Oluja čupala drveće, kiša plavila domaćinstva: SVE EKIPE NA TERENU, U TOKU JE SANIRANJE NASTALE ŠTETE  (VIDEO)

Oluja čupala drveće, kiša plavila domaćinstva: SVE EKIPE NA TERENU, U TOKU JE SANIRANJE NASTALE ŠTETE (VIDEO)

SVE EKIPE NA TERENU, U TOKU JE SANIRANJE NASTALE ŠTETE

Opovo, 24. jun 2019;

Nevreme praćeno olujnim vetrom i obilnim padavinama koje je juče popodne pogodilo našu opštinu izazvalo je veliku materijalnu štetu.

Već sinoć, nakon smirivanja oluje, na teren su izašle sve ekipe komunalnog preduzeća sa ekipom vatrogasne službe, a predsednik opštine dr Zoran Tasić je na osnovu primljenih poziva zajedno sa njima obilazio ugrožena domaćinstva i lokacije gde su odmah i intervenisali.

Rezultat olujnog vetra je puno oborenih stabala i grana, leteli su crepovi sa krovova kuća, izbila je ozbiljna havarija na dalekovodu između Opova i Debeljače, zbog čega nekoliko sati nije bilo struje, a samim tim i vodosnabdevanja, pokidano je puno naponsih kablova, tako da pojedini delovi naselja nisu ni danas imali struju. S druge strane, obilne padavine izazvale su izlivanja iz kišnih kanala, poplavljen je izvestan broj dvorišta i javnih površina, a bilo je nažalost i slučajeva gde je voda prodrla i u kuće.

Već danas, rano ujutro, akcija je nastavljena. Predsednik opštine je koordinirao akcijom i zajedno sa svojim saradnicima iz kabineta, Opštinske uprave i komunalnog preduzeća obišao sve urgentne lokacije u našoj opštini.

U sakulskom parku imate dojam da je protutnjao tornado. Nekoliko desetina bukvalno isčupanih drveća iz korena, puno polomljenih grana, a prokišnjavalo je i u lokalnoj školskoj zgradi. Ekipe „Mladosti“ su već bile na terenu i sproveli sečenje i čišćenje oborenih stabala i grana.

U Barandi slična situacija ali najveći problem je bila voda u delu između ulica Save Kovačevića, Proleterske i Mećavine, kao i u Opovu na potezu ulica Slatinska i 2. oktobar. Predsednik opštine je odmah naložio da se sva raspoloživa mehanizacija komunalnog preduzeća, kao i firmi sa kojima lokalna samouprava sarađuje, doveze na te lokacije, tako da je na više mesta startovala akcija čišćenja postojećih i prokopavanja novih kišnih kanala kako bi se omogućio odvod viška atmosferskih voda. U Barandi je na dve lokacije morao biti isečen i asfalt na uličnim kolovozima kako bi se postavile cevi, što će kasnije biti ponovo sanirano.

„Ono što je važno jeste da da naši sugrađani znaju da je lokalna samouprava bila tu uz njih. Ko god da me je sinoć pozvao i sa kim god sam razgovarao, otišao sam lično da se uverim u situaciju. Reagovali smo tako što smo podigli sve raspoložive resurse i lokalne samouprave i javnog komunalnog preduzeća i drugih preduzeća sa kojima lokalna samouprava sarađuje. Danas smo u Barandi, uporedo smo u Opovu, jedan deo ekipe radi u Sakulama. Znači, trenutno je na terenu pet radnih mašina plus radnici javnog komunalnog preduzeća sa motornim testerama koji se nalaze u Sakulama. Znači svuda se nalazimo i svuda stižemo, bukvalno stižemo na svaki poziv i to jeste suština našeg posla, da budemo tu sa građanima onda kada je teško i onda kada imaju problem, smatra Tasić.

Kada imate situaciju da 97 litara kiše padne za nepunih dva sata, onda definitivno nemožete da predvidite elementarnu nepogodu. Ovo definitivno jeste elementarna nepogoda. Naš zadatak je i naša obaveza da prvenstveno zaštitimo naše sugrađane, zatim njihovu imovinu za koju plaćaju porez, a sa druge strane da rešavamo sve druge probleme. To smo danas pokazali. Imali ste danas priliku da razgovarate sa građanima, tako da mislim da smo mi naš zadatak danas obavili na izuzetno visokom nivou. I želeo bi da ovom priliku iskoristim i da se zahvalim svim radnicima javnog komunalnog preduzeća kao i ekipi vatrogasno-spasilačke brigade koja je sinoć svoj posao odradila maksimalno, poručio je predsednik opštine dr Zoran Tasić.

Čak i najstariji meštani ne sećaju se ovakvog nevremena, a kako nezvanično saznajemo, na opovačkoj brani su izmerili da je palo 97 litara po kvadratnom metru što je godišnji ekvivalent kišnih padavina u našem kraju. Ovakve nepogode se jednostavno događaju i teško ih je predvideti i kontrolisati. Prema meteorološkim prognozama i narednih dana se očekuju padavine pa se preporučuju preventivne mere u zaštiti imovine.

Svetski dan roda: OPOVO – OPŠTINA BELIH RODA

Svetski dan roda: OPOVO – OPŠTINA BELIH RODA

OPOVO – OPŠTINA BELIH RODA

Opovo, 24. jun 2019;

Danas je Svetski dan roda, ptice koja je svojevrsni simbol naše opštine. Barandu i Opštinu Opovo širi auditorijum je upoznao po veoma popularnoj TV seriji “Vratiće se rode” (2007/2008), čija se radnja dešava u Barandi gde je autetntično i snimana, dok je u oblasti ornitologije naš kraj poznat po velikoj populaciji roda koje se svake sezone gnezde u sva četiri mesta Opštine Opovo. 

U našoj zemlji ogromna većina belih roda (Ciconia ciconia) gnezdi se u Vojvodini (manji broj južno od Dunava i Save), a od toga najbrojnija poulacija se nalazi u Potamišju. Naša opština zauzima značajno mesto po brojnosti ove ptice gde se gnezdi između 80 i 90 parova. Prednjači Sakule sa 35 do 40 aktivnih gnezda svake sezone i dugo je držalo nacionalni rekord po broju gnezda, jedno vreme bilo kandidat za proglašenje “Evropskog sela roda” od strane nemačke fondacije za zaštitu prirode EuroNature, koja u svakoj državi proglašava jedno mesto kao “prestonicu” roda, ali je početkom ove decenije, što zbog lokalne neinventivnosti i pomalo nezainteresovanosti, ovu laskavu titulu dobilo 2015. godine selo Taraš kod Zrenjanina, koje danas ima uspešnu ekološku i turističku manifestaciju “Dani taraških roda”. 

Roda se već desetak godina nalazi kao simbol na neformalnom grbu sela Sakule, a nakon ovogodišnjeg konkursa za dizajn i izbor grba i zastave Opštine Opovo, 22. maja kada se obeležava Dan opštine, promovisan je grb (inače prvi zvanični grb naše opštine) na kome se pored Svetog Nikole – zaštitnika opštine, lava – simbola Banata, u centralnom delu nalazi upravo roda.

U našoj opštini najveće gnezdo nalazi su u Barandi (ulica Borisa Kidriča), dok je najstarije gnezdo do skoro bilo ono na kući Dušana Pipreskog u Sakulama, koje je sagrađeno iste godine kada i kuća (1964. godine) ali se nakon gotovo pola veka urušilo. Kao kuriozitet, u Sakulama je 2013. godine zabeleženo atipično gnezdo u krošnji četinara, a Baranđane je posebno obradovalo to što je par roda svoje gnezdo svio na veštačkoj platformi koja se koristila za snimanje serije “Vratiće se rode”.

Poslednjih godina u našoj opštini zabeleženo je nekoliko lepih primera humanosti kada su ljudi pokazali brigu i odgovornost prema ovim pticama. Setimo se nekadašnjih priloga iz Opovačkih novina kada su Zoran i njegov sin Borko Rajn iz Opova, zalečili rodu sa polomljenom nogom i uspešno je kasnije vratili u prirodu, zatim Anđelka Erdeljana iz Barande, kod koga je prezimio “Roki” kako ga je nazvao i dugo godina kasnije svraćao u njegovo dvorište. Rodu sa polomljenim krilom zbrinule su sestre Ljubinka Stankov i Vera Šikl, koja je kasnije uz podršku Mesne zajednice Opovo, prevezena na lečenje u Zoo vrt Palić.     

Postoji 19 vrsta roda podeljeinih u šest rodova, a zajedno sa čapljama, ibisima i kašičarima pripadaju redu Ciconifomes (štakarke). Na evropskom kontinentu i u Srbiji žive dve vrste: bela roda (Ciconia ciconia), koja se gnezdi uglavnom u ruralnim urbanim sredinama i crna roda (Ciconia nigra), koja se gnezdi u vodoplavnim šumama. 

Bela roda dolazi početkom i polovinom marta (10 – 15. mart), počinje selidbu (podsaharska Afrika), polovinom, a mlade jedinke krajem avgusta. Gnezdi se početkom aprila. Gnezda gradi od grana dužine do jednog metra, a ležište oblaže stajnjakom i sasušenom travom. Parovi koriste već postojeća gnezda, koje popravljaju i dograđuju, pa tako neka gnezda dostižu visinu i do tri metra i 2,5 metara u prečniku. Gnezda prave na krovovima i odžacima kuća, industrijskim dimnjacima, drvenim, metalnim i betonskim banderama (niskonaponski stubovi), metalnim konstrukcijama, stogovima sena, kao i na veštačkim platformama.

U pitanju je monogamna ptica, pojedini parovi su više sezona zajedno ali se dešava i da nakon selidbe promene partnera. Životni vek im je i preko 30 godina, ali često stradaju na visokonaponskim žicama i posebno na migraciji kada preleću Liban gde se zbog zaista neprimerene tradicije lova nemilosredno ubijaju rode i sve druge vrste migratornih ptica koje masovno u to vreme preleću preko ove zemlje. Tim povodom, veliki broj međunarodnih i nacionalnih organizacija uputilo je grupni apel vlastima Libana da povedu strožu primenu Zakona o lovu i krivolovu.  

Kao i većina roda, bela roda nema glasne žice pa se oglašava klepetanjem kljuna. Veličina ove ptice je 95 – 110cm, raspon krila 1,8 – 2,1m, dominira bela boja perja sa crnim delovima na krilima. Rep je relativno kratak, dok su kljun (crvene boje, kod mladih jedinki tamne), vrat i  noge dugi. Broj jaja u leglu je 4 – 6 komada, inkubiranje jaja traje oko mesec dana (29 – 33 dana), a broj izleglih mladunaca se kreće od 1 – 6 u zavisnosti od sezone (neki prosek je tri). Prema proceni ornitologa, populacija belih roda u Srbiji u 21. veku stagnira.

Mada se gnezdi u naseljima, roda lovi na okolnim vlažnim staništima kao što su bare, jezerca, močvare, ritovi, slatine, vlažne livade i reke. Roda je mesožder i hrani se žabama, zmijama, gušterima, insektima, ali i malim sisarima.

Za razliku od nekih drugih korisnih vrsta kao što su sove koje, nažalost prati loš glas zbog tadicionalnog sujeverja, rode prate pozitivni atributi. Roda je simbol plodnosti i vernosti, a veruje se da će kuća na kojoj svije gnezdo pratiti sreća i plodnost. Ipak, na pojedinim kućama kada sagrade gnezdo na aktivnom zimskom dimnjaku, domaćin je prinuđen da u jesen ruši gnezdo. Nekada su gnezda roda ukrašavala i dimnjake kotlarnica baranđanske i opovačke škole, a nakon dugo godina par roda je ponovo svio gnezdo na dimnjaku škole u Opovu. Danas se to može rešiti, a potrebno je javiti Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (ili nekom njihovom članu u vašem mestu ako ga ima) ili Pokrajisnkom zavodu za zaštitu prirode, i oni će poslati posebnu ekipu koja će na isti dimnjak postaviti metalnu konstrukciju iznad dimnjaka i na nju podići već postojeće gnezdo.

Srodnica bele, crna roda (Ciconia nigra) je ređa vrsta i gnezdi se u vlažnim i vodoplavnim šumama lužnjaka, crnog jasena i vrba, a stablo gradi na drvetu. Kod nas je najbrojnija u Gornjem Podunavlju i srednjem Banatu (Potisje). Na delu Potamišja naše opštine gnezdi se dva do tri para crnih roda, ali je tokom prolećne i jesenje migracije prisutna u znatno većem broju.

Dolazi početkom aprila, gnežđenje počinje tokom polovine istog meseca, a seli se u septembru. Veličina 90 – 105cm, raspon krila 173 – 205cm. Boja perja je uglavnom crna (zelenkasto – ljubičasto metalno presijavanje) sa belim grudima, noge i kljun su crveni, kod mladih sivozeleni. za razliku od bele, crna roda se oglašava.

Inače, kod obe vrste, pojedinačni primerci prezimljavaju. najčešće, su to povređene ili nedovoljno spremne ptice za dugu migraciju. U zavisnosti od jačine zime, prežive ili uginu zbog nedostatka hrane.

Susret generacije: GENERACIJA 1974. OBELEŽILA 30 GODINA MATURE

Susret generacije: GENERACIJA 1974. OBELEŽILA 30 GODINA MATURE

GENERACIJA 1974. OBELEŽILA 30 GODINA MATURE

Opovo, 24. jun 2019;

Generacija rođena 1974. i koja je maturirala 1989. godine u OŠ „Dositej Obradović“ u Opovu obeležila je 22. juna jubilej – 30 godina od završetka osnovne škole. Tokom dana, tročlana delegacija je u ime generacije položila cveće na groblju u znak sećanja na dvoje prerano preminulih školskih drugova – Jovice Milovanova i Željka Josića .

Razredni čas je održala direktorka škole Milica Cuca, a proslava se održala u Hotelu „Stari Banat“ u Opovu.