Agencija za bezbednost saobraćaja : PRODUŽEN ROK DO 26. 12. 2022. ZA DODELU BESPLATNIH ZAŠTITNIH RAMOVA ZA TRAKTORE

Agencija za bezbednost saobraćaja : PRODUŽEN ROK DO 26. 12. 2022. ZA DODELU BESPLATNIH ZAŠTITNIH RAMOVA ZA TRAKTORE

PRODUŽEN ROK DO 26. 12. 2022. ZA DODELU BESPLATNIH ZAŠTITNIH RAMOVA ZA TRAKTORE

Agencija za bezbednost saobraćaja je raspisala javni poziv, koji je produžen zaključno sa 26.12.2022. godine, za besplatnu dodelu zaštitnih ramova za poljoprivrednike u Republici Srbiji. Cilj podele, oko 3.600 besplatnih ramova, jeste da se smanji broj stradanja vozača traktora u slučaju prevrtanja traktora.

Samo u toku ove godine poginulo je 45 traktorista u Srbiji.

Procedura za prijavu vlasnika traktora je sledeća:

  • Podneti zahtev koji možete preuzeti na sajtu Agencije za bezbednost saobraćaja;
  • Uz zahtev dostaviti:
    •  jednu fotografiju prednje strane traktora;
    • kopiju saobraćajne dozvole (dokaz da je bar jednom registrovan traktor);
    • dokaz da su izmirene sve obaveze po osnovu poreza na imovinu;
    • dokaz o uplaćenim administrativnim taksama, u iznosu od 900.00 dinara.

Svi zainteresovani vlasnici traktora podnose zahtev Agenciji za bezbednost saobraćaja Republike Srbije.

Država finansira celokupan iznos zaštitnog rama, jer je u te svrhe Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture opredelilo 125.000.000,00 dinara. Sva fizička lica koja poseduju traktore mogu da konkurišu na ovaj javni poziv.

Modeli traktora na koje se mogu ugraditi ovi zaštitni ramovi su: IMT 533IMT 539IMT 540IMT 542 i IMT 549.

Subvencija će se prema Uredbi Vlade sprovoditi i u naredne dve godine pod istim uslovima.

Saobraćaj: Tokom vikenda pojačana kontrola saobraćaja

Saobraćaj: Tokom vikenda pojačana kontrola saobraćaja

Tokom vikenda pojačana kontrola saobraćaja
Srbija, 2. decembar 2022
Tokom vikenda pripradnici saobraćajne policije sprovešće mere pojačane kontrole saobraćaja usmerene na kontrolu brzine u zonama pešačkih prelaza, rekao je za Tanjug major Aleksandar Radenković, ispred Uprave saobraćajne policije MUP-a ukazavši da je u prethodnom mesecu je 12 pešaka poginulo u saobraćaju.
“Akcija će biti usmerena na očuvanje bezbednosti pešaka jer su u ovom periodu godine najugroženiji, od novembra do januara meseca kada je dan najkraći. Želimo da skrenemo pažnju i pešacima da povećaju oprez i vozačima da obrate pažnju na pešake. Biće merena brzina u zonama pešačkog prelaza, kontrolisano da li vozači poštuju prava pešaka na pešačkom prelazu, ali i to da li pešaci poštuju saobraćajne propise”, rekao je Radenković.
Prema njegovim rečima, u perethodnih nekoliko nedelja devet pešaka je poginulo na neosvetljenom delu puta i uglavnom su nosili tajmiju garderobu.

Republički Hidrometeorološki Zavod: Oblačno, od sutra pojačanjе vetra

Republički Hidrometeorološki Zavod: Oblačno, od sutra pojačanjе vetra

Oblačno, od sutra pojačanjе vetra

Srbija, 2. decembar 2022
U prvoj dekadi decembra duvaće umeren i jak južni i jugoistočni vetar, koji će od subote uveče do ponedeljka, kao i sredinom naredne sedmice imati olujne (preko 17 m/ѕ), a na jugu Banata i udare orkanske jačine (preko 28 m/ѕ).

Vreme umereno do potpuno oblačno. Ujutro i pre podne slaba kiša i susnežica očekuju se na severu i zapadu Srbije, a u Timočkoj Krajini slab sneg. Posle podne u svim krajevima suvo, a na jugu i sa sunčanim periodima. Vetar slab i umeren, istočni i jugoistočni, u donjem Podunavlju i Pomoravlju povremeno jak. Najviša temperatura od 3 °S u Timočkoj Krajini i na severu Vojvodine do 9 °S na jugu Srbije.
U subotu (03.12.) nakon jutarnje magle po kotlinama i dolinama zapadne i južne Srbije, u toku dana biće umereno do potpuno oblačno i suvo. Kratkotrajna kiša očekuje se u nedelju (04.12.) u većem delu Srbije, a u ponedeljak (05.12.) krajem dana samo na severozapadu zemlje. Zatim do kraja perioda (06 – 09.12.) promenljivo, povremeno s kratkotrajnom kišom uz porast temperature. Na planinama topljenje snega.

Duvaće umeren i jak južni i jugoistočni vetar, koji će od subote uveče do ponedeljka (03 – 05.12.), kao i sredinom naredne sedmice (07-08.12.) imati olujne, a na jugu Banata i udare orkanske jačine.

Završena analiza uzoraka zemljišta i vode na pesticide u Južnom Banatu: U toku priprema knjige smernica za poljoprivrednike

Završena analiza uzoraka zemljišta i vode na pesticide u Južnom Banatu: U toku priprema knjige smernica za poljoprivrednike

U toku priprema knjige smernica za poljoprivrednike

PANČEVO – U Pančevu su završene analize vode i zemljišta na prisustvo pesticida iz uzoraka koji su prethodnih godinu dana prikupljani u Južnom Banatu i u Rumuniji, u regionu Temišvara, a rezultati su ohrabrujući.

U okviru projekta „Prekogranična mreža za edukaciju i istraživanje prirodnih resursa“ u Pančevu je danas održana konferencija za medije na kojoj je dr Nenad Zarić, naučni saradnik na Biološkom fakultetu i rukovodilac istraživanja u projektu predstavio prve rezultate analize uzoraka vode i zemljišta na pesticide u Južnom Banatu i u Rumunije u regionu Temišvara.

Za potrebe ovog istraživanja korišćen je tečni hromatograf sa masono-masenim detektorom (LC-MS/MS) marke „Thermo Fisher Scientific ”. Za potrebe pripreme uzoraka u sklopu projekta je nabavljena i druga laboratorijska oprema koja uključuje digestor, centrifugu, aparat za ultračistu vodu, analitičku vagu, mlin, ultrazvučno kupatilo, sita, vakuum uparivač, itd.

Rumunski partner, Univerzitet prirodnih nauka „Kralj Mihaj I” iz Temišvara, završio je analize uzoraka na prisustvo toksičnih metala. U uzorcima vode i zemljišta iz Srbije i Rumunije nije uočeno prekoračenje dozvoljenih granica toksičnih metala prema propisima Evropske unije i propisima Srbije.

„Radili smo analizu na 278 različitih pesticida. Analizirali smo ih kako u vodi tako i u zemljištu. Za sada smo obradili podatke vezano za uzorke vode. Prema obrađenim podacima u uzorcima, kako tekućih tako i stajaćih voda u Južnom Banatu, od 278 pesticida na koje smo ih testirali, manje od 20 smo pronašli u uzorcima vode. Od tih 20 samo su dva zakonski regulisana. Mogu da kažem lepu vest da su njihove koncentracije daleko ispod granica koje su zakonski dozvoljene“, objasnio je dr Nenad Zarić, naučni saradnik na Biološkom fakultetu i rukovodilac istraživanja u projektu.

Kako je napomenuo, nema velikih odstupanja u uzorcima vode uzetih u Južnom Banatu i onih uzetih u Rumuniji.

„Možda je zanimljivo da napomenemo, bar što se tiče vode, ne postoje značajne razlike u tipovima pesticida i samim pesticidima koji su detektovani u Srbiji i onima koji su detektovani u Rumuniji. Jedina razlika je u dva insekticida koji su detektovani u Srbiji, a nisu u Rumuniji, a to je verovatno zbog toga što je u Rumuniji zabranjena njihova upotreba na jestivim biljkama, a ipak smo mi radili uzorke vode koje se nalaze u okviru samih poljoprivrednih dobara, najverovatnije je to neka razlika“, objasnio je dr Zarić.

Isti slučaj je i sa uzorcima zemljišta. U uzorcima zemljišta je uočen veći broj pesticida u odnosu na vodu, ali su njihove koncentracije takođe višestruko niže od maksimalno dozvoljenih vrednosti.

„Što se zemljišta tiče, završili smo analizu uzoraka, ali nismo završili analizu dobijenih podataka. Obrada podataka je trenutno u toku i ona će biti gotova u narednih nekoliko dana tako da ćemo na narednoj konferenciji za medije moći da saopštimo i rezultate što se tiče zemljišta. Kako se trenutno čini, i tu je prisutno nešto manje od dvadesetak različitih pesticida i da su sve koncentracije ispod zakonski dozvoljenih granica“, rekao je dr Nenad Zarić.

Tema projekta „Prekogranična mreža za edukaciju i istraživanje prirodnih resursa“  je uticaj poljoprivrede i antropogenih aktivnosti na prirodne resurse, prevashodno na vodotokove i zemljište u regionu Južnog Banata i Temišvara.

Članovi projektnog tima su tokom poslednjih godinu dana redovno uzimali uzorke vode i zemljišta u regionu Južnog Banata.

“Za sada smo analize radili svakog meseca za vodu i u svakom godišnjem dobu za zemljište. Planirano je da ovim tempom nastavimo da radimo analize. Bez ove laboratorije i bez bezrezervne pomoći Zavoda za javno zdravlje u Pančevu ovo ne bismo mogli da sprovedemo. Instrument je kupljen sa namerom da se rade analize svih ovih pesticida, tako da bez ovog instrumenta i ove laboratorije to ne bi bilo moguće”, rekao je dr Nenad Zarić.

Dr Zarić je podsetio da je cilj ovog projekta da se utvrdi stanje prirodnih resursa u Rumuniji u regionu Temišvara i našem delu Banata.

„Pod prirodnim resursima tu podrazumevamo prevašodno vodu i zemljište. Jedan od glavnih ciljeva je i pisanje knjige smernica u kojoj ćemo mi objaviti rezultate onoga što smo uspeli da pronađemo i savetovati poljoprivrednike kako na dalje da tretiraju svoje useve, kako bismo održivo koristili te naše prirodne resurse. U narednom periodu nas čeka završetak projekta. Projekat se završava 31. decembra ove godine. Planiramo i nastavak projekta. Pišemo nove projekte zajedno sa Regionalnom razvojnom agencijom „Južni Banat“ u Pančevu, kao i sa Zavodom za javno zdravlje Pančevo“, rekao je dr Nenad Zarić.

Trenutno se završava pisanje knjige smernica za poljoprivrednike čime da tretiraju svoje useve kako bi ovo povoljno stanje ostalo održivo na duži rok. Kroz mreže za obrazovanje ovi podaci će se, zajedno sa smernicama o održivom korišćenju prirodnih resursa, preneti na stanovništvo, korisnike i upravljače ovih prirodnih resursa.

Projekat sprovode Univerzitet prirodnih nauka „Kralj Mihaj I Rumunski“ iz Temišvara i Regionalna razvojna agencija Južni Banat doo Pančevo, kroz Intereg IPA Program prekogranične saradnje Rumunija-Srbija.

Komunalna inspekcija: Orezivanje grana i krošnji na stablima uz saobraćajnice

Komunalna inspekcija: Orezivanje grana i krošnji na stablima uz saobraćajnice

Orezivanje grana i krošnji na stablima uz saobraćajnice
OPOVO, 1. decembar 2022 – Od prošle nedelje u cilju bolje saobraćajne preglednosti sprovodi se akcija orezivanja granja i krošnji na stablima uz saobraćajne kolovoze, raskrsnice i pored javnih ustanova.
Akciju sprovodi komunalna inspekcija Opštinske uprave Opovo, a izvođač radova je Javno preduzeće „Mladost“ Opovo.
Tokom prethodnih sedam dana opovački komunalci su orezivali granje u Sakulama i Barandi, trenutno se radi u Opovu, a nakon toga je na redu Sefkerin.
Radove je obišao predsednik opštine Miloš Markov, zajedno sa svojim saradnicima iz Skupštine opštine Opovo, Nenadom Josićem i Draganom Ugrinovim.

Orezivanje grana i krošnji na stablima uz saobraćajnice.1; Foto/Glas Opova