Međunarodni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja: Osnovci obeležili Dan roze majica

Međunarodni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja: Osnovci obeležili Dan roze majica

Osnovci obeležili Dan roze majica

OPOVO, 26. februar 2021 – Svake godine se poslednje srede u mesecu februaru obeležava Međunarodni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja pod nazivom „Dan roze majica“. Cilj obeležavanja ovog dana je ukazivanje na značaj tolerancije i empatije, poštovanje prava i različitosti, razvijanje saradnje i osnaživanje za nenasilnu komunikaciju i nenasilno rešavanje konflikata.

Toga dana škole širom Srbije organizuju niz preventivnih aktivnosti usmerenih ka zaštiti od nasilja i diskriminacije poput radionica, tribina, debata, predavanja, izložbi, forum teatara, akcija u zajednici i slično, stvarajući tako sigurno i podsticajno okruženje u kome se neguje atmosfera saradnje, uvažavanja i konstruktivne komunikacije.

U Osnovnoj školi „Dositej Obradović“ Opovo i njenim izdvojenim odeljenjima u Barandi, Sakulama i Sefkerinu „Dan roze majica“ je obeležen 24. februara 2021. godine kroz nekoliko interesantnih aktivnosti:

–      izložbom likovnih radova u holu škole,

–      učenici su pisali i čitali literarne radove, ispoljavajući značaj uzajamne tolerancije i poštovanja,

–      održan je sastanak učeničkog parlamenta na kome su đaci akcenat stavili na načine prevazilaženja konfliktnih situacija i savete koje će davati svojim drugarima,

–      rađeni su plakati na časovima odeljenjskog starešine i građanskog vaspitanja na temu sprečavanja različitih vidova vršnjačkog nasilja,

–      učenici su toga dana došli na nastavu u roze odeći kako bi pružili podršku svakom detetu koje doživi bilo koji vid nasilja, a škola je obezbedila učenicima maske za lice u roze boji.

Intervju: Od Bođana do Opova

Intervju: Od Bođana do Opova

Od Bođana do Opova

Intervju sa Đorđem Balaševićem objavljen u Opovačkim novinama br 17/18 iz 2005. godine.

Piše: Saša Pavlovski

OPOVO, 22. maj 2005 – Ovogodišnjeg „Svetog Nikolu“, koji je ujedno i novi praznik opštine, stanovnici Opova i okolnih mesta pamtiće i po jednom nesvakidašnjem događaju koji je „podigao prašinu“ kakva odavno nije viđena u našem malom mestu.

Naime, čuveni novosadski kantautor Đorđe Balašević održao je koncert u Sali opovačkog Doma kulture, koja odavno nije bila dupke puna, što je i razumljivo, obzirom da je ugostila živu legendu vojvođanske, ili bolje rečeno – balkanske muzičke scene.

Na ideju za održavanje Balaševićevog koncerta, došlo se nakon njegove izjave na jednom od čuvenih novogodišnjih koncerata u Centru „Sava“, kada je prilikom izvođenja svog hita u kom se pominje ime Opova, ugledao transparent sa istim natpisom i obećao da će nas posetiti – ukoliko bude pozvan. Rečeno – učinjeno, i Đorđe je ispunio obećanje.

Par sati pre koncerta, u galeriji „Jovan Popović“ organizovan je koktel i zakuska za članove benda u pravom vojvođanskom miljeu: rezancima sa makom, štrudlama, kranclicama i ostalim đakonijama našeg kraja. Ni nalik uobraženim zvezdama naše estrade, panonski mornar pristajao je na fotografisanje, deljenje autograma i ćaskanje sa brojnim obožavaocima. Tom prilikom Đoletu je poklonjena umetnička slika, kao uspomena na druženje i još jednu posetu našoj opštini nakon dugog niza godina. Velikan naše (ali i one bivše, velike) muzičke scene, rado se odazvao pozivu na kraći intervju za naš list.

Na šta prvo pomisliš na pomen reči „Opovo“?

Svakako je to snimanje „Pop Ćire i pop Spire“. Za taj period s početka osamdesetih vezuju me predivne uspomene. Snimanje je otpočelo krajem leta – početkom jeseni, kada je ovaj kraj bio prepun raznobojnih slika tipa polja sa lubenicama, širokih krošnji drveća i terasama sa saksijama punih rascvetalog cveća. Bila je to sjajna priča na kojoj je radila odlična ekipa i uopšte mi nije predstavljalo problem da sa Oljom, svakodnevno, dva meseca putujem na relaciji Novi Sad – Opovo. Sećam se i toga da su se gledaoci u početku bunili da takva serija ide u terminu koji je predviđen za, tada ultrapopularne, akcione filmove, ali već nakon prve epizode svi su bili oduševljeni. Još jedan razlog zbog kog pamtim taj period svog života je i taj što se tada rodila moja ćerka.

Kako objašnjavaš svoju popularnost, koja očigledno ima isti intenzitet, kako među starijim generacijama, tako i među onima koji nisu bili ni rođeni kada je otpočinjala tvoja karijera?

Mislim da nas, iako sve manje, ipak još uvek ima staromodnih i romantičnih. Doduše, dosta toga su mi maznuli pirati i politika koja nas je pratila u poslednjem periodu, ali mi svakako nastavljamo dalje. Moja muzika je jednostavno takva da nailazi na isti odziv gde god da sviramo. A svejedno je u kom mestu sviramo – sale su svuda pune. Pre nekoliko dana održali smo koncert u Stokholmu u onoj Sali gde se dodeljuju Nobelove nagrade, a sada, evo nas u Opovu, i to bih rado naglasio – po drugi put. Smatram da nema velikih i malih mesta, već samo velikih i malih koncerata, a ovaj u Opovu biće jedan od tih – velikih.

Kako podnosiš svoju slavu – da li ti prija sa godinama ili počinje da ti smeta, danas kada već imaš decu u godinama u kojima je i dobar deo tvoje publike?

Pazi, ja sam, od kada znam za sebe, znao da sam slavan. Jedini problem je bio u tome što su oni oko mene tu činjenicu shvatili mnogo kasnije (smeh). Jednostavno, to je talenat koji sam genetski nasledio još od onih prvih, čovekolikih Balaševića. Ja znam da pišem pesme, drugi znaju da rade nešto drugo. Inače, uopšte ne smatram sebe nešto važnim zbog toga. To tije kao neki zanat. Slava mi nije puno pomagala u životu, osim kada sam bio u vojsci, kada mi je itekako pomoglo to što imam talenta za muziku.

Na kraju, neuobičajeno pitanje. Zašto više ne izvodiš nekada popularnu pesmu o tetku?

To je bila pesma koju sam pevao sa svojim kumom Ciletom iz benda „Neoplanti“. On je imao svoje deonice, a ja svoje, na raznim jezicima, što je bilo više nego dobro zezanje. Međutim, on više nije među nama, i iz pijeteta prema njemu ta pesma ostaće kao sećanje na sjajan period sa njim.

Nakon, nepunog sata druženja sa nama, Balašević je otišao do Doma kulture gde ga je sačekala prepuna sala, ne samo Opovčana, Sakuljana, Baranđana i Sefkerinaca, već i Čenćana, Fokčana, Beograđana i mnogih drugih pristiglih ko zna odkuda, koji su imali sreće da dođu do karte.

Koncert je otpočeo pesmom sa stihom „Oprosti velika reko, al’ ja sam morao preko!“ i nastavio se pesmama punim emocija i šalama koje su publiku dovele do delirijuma.

Ne usuđujem se da opisujem emocije publike, koja je kraj koncerta dočekala na nogama, ali mogu da zaključim dve stvari. Prvo, Opovčani definitivno obožavaju ovog čoveka čija slava ne bledi ni za nijansu, od Vardara pa do Triglava. Drugo, svakako da broj posetilaca govori da prosto vapimo za dešavanjima ove vrste, koji nas izdižu iz učmalosti koja se, za razliku od okolnih opština i gradova, već sasvim odomaćila u našem kraju.

Bašta na novi način: Siderati

Bašta na novi način: Siderati

Siderati

Piše: Irina Jevtić


Svi dobro znamo da je za dobar prinos ključna plodna zemlja, zdrave i site biljke. Pri tome dva pojma su povezana, jer gladna biljka ne moze da bude zdrava, kao ni sita bolesna. A zemlja ne može da bude plodna ako je ne nahranimo.

U klasičnom baštovanstvu zna se redosled: u jesen se djubri sa (nazvaćemo ga) A preparatom, u proleće sa B, a u toku sezone sa C. Pri tome postoji preparat AB za paradajz, AC za krastavac. Ako biljci nedostaje gvoždje uzimamo BA, a ako nedostaje fosfor, onda BC. U slučaju nedostatka onoliko raznoraznih elemenata kojima se ni nazivi ne mogu popamtiti, uzmite ABC i dodajte C+B..Još malo i dospećemo do matematičkog fakulteta..

Ako ispoštujemo potpuni redosled djubrenja, sa svim zahtevima i uslovima i dalje nije to to. Od svega toga biljka uspe da usvoji do 40% a ostatak odlazi u podzemne vode. Razlog tome, u svim tim “A, B, C” preparatima elementi se nalaze u formi nedostupnoj za biljku. Pa tako kiša odnese više nego što biljka «pojede».

Da ne bismo trošili džaba papir za zapisivanje šta, gde, kome, kako i u kojoj meri, možemo se okrenuti prirodnom načinu poboljšavanja zemljišta i povećavanja  prinosa, tzv. sideraciji.

Za početak, bonton nalaže da se upoznamo.

Siderati su biljke koje doprinose zemljištu. Seju se pre ili posle osnovne kulture i obradjuju se pre faze cvetanja. Pokrovni usevi je drugi poznati naziv za siderate.

Ovakve kulture ne samo da hrane našu zemlju već je i kopaju, i oru, prave strukturnom, baš onakvom kakva je nama potrebna za dobar prinos. Zimi je čuvaju od vetra, erozije i promrzavanja i zadržavaju dragocenu vlagu. A tek što korovi ne vole prisustvo siderata!

Rad je zasnovan na principu da se biraju biljke koje lakše usvajaju hranjive elemente iz zemljišta a posle ga ostavljaju tu gde su rasli u lako dostupnoj formi za sledeću kulturu. Zato je i bitno obraditi ih pre cvetanja kako ne bi potrošili sve sto su izvukli iz zemlje tokom rasta već to dali našem povrću. Sama obrada se vrši putem seče nadzemnog dela biljke. Ništa se ne prekopava jer siderat je svojim korenom već zavrsio taj proces. Njegova zelena masa obavezno se ostavlja na površini kako bi djubrila zemljište.

Najpoznatiji siderat je žito ili raž. Ova kultura je glavni neprijatelj korova. Tokom rasta žito izbacuje u zemlju posebne fermente koji bukvalno truju korove. Takva njegova osobina se zove «alelopatija». Istu osobinu ima i orah na primer. Zato za mnogo zakorovljene bašte žito je idealan početni siderat. Sem toga ono obogaćuje  zemlju kalijumom, fosforom i drugim mikroelementima. Jedini njegov nedostatak je što u proleće mora da se ukloni. Seče se 2cm ispod zemlje, dakle ispod tačke rasta i ostavlja tu gde jeste kao pokrov. Samo u slučaju da se ne iseče krene duboko u ponovni rast. To i jeste taj neprijatni momenat sa njime.

Ali zato je tu njegov «brat» ovas. Isto zagorčava život korovima svojom moćnom zelenom masom. Njegov koren jako lepo rilja zemlju (može se videti na slici). Posejan u jesen dobro napreduje zimi, zadržavajući sneg. U proleće ili pred kraj zime samo se iseče i ostavi. Sva njegova zelena masa ostaje kao hrana za gliste koji je pretvaraju u humus. Ovas se često seje zajedno sa grahoricom, koja puže po njemu. Ujedno, kao i svaka mahunarka, skuplja azot. Samo što takva kombinacija nije pogodna za setvu pre i posle mahunarki kao sto su grašak, pasulj, bob..

Ovas i žito su dobri prethodnici i sledbenici za bilo koju povrtnu kulturu jer spadaju u porodicu žitarica. Mogu se sejati u jesen, a ovas i u rano proleće pre osnovnih kultura.

Mada, imaju oni i «sestru» heljdu. Ona je toploljubiva kultura, dakle odlična da se poseje posle uklanjanja useva luka, pasulja. A moze i posle krompira, pre sadnje zimskog luka. U ovom slučaju, umesto baštovana obraće je prvi mraz, oslobodivši gazdu od posla oko seče siderata.

Heljda smanjuje količinu korova tako što mu pravi konkurenciju velikom količinom zelene mase koja jako brzo raste. Koren lepo strukturira zemlju, a posle se razgrađuje i ostavlja kanale po kojima se kreću voda i vazduh. Sem toga obogaćuje zemljište fosforom i kalijumom.

Da sumiramo:

  • siderati su biljke koje obogaćuju zemljište
  • kontrolišu rast korova
  • riljaju, kopaju i strukturiraju
  • zadržavaju vlagu, čuvaju zemlju od erozije.

Postoje i pravi insekticidi i fungicidi medju sideratima. O tome nastavak sledi…

Štab za vanredne situacije opštine Opovo: Odluka o merama za sprečavanje, suzbijanje i gašenje epidemije Covid – 19-512-3/2021

Štab za vanredne situacije opštine Opovo: Odluka o merama za sprečavanje, suzbijanje i gašenje epidemije Covid – 19-512-3/2021

Odluka o merama za sprečavanje, suzbijanje i gašenje epidemije Covid – 19-512-3/2021

Opovo, 27. februar 2021
Na osnovu člana 14. i člana 15. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti („Sl. Glasnik RS“ br. 15/2016, 68/2020) i člana 29. Zakona o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama („Sl. Glasnik RS“ br. 87/2018), a radi sprečavanja epidemije Covid 19 na teritoriji opštine Opovo, Štab za vanredne situacije opštine Opovo, na sastanku održanom 26.02.2021. godine, doneo je:

  1. Radno vreme objekata u kojima se obavlja delatnost:
  • u oblasti trgovine na malo ( trgovinske i druge radnje i prodajna mesta),
  • pružanja usluga u oblasti ugostiteljstva, koje obuhvataju prodaju hrane i pića (restorani, kafići, barovi, klubovi i slično),  
  • priređivanja posebnih i klasičnih igara na sreću (kladionice, igraonice i sl.),
  • kao i u objektima u kojima se obavlja delatnost pružanja zanatskih i drugih usluga u neposrednom i dugotrajnom  fizičkom kontaktu sa korisnikom usluge (kozmetički saloni, frizerski saloni, saloni lepote)
  • u oblasti kulture, koja podrazumeva istovremeno prisustvo više lica u istom prostoru  ( pozorišta, bioskopi, galerije i sl.),
  • i oblasti sporta, koja podrazumeva istovremeno prisustvo više lica u istom prostoru ili dugotrajniji neposredni kontakt  sa korisnikom usluge  (fitnes centri, teretane, vežbaonice i drugi objekti namenjeni za sport i rekreaciju i sl. ),  ograničava se tako da ti objekti mogu raditi svakog dana od 05,00 do 20,00 časova. 
  • Ograničenje iz stava 1. ove odluke ne odnosi se na radno vreme :
  • apoteka (uključujući i one u kojima se vrši promet robe namenjen za životinje ili poljoprivredu),
  • benzinskih pumpi u obavljanju delatnosti prodaje goriva i
  • trgovinskih , ugostiteljskih i drugih objekata koji vrše dostavu hrane, koji mogu da rade i van radnog vremena utvrđenog u stavu 1. ove Odluke, kao i subotom i nedeljom.
  • trgovinskih i drugih radnji i prodajnih mesta na kojima se vrši prodaja prehrambenih proizvoda (namenjenih za ljude i životinje) i samostalnih maloprodajnih objekata u kojima se trgovina, po pravilu, obavlja tako da kupac ne ulazi u objekat (trafike tj. kiosci), koji mogu da rade do 21,00 čas, kao i subotom i nedeljom.
  • Ordinacije u kojima se pružaju medicinske i stomatološke usluge i veterinarske ordinacije koje mogu da rade i van radnog vremena utvrđenog u stavu 1. ove odluke kao i subotom i nedeljom.
  • Restorana i drugih prostora u kojima se pružaju usluge ishrane u kategorizovanim i nekategorizovanim smeštajnim objektima i u kategorizovanom privatnom smeštaju, u kojima se usluga može pružati samo licima koja imaju prijavljen boravak u tim vrstama smeštaja i to najkasnije do 21,00 čas, kao i subotom i nedeljom.
  • Fitnes centara, teretana, vežbaonica i drugih objekata namenjenih za sport i rekreaciju – kada se koriste u svrhu treninga i priprema za održavanje isključivo registrovanih takmičenja u nadležnosti nadležnih nacionalnih sportskih saveza, koji mogu da rade i van radnog vremena utvrđenog u stavu 1. ove odluke i subotom i nedeljom.

U toku radnog vremena iz stava 1. ove odluke u objektima u kojima se pružaju usluge u oblasti ugostiteljstva nije dozvoljeno neposredno izvođenje muzike (muzika uživo), a posle 17,00 časova nije dozvoljena muzika u bilo kom obliku.

U periodu utvrđenom ovom odlukom tokom radnog vremena u objektima u kojima se obavlja trgovina na malo, a čija je površina preko 300m2, maksimalan broj posetilaca ograničava se na jednog posetioca na 9 m2.

3.  Izuzetno od stava. 1. i 2. ove Odluke, dana 27. i 28. februara 2021. godine, radno vreme objekata u kojima se obavljaju sledeće delatnosti, i to:

-u oblasti trgovine na malo, neprehrambenim proizvodima  (trgovinske i druge radnje i prodajna mesta);

-u oblasti ugostiteljstva, pružanja usluga koje obuhvataju prodaju hrane i pića (restorani, kafići, barovi, klubovi,  i sl.);

-u oblasti trgovine na malo, pružanja usluga u zatvorenim ili otvorenim trgovinskim centrima i sličnim objektima u kojima se obavlja ta delatnost (, pijace i sl.);

-u oblasti kulture, kada se podrazumeva istovremeno prisustvo više lica u istom zatvorenom prostoru izuzev pozorišta (bioskopi, muzeji, galerije);

-u oblasti priređivanja posebnih i klasičnih igara na sreću (kladionice, igraonice i sl.);

-u oblasti sporta, kada se podrazumeva istovremeno prisustvo više lica u istom prostoru ili dugotrajniji neposredni kontakt sa korisnikom usluge, izuzev onih objekata u kojima se održavaju već zakazana takmičenja, (fitnes centri, teretane, vežbaonice, spa centri, bazeni i drugi objekti namenjeni za sport i rekreaciju i sl.),

ograničava se tako da ti objekti mogu raditi od 06.00 časova do 14.00 časova.

Radno vreme u objektima u kojima se obavljaju delatnosti u oblasti trgovine na malo prehrambenim proizvodima (trgovinske i druge radnje i prodajna mesta) i pružanja zanatskih i drugih usluga u neposrednom i dugotrajnom fizičkom kontaktu sa korisnikom usluge (kozmetički saloni, frizerski saloni, saloni lepote) ograničava se tako da ti objekti mogu raditi od 06.00 časova do 20.00 časova.

4. Od ograničenja radnog vremena navedenog u stavu 3. ove Odluke  izuzimaju se:

-apoteke (uključujući i one u kojima se vrši promet robe namenjen za životinje ili poljoprivredu), izuzev onih apoteka koje prodaju obavljaju u trgovinskim centrima i za koje upravljač ne može obezbediti posebne koridore za pristup ili u koje se ne ulazi sa spoljne strane ili neposredno sa javne površine;

        – benzinske pumpe, u obavljanju delatnosti prodaje goriva;

        – trgovinski, ugostiteljski i drugi objekti koji vrše dostavu hrane;

-ordinacije i laboratorije u kojima se pružaju medicinske i stomatološke usluge i veterinarske ordinacije i laboratorije, odnosno druge zdravstvene ustanove u privatnoj i javnoj svojini.

Nadzor nad primenom ove odluke vršiće Komunalna inspekcija Opštinske uprave Opovo.

REPUBLIKA SRBIJA

AP VOJVODINA

OPŠTINA OPOVO                                                                                                                  Komandant Štaba

ŠTAB ZA VANREDNE SITUACIJE

BROJ: 512-3/2021                                                                                                      

DANA: 26.02.2021. godine                                                                                                    Miloš Markov

O P O V O

FK Borac Sakule: Dušan Đokić na kormilu kluba, u nedelju prilika za prvi ovogodišnji trofej

FK Borac Sakule: Dušan Đokić na kormilu kluba, u nedelju prilika za prvi ovogodišnji trofej

Dušan Đokić na kormilu kluba, u nedelju prilika za prvi ovogodišnji trofej

SAKULE, 27. februar 2021 – Najreprezentativniji fudbalski klub naše opštine Borac iz Sakula, koji se takmiči u Srpskoj ligi Vojvodina, startovao je sa pripremama već u poslednjoj dekadi januara. Sakuljani su značajno izmenili i pojačali sastav, a kao prvog stratega tima doveli Dušana Đokića, nekada poznatog fudbalera Crvene Zvezde.

Đokić je karijeru započeo u Topličaninu iz Prokuplja (1997-1998) odakle prelazi u pančevački Dinamo (1998-2000). Igrao je za Rad (2000-2002), Zemun (2002/2003), Obilić (2003/2004), Železnik (2004/2005) i Voždovac (2005).  U Crvenoj Zvezdi (2006/2007) zajedno sa Nikolom Žigićem istakao se u napadačkom tandemu Crvene Zvezde i u sezoni 2005/2006 bio drugi strelac lige. Iz Crvene Zvezde odlazi u inostranstvo gde je igrao za Briž (Belgija), Omoniju (Kipar), Astra Ploešti (Rumunija), Čunking Lifan (Kina), Zaglebje (Poljska) i Najran (Saudijska Arabija). Karijeru je završio u Srbiji igrajući od 2012 do 2016. godine za Voždovac, Dinamo, Zemun i Smederevo 1924.

Tokom priprema Sakuljani su odigrali četiri utakmice i pokazali da će se sa njima ozbiljno računati u nastavku prvenstva. Dva puta su pobedili – Zemun i Smederevo 1924, dok su sa pančevačkim Dinamom i Radničkim iz Obrenovca odigrali nerešeno.

U nedelju, Borac u Alibunaru igra finale kupa Fudbalskog saveza Područja Pančevo i to je šansa da svoje vitrine popuni sa još jednim trofejom.