Kako su drvo i cvet spasili svet, subota 16. april
OPOVO, 12. april 2022 – Na sceni Kulturnog centra Opovo na programu je nova predstava za decu „Kako su drvo i cvet spasili svet“.
Predstava u izvođenju Dečjeg pozorišta „Čarapa“ odigraće se u subotu, 16. aprila, sa početkom u 11:00 časova. Ulaznice po ceni od 250 dinara mogu se kupiti u prostorijama biblioteke u Opovu i Kulturnom centru Opovo.
OPOVO, 12. april 2022 – Učenici trećeg razreda, sa učiteljicom Jasminom Kostić-Josić i bibliotekarkom škole, Jasminom Stankov, proveli su čas u biblioteci matične škole u Opovu. Razgovarano je o upotrebi enciklopedija, njihovom značaju za učenje, kao i o razlikama između pojmova: naslov, sadržaj, indeks po azbučnom ili abecednom redu, rečnik, literatura… Učenici, u grupnom radu, imali su i praktične zadatke – pronaći informacije o konkretnom pojmu koristeći indeks pojmova. Tako da su, osim što su naučili kako da koriste enciklopedije, naučili i mnoge zanimljivosti, kao što su: kako nastaje čokolada, koliko čovek ima zuba, koja čula su razvijenija kod ptica, o planetama, o zlatnoj žabi i drugo.
Ostaje preporuka i poziv đacima da što češće dolaze u školsku biblioteku radi pronalaženja mnogih informacija koje nude enciklopedije.
Pileći file iseći na kocke , naslagati na ražnjiće, začiniti i ostaviti da odstoji oko 1sat u frizideru. Povrće dinstati na maslinovom ulju oko 3 minuta, dodati malo vode i nastaviti sa dinstanjem oko 1minut, naliti pavlaku dodati pinjole, čedar i senf,potom začiniti. Ražnjiće peći ravnomerno sa obe strane dok ne dobiju zlatno žutu boju. Na maslinovom ulju propržiti sušeni paradajz, dodati pirinač, propržiti blago začiniti. Ražnjiće servirati na prethodno oblikovan pirinač, preliti orient sosom i ukrasiti po želji.
Srbija, 12. april; 2022 U Beogradu i okolini ujutru slab prizemni mraz. Tokom dana pretežno sunčano i malo toplije. Vetar slab promenljiv. Jutarnja temperatura oko 4, a najviša dnevna oko 19 stepeni. Sutra i u četvrtak ujutru se očekuje slab prizemni mraz, a tokom dana sunčano i toplije. U petak pretežno sunčano i toplo uz postepeno naoblačenje i priliv hladnijeg vazduha sa severa. Zatim do 19. aprila promenljivo i svežije, mestimično sa kišom, ponegde i lokalnim pljuskovima sa grmljavinom.
Test nakon ujeda krpelja posle 30 dana – pre lažni rezultati
BEOGRAD, 11. aprila (Tanjug) – Epidemiolog Gradskog zavoda za javno zdravlje doktorka Sonja Giljača savetuje građanima da u slučaju ujeda krpelja, koji su sada aktivni i mogu preneti uzročnika Lajmske bolesti – bakteriju Borelia burgdorferi, nikako ne pokušavaju sami da ih izvade već da potraže stručnu pomoć.
Giljača, u izjavi za Tanjug, ističe da lekari zatim vrše nadzor i procenjuju da li je i kada osoba sa ujedom krpelja treba da se testira na prisustvo antitela na bekteriju Borelia i dodaje da su četiri nedelje najkraći period kada ima smisla raditi taj test od momenta ujeda.
“Ako se pre toga radi, dobićemo lažno negativne rezultate”, rekla je Giljača.
Dodala je da se građani sa ujedom krpelja mogu obratiti radi njegovog uklanjanja domu zdravlja gde imaju karton ili Gradskom zavodu za kožne i venerične bolesti.
Giljača dodaje da se testiranje može obaviti u Savetovalištu za Lajmsku bolest Gradskog zavoda za javno zdravlje i da je potrebno prethodno uzeti uput doma zdravlja, jer se onda test ne plaća.
Napomenula je da su krpelji aktivni od ranog proleća do kasne jeseni, tako da ih nema jedino zimi.
Kada je reč o simptomima Lajmske bolesti, sagovornica Tanjuga objašnjava, da se prvi simptomi mogu javiti od prvog do 30. dana od uboda i da su to najpre karakteristično crvenilo na mestu uboda, koje može biti praćeno i glavoboljom, bolovima u mišićima, zglobovima, malaksalošću i zamorom.
Giljača kaže da su to simptomi prvog stadijuma Lajmske bolesti i da ukoliko se ne reaguje i ne leči bolest nakon par nedelja može doći do razvoja drugog stadijuma bolesti odnosno ukočenosti vrata, privremene paralize mišića lica, jakih glavobolja, problema sa kardiovaskularnim sistemom odnosno srčanih problema.
“Nakon par meseci ili godina kako se drugi stadijum razvija, ukoliko bolest nije lečena dolazi do trećeg stadijuma koji može dovesti do oštećenja nervnog sistema, zglobova i kože i na kraju i do stanja invaliditeta”, upozorila je Giljača.
U Gradskom zavodu za javno zdravlje u Beogradu je, prema evidenciji Savetovališta, ove godine već ustanovljena Lajmska bolest kod troje ljudi, navela je doktorka.
Napomenula je da krpelji mogu da prenesu i virus Krpeljski meningoencefalitis, ali da taj vrisu nije toliko značajan u odnosu na Lajmsku bolest na području našeg grada, pošto nije endemski prisutan.