by Glas Opova | 15.10.2024. | DRUŠTVO
PANČEVO, 16. oktobar 2024 – Centar Ministarstva odbrane Pančevo, obaveštava zainteresovana lica muškog i ženskog pola, da je i dalje u toku javni konkurs za prijavu kandidata za dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem u 2024. godini.
Pravo prijavljivanja imaju državljani Republike Srbije starosti od 19 do 30 godina koji ispunjavaju uslove konkursa :
Opšti uslovi:
– da je državljanin Republike Srbije;
– da nije osuđen na kaznu maloletničkog zatvora ili bezuslovno na kaznu zatvora zbog krivičnog dela (dok kaznu ne izdrži ili ne bude pušten na uslovni otpust);
– da se ne vodi krivični postupak zbog krivičnog dela za koje se goni po službenoj dužnosti;
– da je zdravstveno sposoban za vojnu službu;
– da nije odslužio vojni rok sa oružjem i
– da ima mesto prebivališta na teritoriji Republike Srbije.
– Zainteresovani kandidati mogu izvršiti prijavu za DSVR i preko portala e- Uprave
( aplikacija „ Dobrovoljac“) ili na šalterima JP „ Pošte Srbije.“
Više informacija mogu dobiti na internet stranici Ministarstva odbrane www.mod.gov.rs, ili u Centru Ministarstva Odbrane Pančevo, adresa Miloša Obrenovića br. 1, Pančevo, gde mogu podneti i prijavu.
Posle potpisivanja ugovora koji definiše prava i obaveze obe strane, kandidat odlazi u jedan od tri centra za obuku Vojske Srbije- Sombor, Valjevo ili Leskovac.
Zakon o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi, propisuje da služenje vojnog roka traje šestmeseci.
Centar Ministarstva odbrane Pančevo
by Glas Opova | 15.10.2024. | DRUŠTVO
BARANDA, 15. oktobar 2024 – Na jubilarnom 50. međunarodnom sajmu pčelarstva „Tašmajdan 2024“, koji se održava organizaciji Društva pčelara “Beograd“, a pod pokroviteljstvom Skupštine grada Beograda u parku Tašmajdan, zlatni pehar kvaliteta dobio je livadski med iz Barande, beogradskog pčelara Vjekoslava Špirića.
Ovo je najznačajniji regionalni sajam na kojem se okupilo oko 250 izlagača pčelinjih proizvoda i 100 izlagača pčelarske opreme iz čitavog regiona. Med je išao na Institut za higijenu i tehnologiju hrane gdje su utvrđeni izvanredni barametri za med, a nakon toga je Stručna komisija sa sajma ocjenjivala kvalitet meda.
Sajam je bio jedinstvena prilika da građani od izlagača, eminentnih pčelara, direktno kupe med i ostale pčelinje proizvode proverenog kvaliteta.
Ovo lepo priznanje bio je povod da porazgovaramo sa porodicom Špirić – Vjekoslavom i njegovom suprugom Aleksandrom, koja je rodom iz naše Barande, familije Dobrić, što je i bio razlog da svoje pčelinjake stacioniraju u Barandi.
U početku, Špirići su počeli da se bave pčelarstvom prvenstveno iz hobija, koji je vremenom postao velika ljubav i način života.
„Ove godine je desetogodišnjica našeg bavljenja pčelarstvom. Počeli smo bez ikakvog predznanja, iz čiste ljubavi prema pčeli i u želji da obezbedimo kvalitetan med za potrebe naše porodice. Sve je počelo kao hobi, bez pretpostavke šta sve pčelarstvo nosi sa sobom i da je to u stvari način života. Naš mali hobi je prerastao u veliku ljubav, pa se tako i naš pčelinjak godinama, polako uvećavao. Med sa našeg pčelinjaka je prvenstveno za potrebe naše porodice, uže i šire familije ali preostane i za ljubitelje i poštovaoce ovog čarobnog proizvoda, koji je i lek i hrana.“, kažu Špirići.
Naravno, Baranda se istakla kao logično rešenje gde će obavljati svoje pčelarenje.

„Pčelarimo stacionarno jer živimo i radimo u Beogradu, a pčelinjak se nalazi u najlepšem selu na svetu – Barandi, na porodičnom imanju u čijem prostranom dvoristu je bilo dovoljno mesta da se postave naše prve košnice“.
Kada je u pitanju kvalitet njihovog meda Špirići nemaju tajne.
„Naš livadski med iz Barande je, na ovogodišnjem 50. sajmu pčelarstva održanom na Tašmajdanu, inače najvećem sajmu pčelarstva na Balkanu, osvojio zlatni pehar kvaliteta i pored žestoke konkurencije i posebno strogog žirija, s obzirom na jubilej sajma. Svi konzumenti našeg meda odlično znaju da je posebnog ukusa i mirisa ali ipak veoma znači kada dobijete i zvanično priznanje stručnjaka.
Kvalitet našeg meda može se objasniti najpre kroz samu lokaciju pčelinjaka. Baranda je okružena jezerima i pašnjacima, a poznato je da je u blizini i slatina – ostatak Panonskog mora, kao i da je izolovana od industrijskih zagađivača i poseduje specifičnu prirodu bogatu različitim biljkama, a udaljena je svega 35 km od Beograda, te omogućava naše kontinuirano bavljenje pčelarstvom. Ljubav i posvećenost kojom se naša porodica bavi pčelarstvom je možda ostatak tajne kvaliteta našeg livadskog meda“, poručuju Aleksandra i Vjekoslav Špirić.
Na kraju, Špirići upućuju reči zahvalnosti iskusnijem kolegi Radovanu Crnogorcu iz Opova, koji im je svojim savetima značajno pomogao.
by Glas Opova | 15.10.2024. | KULTURA
OPOVO, 15. oktobar 2024 Na jučerašnjem susretu Čitalačkog kluba ONB Opovo uz uobičajene razgovore o knjigama koje su čitali u međuvremenu, prisutni su razmenili iskustva sa predhodnih sajmova i planove za predstojeći. Šta je to što ih je posebno zainteresovalo, kako se za sajam spremaju i šta očekuju bile su samo neke od tema. Sajam je svakako najznačajnija manifestacija za ljubitelje knjige koja se sa nestrpljenjem očekuje, a oktobar se obeležava kao mesec knjige.
Prisutni su izneli i svoje utiske o ovogodišnjoj dobitnici Nobelove nagrade, Han Kang, čiji je roman u izdanju Derete “Vegetarijanka” probudio zanimanje.
Preporuke su bile raznovrsne, predhodni period bio je pun dobrih knjiga i čitanja, u biblioteci je bilo novih naslova, pa tema za razgovor nije nedostajalo.
Ovog puta, klub je za preporuku odabrao roman holandskog pisca Pitera Vaterdrinkera “Ulica Čajkovskog 40”, koji nam priča o Rusiji 20 veka. Od surove oktobarske revolucije do dramatičnog raspada krajem veka, kroz pogled stranca koji živi u Petrogradu priča je koju svakako ne treba propustiti.
by Glas Opova | 15.10.2024. | EKONOMIJA
Izvor: Euronews
Građani sve više uviđaju značaj uštede energije, a ima i onih koji se već godinama racionalno odnose prema potrošnji. Da bi smanjili trošenje kućnog budžeta, domaćinstvima su na raspolaganju subvencije za unapređenje energetske efikasnosti.
U 2023. godini obezbeđeno je 1,79 milijardi dinara bespovratnih sredstava za sanaciju skoro 10.000 domaćinstava u 131 lokalnoj samoupravi u Srbiji. Prema podacima Ministarstva rudarstva i energetike, time su postignute uštede energije jednake godišnjoj proizvodnji gradske toplane u Nišu, odnosno smanjenju emisije ugljen-dioksida koju proizvodi oko 28.000 automobila.
Ove godine zbog izuzetnog interesovanja u resornom ministarstvu očekuju da će njihov broj biti veći, pa planiraju da se do kraja 2027. godine sanira oko 50.000 domaćinstava širom Srbije. Građani će moći da se prijave za subvencije u 137 lokalnih samouprava i gradskih opština koje su zaključile ugovor sa Ministarstvom o sufinansiranju programa u tekućoj godini, u kojima je od juna 2024. počelo raspisivanje javnih poziva za građane.
Subvencije za mere energetske efikasnosti kroz program Vlade Srbije iznose 50 odsto za primenu maksimalno dve pojedinačne mere koje se odnose, na primer, na zamenu prozora i ugradnju kotla na gas.
Korisnici mogu da računaju na subvencije do 65 odsto za primenu paketa mera kao što su zamena prozora i vrata, izolacija krova, kotao na biomasu i solarni paneli.
Novina je da se od ove godine izdvajaju značajno veće subvencije za energetski ugrožene kupce koji mogu da računaju na subvencije do 90 odsto vrednosti energetske sanacije u domaćinstvu.
Kako je najavljeno, u 44 lokalne samouprave biće raspisani posebni javni pozivi sa učešće energetski ugroženih kupaca.
Subvencije se dodeljuju u okviru projekta „Čista energija i energetska efikasnost za građane Srbije“.
Taj projekat se finansira iz zajma Svetske banke od 50 miliona dolara i sprovodi u cilju unapređenja energetske efikasnosti i održivog grejanja u domaćinstvima.
Kolike su uštede
Kako navodi Euronews Srbija, u Srbiji se troši tri i po puta više energije u odnosu na evropski prosek.
Primenom mera energetske efikasnosti, domaćinstva bi mogla da ostvare uštedu energije između 25 i 30 odsto. Uz to, povećava se komfor stanovanja i smanjuje emisija štetnih gasova.
Tako bi zamenom spoljnih prozora i vrata moglo da se uštedi oko 20 odsto ukupne toplotne energije za grejanje.
Termoizolacijom krova očekivana ušteda je oko 25 odsto.
Ušteda je oko 30 odsto ako se postave termičke izolacije spoljnih zidova, podova, a isto toliko može da se uštedi ako se kotao, kamin ili peć, odnosno uređaji na čvrsto, tečno gorivo ili električnu energiju, zamene efikasnijim kotlom na biomasu.
Znatno veća ušteda ostvaruje se ugradnjom toplotnih pumpi i to čak oko 70 odsto, a ušteda oko 75 odsto može da se očekuje ugradnjom solarnih kolektora u instalaciju za centralnu pripremu potrošne tople vode.
Ugradnjom solarnih panela snage 10kW u prosečnom domaćinstvu, očekivano je da se nadomesti kompletna godišnja potrošnja.
Prednosti energetske efikasnosti su finansijska ušteda kroz smanjenje izdataka za grejanje, hlađenje, ventilaciju i električnu energiju, smanjenje potrošnje energije, duži životni vek stambenog objekta, ugodinije i kavlitetnije stanovanje, povećana vrednost nekretnine, kao i zaštita životne sredine.