uzrok nesreće sa učešćem traktora je neprilagođena brzina, a u 30 odsto neispravna svetla ili pokazivači pravca.