Veterinarska ambulanta Opovo na novoj adresi: Stručan kadar i širok spektar usluga

Veterinarska ambulanta Opovo na novoj adresi: Stručan kadar i širok spektar usluga

Stručan kadar i širok spektar usluga

OPOVO, 8. maj 2021 – Veterinarska ambulanta Opovo prebačena je iz starog objekta kod Policijske stanice Opovo, u ulicu JNA 8a ( kod kružnog toka prema mostu).

Stručni i iskusni veterinari i veterinarski tehničari Veterinarske ambulante Opovo koja radi u okviru Veterinarske stanice Pančevo pružaju sledeće usluge:

– Pregled mesa na trihinelu

Kod malih životinja:

– Pregled i lečenje pasa i mačaka

– Testiranje i lečenje „srčanog crva“

– Vakcinaciju, dehelmintizaciju i mikročipovanje

– Ultrazvučnu dijagnostiku

– Sterilizaciju pasa i mačaka

Kod velikih životinja:

– Sprovođenje Programa mera na teritoriji opštine Opovo

– Dijagnostička ispitivanja goveda, ovaca, koza, kopitara i pčela

– Registraciju gazdinstava

– Izdavanje zdravstvenih i transportnih uverenja

– Lečenje velikih životinja

DDD usluge, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju ugostiteljskih, industrijskih, stočarskih, poljoprivrednih i privatnih objekata.

Veterinarske ambulanta Opovo nudi program opreme i proizvoda za negu i higijenu pasa i mačaka i besplatne veterinarske savete.

Radno vreme ambulante od 08 – 14 časova  i od 18-20 časova, kao i NON – STOP za hitne slučajeve

Kontakt telefoni: 063/8725709 – Marina veterinar i 064/6824564 – Borko vet. tehničar

Bašta na drugi način: Biološka zaštita bašte

Bašta na drugi način: Biološka zaštita bašte

Biološka zaštita bašte

Piše: Irina Jevtić


Kako se obično sprovodi zaštita voća i povrća tokom vegetacije? Posadili, zaboravili, videli problem, isprskali. Ovakva metoda leči posledice, ali uzrok ostaje bez pažnje. Tako kroz neko vreme, posle prvog prskanja stiže i drugo i deseto. A kako bi bilo da se pozabavimo  uzrokom problema?

Biološka zaštita biljaka traje cele godine. Posle uklanjanja useva sejemo siderate, u proleće opet sejemo siderate, malčiramo zemljište tokom vegetacije. Tako brinemo o zdravlju zemlje. Jer u zdravoj zemlji rastu i zdrave biljke.

A šta da radimo sa samom biljkom? Kako nju da zaštitimo?

Pre svega, biljka ume da se brani sama. Ona ima svoj prirodni imunitet koji sasvim lepo funkcioniše na početnom stadijumu razvoja bolesti.

Osim toga, primećujem u svojoj bašti da zdrave i jake biljke nisu zanimljive ni štetočinama, niti patogenim mikroorganizmima.

I odakle nabaviti takvu zdravu biljku, zapitaće se neko? Nije reč o nabavci, već o pomoći našim biljkama da  ojačaju.

Sada je sezona presađivanja rasada u baštu. Sve bi bilo dobro kada ne bi svako od nas pri kupovini rasada nesvesno pružio ruku ka cvetajućem struku, jer čim cveta pre će biti plodova. Problem je što je takav rasad najbolja meta za baštenske “neprijatelje”. Obratite pažnju na odnos korena i zelene lisne mase kod takvog rasada. Ni približno nije izjednačen. Tako da prilikom sadnje u baštu na otvorenom biljka ne stiže da se lepo ukoreni jer već treba da gaji cvetove i vezuje plodove. Ovaj faktor jako utiče na njen imunitet. Ako pratimo baš te biljke primetićemo da one prve stradaju od napada štetočina i bolesti.

Druga stavka je prihrana. Svi vole da prihranjuju rasad! To je već došlo do nivoa “nacionalnog sporta”. Da što pre poraste, da što pre cveta, da što pre rodi… žurba na sve strane! Ali otvaramo internet, kucamo, na primer paradajz, naziv sorte i dobijamo zlata vrednu informaciju o terminima vegetacije! 100, 120, 150 dana! Te termine mu je odredila sama priroda, i koliko god mineralnih ili organskih đubriva unosili nećemo ih skratiti. Ali zato će naš paradajz postati “narkoman”, umesto da uzima hranu iz zemljišta, gaji lep korenov sistem, čekaće da mu gazda da da “jede”.

Pročitajte još:
Narodne metode u bašti

Isto je i sa zalivanjem. Posadili smo rasad u baštu i zalivamo svaki drugi dan. Biljka se obradovala, voda je tu, blizu površine i odmah počinje da formira korenov sistem na par centimetara ispod tla. A kad dođe leto, temperature preko 35 strpeni, zemlja vri, a sa njom i koren naše biljke, koju smo tako brižno  zalivali odmah posle rasađivanja.

Pravilan postupak izgleda malo drugačije. Biljka se dobro zalije običnom vodom odmah nakon sadnje i ne zaliva se, niti prihranjuje narednih 10-14 dana jer je sada bitno da se biljka lepo ukoreni umesto da odmah krene da gaji zelenu masu. Tek nakon isteka ovog perioda može se redovno zalivati i prihranjivati  PO POTREBI, nikako po kalendaru ili po principu “svi prihranjuju pa ću i ja”.

Ono što bi stvarno trebalo redovno unositi u baštu su mikrobiološka đubriva. Bakterije koje se nalaze u takvim đubrivima su “kašika” kojom će naše biljke uzimati hranu. Same biljke hrane se vodnim rastvorima i u njima dostupnim makro i mikroelementima. U zemljištu se nalaze svi elementi koji su potrebni za rast i razvoj voća i povrća, samo sto su u obliku  nedostupnom biljci. Pretvaranje tih elemenata u oblik dostupan svim kulturama vrše upravo korisni zemljišni mikroorganizmi.

Zdravlju biljaka ne doprinose ni mono usevi. Kada je zasađen samo krompir, pa dalje samo paradajz, pa tu u komsiluku i paprika, to je raj za zlaticu i plamenjaču. A tek smrdibube što će biti zahvalne. 🙂

Štetočine ne razlikuju biljke “na oko”. Njihova orijentacija je miris. Mešanjem različitih kultura pravimo i koktel raznoraznih mirisa, tako da je  štetočinama teže naći omiljenu hranu. Začinsko bilje, na primer,  je obavezno u celoj bašti. Ruzmarin, lavanda, žalfija, bosiljak, origano, što više to bolje.

Malčiranje je takođe deo biološke zaštite useva, jer tako stvaramo fizičku barijeru patogenim mikroorganizmima. Zahvaljujuci debelom sloju malča teže im je  doći do našeg voća i povrća.

Sideralne kulture su posebna priča u zaštiti bilja. Da se podsetimo: facelija, slačica, ovas, heljda, raž.  Svaka od ovih biljaka čini život štetočina i patogenih mikroorganizama teškim i neprijatnim.

Dakle,  bez prskanja? Slagala bih ako bih rekla da biljka može samo da se posadi i tako i da raste. Neće. Kad-tad doći će i štetočine i bolesti. Ali za male bašte postoji rešenje: bio insekticidi i fungicidi. Da, oni postoje, ali se ne reklamiraju, pa zato nisu popularni.

U BIOfungicide spadaju preparati na bazi živih mikroorganizama: Trihoderma, Boverija, Metarizium, Bacillus Subtillis. Svi oni prirodno se nalaze u zemljištu, samo u maloj količini. To su pravi borci sa bolestima poput plamenjače i pepelnice. Nemaju karencu i bezbedni su po sav živi svet.

Verovatno je već neko pomislio da su ti preparati skupi, ali nije tako. Ako uzmemo u obzir još i činjenicu da sa jednom prskalicom pokrivamo voće, povrće i cveće,  doći ćemo do zaključka da su čak i povoljnih cena.

Njihova upotreba donosi još jednu korist. Korišćenjem takvih preparata ne uništavamo prirodne neprijatelje štetočina. U nauci se ta pojava zove entomofagija i poznata je od davnina. Najbolji primer su bubamare. Njihove larve uništavaju biljne vaši jako brzo, a usto jedu i jaja drugih štetočina, poput smrdibuba. Najviše bubamara uništavamo ranim prolećnim “plavim” prskanjem i iako preparati na bazi bakra ne spadaju u insekticide, bubamarama dokazano smetaju.

Jež je najbolje oružje  protiv puževa. Ostavite lepo ušuškano mesto u vašem vrtu i obavezno će vam doći ovaj mali simpatični komšija.

Znam da narodna verovanja govore prilično ružno o zmijama. Postoje strašne  priče kako nije dobro da se zmija vidi ispred kuće. Ali belouške ili ribarice plaše se nas mnogo više nego mi njih. A što se bašte tiče, na placu gde boravi zmija slabo opstaju miševi, voluharice i ostali glodari.

Ptice odlično skupljaju sitne štetočine. Dovoljno je ostavljati posudu sa vodom za njih i sigurno će se vaša bašta napuniti lepim cvrkutanjem malih pomoćnika.

Vreme je da sumiramo: malčiranje, sideralne kulture, neprehranjene i ne previše zalivane zdrave biljke, združeni usevi i prirodni pomoćnici učiniće našu baštu zdravom i ekološki čistom.

Sportski vikend: Borac igra južnobanatski derbi u Pančevu, kadetkinje Agros Basketa u revanšu četvrtfinala baraža

Sportski vikend: Borac igra južnobanatski derbi u Pančevu, kadetkinje Agros Basketa u revanšu četvrtfinala baraža

Borac igra južnobanatski derbi u Pančevu, kadetkinje Agros Basketa u revanšu četvrtfinala baraža 

OPOVO, 8. maj 2021 – Pred nama je fudbalsko – košarkaški vikend. Sakulski Borac gostuje u Pančevu gde će odigrati još jedan južnobanatski derbi sa Dinamom. Baranđani takođe gostuju u Pančevu, a rival im je Stari Tamiš. Tempo dočekuje Pobedu iz Samoša i ima priliku da osvoji još neki prolećni bod, dok će Opovčani gostivati u Glogonju, koji je u obom meču izraziti favorit.

Mlađe pionirke Agros Basketa ovog vikenda imaju dve utakmice. U subotu igraju zaostalo 10. kolo sa ekipom Div Basketa, a već u nedelju igraju redovno kolo sa Girl Basketom.

Kadetkinje Agros Basketa igraju revanš četvrtfinala baraža sa Girl Basketom i brane 11 poena razlike iz prve utakmice. 

Fudbal: Srpska liga Vojvodina / 33. kolo

Pančevo, 8. maj (subota) 17:00h; DINAMO 1945 – BORAC (Sakule)

Fudbal: Prva južnobanatska liga / 24. kolo

Pančevo, 9. maj (nedelja) 17:00h; STARI TAMIŠ – RADNIČKI (Baranda)

Fudbal: Druga južnobanatska liga Zapad – grupa Sever / 19. kolo

Sefkerin, 9. maj (nedelja) 17:00h; TEMPO – POBEDA (Samoš)

Glogonj, 9. maj (nedelja) 17:00h; GLOGONJ – OMLADINAC 1927 (Opovo)

Košarka: KSB mlađe pionirke / 10. kolo

Opovo, 8. maj (subota) 15:00h; AGROS BASKET – DIV BASKET

Košarka: KSB mlađe pionirke / 18. kolo

Beograd, 9. maj (nedelja) 10:30h; GIRL BASKET _ AGROS BASKET

Košarka: KSB kadetkinje / revanš četvrtfinala baraža

Opovo, 9. maj (nedelja) 19:30h; AGROS BASKET – GIRL BASKET

ED Pančevo: Otkazani radovi 11. maja

ED Pančevo: Otkazani radovi 11. maja

Otkazani radovi 11. maja
OPOVO, 8. maj 2021 – Radovi ED Pančevo na visokonaponskoj mreže koji su najavljeni u Opovu, Sefkerinu, Barandi, Čenti, Kovačici, Padini, Debeljači i Crepaji za 11. maj su otkazani.

Poreska uprava: U ponedeljak rok za uplatu rate dugovanog poreza i doprinosa

Poreska uprava: U ponedeljak rok za uplatu rate dugovanog poreza i doprinosa

BEOGRAD, 8. maja (Tanjug) – Poreska uprava podsetila je danas da rok za uplatu četvrte rate dugovanog poreza i doprinosa ističe u ponedeljak, 10. maja.

To se odnosi na poreske obveznike koji su ostvarili pravo na odlaganje plaćanja dugovanog poreza i doprinosa u skladu sa Uredbom o postupku i načinu odlaganja plaćanja dugovanog poreza i doprinosa u cilju ublažavanja ekonomskih posledica nastalih usled bolesti kovid-19.

Privredni subjekt koji ne izmiri ratu u propisanom roku gubi pravo na odlaganje plaćanja obaveza po osnovu poreza i doprinosa koje su predmet odlaganja i celokupni preostali poreski dug dospeva danom gubitka prava na odlaganje plaćanja.

Za dodatne informacije poreski obveznici mogu se obratiti Kontakt centru Poreske uprave na brojeve telefona 0700-700 007 i 011-33 10 111, kao i neposredno informisati na šalterima “Vaš poreznik” u 37 filijala širom Srbije, navela je Poreska uprava.