Koliko zaista košta posedovanje automobila u Srbiji

Koliko zaista košta posedovanje automobila u Srbiji

Za Glas Opova, Marija Pavlović,
BEOGRAD, 25. februar 2026.

Kupovina vozila je tek početak – mnogi vlasnici otkriju da troškovi tokom prve godine znatno premašuju očekivanja. Gorivo, registracija, osiguranje, redovno održavanje i nepredviđeni kvarovi čine skup rashoda koja zahteva pažljivo planiranje. U nastavku ćete naći konkretne brojke i kategorije troškova koje daju realan uvid u finansijsku sliku vlasništva.

Koliko vozači zaista troše godišnje?

Prosečan vlasnik automobila u Srbiji godišnje potroši između 2.500 i 4.000 € samo na osnovne troškove. Ta cifra obuhvata gorivo, registraciju, obavezno i kasko osiguranje, redovne servise i zamenu potrošnih delova.

Ako vozite automobil srednje klase sa prosečnom godišnjom kilometražom od 15.000 km, gorivo će činiti najveći deo rashoda – između 1.200 i 1.800 € godišnje, zavisno od cene goriva i potrošnje vozila.

Registracija i osiguranje dodaju još 400-600 € godišnje. Obavezno osiguranje košta oko 150 €, dok kasko polisa može dostići i 400 € za novija vozila. Redovno održavanje, koje uključuje mali i veliki servis, zamenu ulja, filtera i kočionih pločica, zahteva dodatnih 300-500 € godišnje.

Ovi troškovi su predvidivi, ali nisu jedini. Amortizacija vozila, koja se često zanemaruje u ličnim budžetima, predstavlja realan gubitak vrednosti koji se kreće između 800 i 1.500 € godišnje za vozila stara tri do pet godina. Kada sve stavke saberete, ukupni godišnji trošak lako prelazi 3.500 €, što za prosečnu porodicu predstavlja značajan deo mesečnih prihoda.

https://pixabay.com/photos/fuel-gas-station-refueling-gas-6999638/

Sastavni troškovi koje morate planirati

Struktura troškova posedovanja automobila može se podeliti na fiksne i varijabilne stavke. Fiksni troškovi uključuju registraciju, osiguranje i eventualno parking mesto ili garažu. Ove troškove plaćate bez obzira koliko vozite i oni čine osnovu godišnjeg budžeta.

Varijabilni troškovi zavise od intenziteta korišćenja vozila. Gorivo je najočigledniji primer, ali tu spadaju i rashodi za održavanje koji rastu sa pređenom kilometražom. Zamena guma, kočionih diskova, akumulatora i drugih potrošnih delova direktno je povezana sa načinom vožnje i uslovima u kojima vozilo radi.

Mnogi vlasnici ne uračunaju troškove parkinga i pranja vozila. Ako svakodnevno plaćate parking u centru grada, to može dodati 50-100 € mesečno. Redovno pranje i održavanje enterijera takođe nisu zanemarljivi – godišnje mogu dostići 200 €.

Važno je da prepoznate i skrivene troškove kao što su kazne za saobraćajne prekršaje, putarine i povremene popravke sitnih oštećenja. Ove stavke se ne planiraju unapred, ali se dešavaju češće nego što očekujete i mogu narušiti budžet ako za njih niste ostavili rezervu.

Održavanje i izbor motornog ulja

Kvalitet motornog ulja direktno utiče na potrošnju goriva, habanje motora i učestalost servisiranja. Sintetička ulja novije generacije mogu omogućiti duže intervale između servisa, što smanjuje godišnje troškove održavanja.

Ponuda Total motornih ulja pokriva širok spektar vozila i uslova upotrebe, od gradske vožnje do dužih putovanja, sa formulacijama koje pružaju zaštitu motora i produžavaju vek trajanja komponenti.

Izbor odgovarajućeg ulja nije samo tehnička, već i finansijska odluka. Jeftinije opcije mogu kratkoročno smanjiti trošak servisa, ali dugoročno dovode do povećane potrošnje goriva i bržeg habanja motora. Razlika u potrošnji između kvalitetnog i prosečnog ulja može iznositi 5-7%, što na godišnjem nivou znači uštedu od 60-100 €.

Redovna zamena ulja i filtera takođe sprečava skuplje kvarove. Motor koji radi sa zastarelim ili nekvalitetnim uljem izložen je povećanom trenju, što može dovesti do oštećenja klipova, ležajeva i drugih delova. Troškovi takvih popravki mogu dostići 1.000 € ili više, dok redovno održavanje košta svega 100-150 € po servisu.

Izbor motornog ulja treba da bude usklađen sa preporukama proizvođača vozila i uslovima u kojima vozite. Ako često vozite kratke relacije u gradskim uslovima, motor se ne zagreva dovoljno da ispari kondenzovanu vlagu, što zahteva ulje sa boljim zaštitnim svojstvima. Za duže puteve i autoputeve, fokus je na stabilnosti ulja pri visokim temperaturama.

Neplanirani kvarovi i kako ih ublažiti

Svaki veći ili manji automobil, bez obzira na starost i marku, nosi rizik od neplaniranih kvarova. Statistički, vozila starija od pet godina imaju veću verovatnoću otkaza komponenti kao što su alternator, starter, pumpa za vodu ili elektronika. Takvi kvarovi mogu koštati između 200 i 800 €, zavisno od dela i modela vozila.

Da smanjite rizik, važno je redovno praćenje stanja vozila. Čudni zvuci, vibracije ili promene u ponašanju automobila često su rani signali problema koji se mogu rešiti pre nego što prerastu u ozbiljan kvar. Ignorisanje tih signala obično dovodi do skuplje popravke.

Zamena potrošnih delova na vreme takođe smanjuje rizik od lančanih otkaza. Ako ne zamenite istrošene kočione pločice, one mogu oštetiti diskove, što udvostručuje trošak popravke. Slično važi za filtere, svećice i kaiševe – njihova pravovremena zamena sprečava oštećenja drugih sistema.

Dobra praksa je da izdvojite mesečnu rezervu za nepredviđene troškove u iznosu od 30-50 €. Na godišnjem nivou, to čini fond od 400-600 € koji vam omogućava da reagujete brzo i bez finansijskog stresa kada se kvar dogodi. Ako tu sumu ne potrošite, ona ostaje kao sigurnosna mreža za narednu godinu.

Kako rasporediti budžet za vlasništvo

Planiranje budžeta za automobil zahteva realan pristup i uvid u sve troškove. Preporuka je da izdvojite između 10 i 15% mesečnih prihoda za sve stavke vezane za vozilo, uključujući gorivo, održavanje, osiguranje i rezervu za kvarove. Za prosečnu porodicu sa prihodima od 1.200 € mesečno, to znači između 120 i 180 €.

Ako vaši troškovi prelaze taj procenat, vredi razmotriti da li je automobil preveliko finansijsko opterećenje. Alternativa može biti zamena za ekonomičniji model, korišćenje javnog prevoza za svakodnevne obaveze ili prodaja vozila ukoliko ga retko koristite.

Važno je da troškove posedovanja automobila posmatrate kao dugoročnu obavezu, a ne kao povremeni izdatak. Vozilo koje izgleda povoljno pri kupovini može postati skupo ako zahteva česte popravke ili ima visoku potrošnju goriva. Zbog toga je izbor automobila koji odgovara vašim potrebama i budžetu ključan korak u kontroli troškova.

Realna procena godišnjih troškova i svesno planiranje omogućavaju vam da automobil koristite bez finansijskog pritiska i da izbegnete situacije u kojima neočekivani izdatak narušava kućni budžet.

Knjiga o zaštitnim arheološkim istraživanjima južnog Banata predstavljena u Narodnom muzeju

Knjiga o zaštitnim arheološkim istraživanjima južnog Banata predstavljena u Narodnom muzeju

BEOGRAD – Izvor: RTV/Tanjug/mediji  Knjiga “Zaštitna arheološka istraživanja južnog Banata: Trasa magistralnog gasovoda na teritoriji grada Pančeva i opština Kovin i Opovo” predstavljena je danas u atrijumu Narodnog muzeja (NMS).

Monografija donosi rezultate obimnih zaštitnih arheoloških istraživanja sprovedenih 2019. godine duž trase magistralnog gasovoda na području Pančevo, kao i opština Kovin i Opovo, u nadležnosti Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Pančevu.

Gradski većnik za kulturu Pančeva Darko Ješić istakao je da publikacija predstavlja “pisani trag jednog od najznačajnijih arheoloških otkrića u poslednjih nekoliko decenija”, naglasivši da su brojni energetski investicioni projekti u južnom Banatu zahtevali intenzivna istraživanja na više lokaliteta.

“Zaštitnim arheološkim istraživanjima na trasi magistralnog gasovoda dobijeni su značajni podaci o naseljavanju i kretanju stanovništva u južnom Banatu, od praistorije, preko antike i srednjeg veka, do turskog doba. Najznačajnije otkriće svakako je ostava zlatnog nakita sa lokaliteta Gradište u Opovu, iz perioda srednjeg bronzanog doba”, rekao je Ješić.

Direktorka Narodnog muzeja Srbije Bojana Borić Brešković ocenila je da je publikacija završni čin jednog od najintenzivnijih arheoloških poduhvata u novijoj istoriji iskopavanja.

“Ova monografija nije samo naučni zbornik, već svedočanstvo o tome kako moderni razvojni projekti mogu postati prilika da osvetlimo najskrivenije slojeve naše prošlosti. Na trasi dugoj više desetina kilometara istražena je površina od oko 25.000 kvadratnih metara i dokumentovano više od 100 arheoloških celina”, navela je Borić Brešković.

Vršilac dužnosti direktora Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Pančevu Milica Minić istakla je značaj međuinstitucionalne saradnje i primene savremenih, nedestruktivnih metoda istraživanja, poput geofizičkih snimanja, georadara i magnetometra, u planiranju i realizaciji iskopavanja. Prema njenim rečima, Zavod je istovremeno sproveo istraživanja na devet arheoloških lokaliteta duž trase gasovoda u dužini od oko 60 kilometara, u saradnji sa više nacionalnih i regionalnih muzeja.

Nakon promocije knjige, publika je priliku da vidi najvredniji nalaz, specijalno prezentovanu ostavu sa Grmušine kose, koju čini 12 zlatnih ukrasa za kosu i lančić sa 21 karičicom.

Kako je ranije istaknuto, publikacija je proistekla iz zahtevnog i posvećenog rada velikog tima stručnjaka iz više ustanova zaštite kulturnih dobara, na čijem čelu je bila Maja Živković, urednik publikacije i arheolog u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Pančevu.

Od ponedeljka, 2. marta, javni poziv za podsticaje po hektaru

Od ponedeljka, 2. marta, javni poziv za podsticaje po hektaru

BEOGRAD, 25. februara (Tanjug) – Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić najavio je sinoć da će javni poziv za podsticaje po hektaru u iznosu od 18.000 dinara biti raspisan u ponedeljak, 2. marta, i da se neće čekati da se javni poziv završi, već će se isplate vršiti odmah po dobijanju i obradi zahteva. “Plan je da se novac isplati do kraja marta. Računima će morati da se pravda za šta su pare potrošene, a ko ne bude opravdao računima da su sredstva potrošena namenski, vratiće novac sa zateznom kamatom”, rekao je on na jučerašnjoj 27. sednici Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Skupštine Srbije, na kojoj su razmatrani problemi u mlekarstvu i stanje u govedarstvu u Srbiji.

Glamočić je dodao i da će druga rata biti pred jesenju setvu i da neće biti manja nego prošle godine, što je, kako je naglasio dezinformacija koja se pojavila u javnosti. Prema njegovim rečima, tada će više dobiti oni koji se bave intenzivnom proizvodnjom. Ministar je najavio i da uskoro počinje isplata premije za mleko za četvrti kvartal, a da će od naredne nedelje poljoprivrednicima na raspolaganju biti i najpovoljniji subvencionisani krediti sa kamatnom stopom od nula do tri odsto. Glamočić je na jučerašnjoj sednici Odbora za poljoprivredu koja je trajala skoro šest sati govorio i o aktuelnoj situaciji u mlekarstvu navodeći da se nastavlja redovan otkup mleka u punim količinama i da neće biti ni smanjenja, ni obustave otkupa. On je podsetio da je resorno ministarstvo već ispunilo četiri od šest obećanja koja su data poljoprivrednicima na sastanku održanom u petak precizirajući da se prvo obećanje odnosi na ukidanje prelevmana za prasad do kraja godine, drugo na uvođenje prelevmana na mleko u prahu, a treće na izmenu sertifikata za uvoz mesa iz Španije zbog pojave afričke kuge svinja kod divljih svinja u toj zemlji. Prema njegovim rečima, četvrto obećanje se odnosi na konsultacije sa Evropskom komisijom, koje će, kako je rekao biti održane sutra u 10 časova u onlajn formatu.

Glamočić je poručio da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nastavlja da sprovodi redovne mere i da radi na ispunjenju preostalih obećanja datih poljoprivrednicima. Ministar je rekao i da će drugi predlozi zaključaka Odbora za poljoprivredu biti sagledani u skladu sa budžetskim mogućnostima. “Svi moramo biti odgovorni u komunikaciji sa ljudima i da ne dajemo lažna obećanja”, rekao je Glamočić. Odbor za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Skupštine Srbije na jučerašnjoj 27. sednici, koja je trajala skoro šest sati, razmatrao je probleme u mlekarstvu i stanje u govedarstvu i preporučio je da se u narednom periodu posveti pažnja i problemima u svinjarstvu, voćarstvu i povrtarstvu. Predsednik tog odbora Marijan Rističević se zahvalio svim učesnicima danjašnje sadnice naglašavajući da problemi koji su danas izneti nisu vezani samo za resorno ministarstvo veći i za sve organe vlasti u Srbiji. “Naša obaveza je da na svaki način pomognemo i da damo neke konstruktivne predloge kako i na koji način da rešimo ovo što se dešava. Meni je žao, ali moj utisak je da će ovo ipak malo potrajati zbog upotrebe politike”, rekao je Rističević. On je naveo i da se u predlogu zaključaka, između ostalog, pozivaju poljoprivrednici da odustanu od blokada puteva i sprečavanja slobode kretanja građana, kao i da probleme rešavaju dijalogom sa predstavnicima Vlade i Ministarstvom poljoprivrede.