Pomoć države: Za rođenje prvog deteta roditelji od 1. januara dobijaju od države 345.398,70

Pomoć države: Za rođenje prvog deteta roditelji od 1. januara dobijaju od države 345.398,70

Za rođenje prvog deteta roditelji od 1. januara dobijaju od države 345.398,70

BEOGRAD, 25. januara (Tanjug) – Roditeljski dodatak za rođenje prvog deteta od 1. januara 2023. godine iznosi 345.398,70 dinara. Ovo je predviđeno Rešenjem o nominalnim iznosima roditeljskog dodatka, paušala za nabavku opreme za dete, jednokratne pomoći za rođenje drugog i trećeg deteta i dečijeg dodatka i cenzusa za ostvarivanje prava na dečiji dodatak od 1. januara 2023. godine, a koje je potpisala ministarka za brigu o porodici i demografiju Darija Kisić. Iznosi roditeljskog dodatka i paušala za nabavku opreme za dete, cenzus za ostvarivanje prava na dečiji dodatak i iznos dečijeg dodatka usklađuju se dva puta godišnje 1. januara i 1. jula na osnovu podataka republičkog organa nadležnog za poslove statistike, a usklađivanje se obavlja u skladu sa kretanjem indeksa potrošačkih cena na teritoriji Srbije u prethodnih šest meseci. Roditeljski dodatak za drugo dete, koji se isplaćuje u 24 rate, sada iznosi 306.388,75 dinara, za treće dete, koji se isplaćuje u 120 rata, 1.838.332,53 dinara, a za četvrto dete 2.757.498,79 dinara u 120 rata. Jednokratna pomoć za rođenje drugog i trećeg deteta za decu rođenu 1. januara 2023. godine i kasnije iznosi 115.132,90 dinara, dok paušal za nabavku opreme za dete iznosi 6.383,10 dinara. Rešenje o nominalnim iznosima roditeljskog dodatka, paušala za nabavku opreme za dete, jednokratne pomoći za rođenje drugog i trećeg deteta i dečijeg dodatka i cenzusa za ostvarivanje prava na dečiji dodatak od 1. januara 2023. godine dostupno je na linku https://minbpd.gov.rs/zakoni/zakon-o-finansijskoj-podrsci-porodici-sa-decom/

 

Ministarstvo unutrašnjih poslova: Pronađene velike količine švercovanog duvana

Ministarstvo unutrašnjih poslova: Pronađene velike količine švercovanog duvana

Pronađene velike količine švercovanog duvana

Pančevo, 25. januar 2023.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Pančevu, u dve odvojene akcije, pronašli su više od dve tone suvog duvana u listu i podneće krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu u Smederevu protiv tridesetdvogodišnjeg muškarca i  četrdesetdvogodišnje žene, osumnjičenih da su izvršili krivično delo nedozvoljeno skladištenje robe. Policija je u pretresu domaćinstva tridesetdvogodišnjeg muškarca u okolini Kovina pronašla oko 1,3 tone suvog duvana, a u domaćinstvu četrdesetdvogodišnje žene više od 700 kilograma.

 

Autobuska stanica Opovo: Prodaja markica za februar

Autobuska stanica Opovo: Prodaja markica za februar

Autobuska stanica Opovo: Prodaja markica za februar

 

OPOVO, 25. januar 2023 – Autobuska stanica Opovo obaveštava putnike da će se prodaja mesečnih karti (markica) za februar obavljati u sledećim terminima:

SP Lasta:

28.01.2023.         06:00 – 12:30

30.01.2023.         06:00 – 20:00

31.01.2023.         06:00 – 20:00

01.02.2023.         06:00 – 20:00

02.02.2023.         06:00 – 20:00

03.02.2023.         06:00 – 20:00

GSP Beograd:

30.01.2023.         11:00 – 16:30

31.01.2023.         11:00 – 16:30

01.02.2023.         11:00 – 16:30

02.02.2023.         11:00 – 16:30

Zlato i bronza za opovačke atletičare

Zlato i bronza za opovačke atletičare

Zlato i bronza za opovačke atletičare
OPOVO, 25. januar 2023 – Atletičari opovačkog Spartaka imali su uspešan nastup na Prvenstvu Beograda u dvorani 14/15. januara. U seniorskoj konkurenciji Boris Mojsa je nastupio u trci na 1.500m. On se prvi put oprobao na ovoj deonici i nije bilo loše. Krenuo je trku hrabro od samog početka, diktirajući svoj ritam, završio je na prvom mestu sa ostvarenim rezultatom 4:18,87.

Prvenstvo Beograda u dvorani; Foto/Glas Opova

Medalja je osvojena i u konkurenciji starijih pionira. U disciplini bacanja kugle odličan je bio Damjan Ivanovski koji je osvojio treće mesto i bronzanu medalju, bacivši svoj novi lični rekord u dvorani 10,56m. Ivona Stamenović je bila druga u grupi na 60m, 8,97s, a u bacanju kugle je zauzela 7. mesto sa rezultatom 9,79m.
Miljana Bulatović je zauzela 17. mesto u bacanju kugle (7,75m), Ivana Jovanov 18. mesto, (7,59m) takođe u ovoj disciplini. U skoku u dalj nastupile su Ivana Šotić (30. mesto) uz ostvaren skok 3,83m i Anja Aćimov (31. mesto) 3,52m. Filip Poledica je nastupio na 800m i zauzeo 9. mesto (2:58,84).
„Takmičenje je bilo izuzetno jako i masovno, maltene svi klubovi iz Srbije su uzeli učešće na ovom takmičenju od Subotice do Prilužja na Kosovu i Metohiji. Ovo je bila odlična prilika da se vidi kakva je forma pred predstojeće prvenstvo Srbije, i ko nema normu da je ostvari“, izjavio je za Glas Opova trener opovačkih atletičara Nemanja Stojanović.

Bezbednost i saobraćaj: Traktori viskorizična vozila na javnim putevima

Bezbednost i saobraćaj: Traktori viskorizična vozila na javnim putevima

Traktori viskorizična vozila na javnim putevima

Srbija/Novi Sad, 25. Januar 2023
Od 1997. do 2021. godine u Srbiji je 1.637 osoba poginulo u saobraćajnim nezgodama sa učešćem traktora, od čega 1.198 osoba kao vozač ili putnik na ovom vozilu.

To pokazuju podaci Agencije za bezbednost saobraćaja.

“Ono što posebno zabrinjava je podatak da je od ukupnog broja poginulih u saobraćajnim nezgodama sa učešćem traktora i 67 maloletnika. S druge strane, u analiziranom periodu, svaka deseta osoba starija od 65 godina koja je poginula u saobraćajnoj nezgodi, nastradala je u udesu sa učešćem traktora”, piše portal Agrosmart.

Statistički je u navedenom periodu na svakih šest dana jedna osoba izgubila život u saobraćajnim nezgodama sa učešćem traktora, navodi portal.

Iz Agencije za bezbednost saobraćaja rekli su za Agrosmart da traktori imaju visok rizik izazivanja saobraćajnih nezgoda na javnom putu.

“To je pre svega posledica tehničkih karakteristika traktora, mogućnosti vuče prikolica ili priključnih oruđa, nepoštovanje saobraćajnih propisa, neispravnost vozila, ali je izražena i vožnja pod dejstvom alkohola”, naveli su iz te Agencije.

Naveli su da oni beleže samo saobraćajne nezgode koje se dogode na javnom putu, pa nije moguće utvrditi koliki je ukupan broj poginulih osoba na traktorima u polju i na nekategorisanim putevima.

Profesor bezbednosti saobraćaja na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu Dragan Jovanović rekao je za Agrosmart da je problem i to što traktori sa neizgrađenih atarskih puteva iznose blato na kolovoz i time povećavaju rizik odvijanja saobraćaja na putevima.

Prema podacima Agencije za bezbednost saobraćaja, procenjuje se da je u Srbiji oko 100.000 traktora bez zaštitne kabine ili rama.

“Najveći procenat upotrebe traktora bez zaštitnog rama ili kabine je u centralnoj Srbiji, čak oko 50 odsto, dok je u Mačvi nešto manji i iznosi 45 odsto, a u Vojvodini iznosi 18 odsto”, naveli su iz agencije.