Podrška lokalne samouprave sportistima: Markov obišao atletičare Spartaka (video)

Podrška lokalne samouprave sportistima: Markov obišao atletičare Spartaka (video)

Markov obišao atletičare Spartaka

Opovo, 25. septembar 2021
Prostorije atletskog kluba „Spartak“ na sportsko rekreativnom centru obišao je predsednik opštine Miloš Markov tokom današnjeg treninga. Trener „Spartak“ Nemanja Stojanović je upoznao Markova o dosadašnjim uspesima ovog atletskog kluba, nakon čega su obišli prostorije u kojima se nalaze svlačionica, pehar sala, mokri čvor i mini teretana koja se nalazi u sklopu objekta. Markov i Stojanović su razgovarali o mogućnostima unapređenja i poboljšanja ovog prostora u cilju postizanja boljih uslova za mlade sportiste kao i o planovima za izmene na samom rekreativnom centru koji inače posećuje veliki broj meštana, sportista i rekreativaca.
Markov je izrazio zadovoljstvo postignutim rezultatima ovog kluba i pri tom izdvojio veliki uspeh mladog bacača kugle i diska Stefana Jovanova.

„Danas smo obišli prostorije atletskog kluba „Spartak“ gde smo imali prilike da vidimo novu teretanu koja je postavljena uz pomoć naše lokalne samouprave i kompanije „Agros“, tako da smo se uverili da mladi sportisti imaju poboljšane uslove za trening, što nam pokazuje da smo napravili pravi potez kao lokalna samouprava i to što smo ovaj prostor koji se godinama nije koristio sada priveli nameni i ustupili ga atletskom klubu koji konstantno opravdava ovakva ulaganja svojim rezultatima.
Drago mi je da smo imali priliku da razgovaramo sa trenerom Nemanjom Stojanovićem, da posetimo njihovu pehar salu i uverimo se u vrhunske rezultate koji je ovaj klub napravio, a pogotovu u skorije vreme kada je naš Stefan  Jovanov na Balkanskom prvenstvu osvojio bronzanu medalju braneći boje naše reprezentacije
Uspesi ovog kluba se nadograđuju iz godine u godinu, klub postaje sve uspešniji i naša lokalna samouprava će uvek stajati iza klubova koji se bave decom, koji odgovorno rade i gde deca imaju prilike da  brinu na ovaj način o svom zdravlju i da postižu vrhunske rezultate“ – izjavio je Markov.

Trener atletskog kluba „Spartak“ Nemanja Stojanović se zahvalio svima koji su učestvovali u izgradnji ovog objekta i pružene pomoći.

„Ovaj prostor nam puno znači, napravili smo svlačionice, imamo mokre čvorove, toalete. Napravili smo mini teretanu uz pomoć sponzora koji su pomogli, u susret nam je izašla kompanija „Agros“, caffe „Jež“, narano, pored opštine Opovo. Sam bedem nam je na nekih 100 metara, bacalište za bacanje kugle, skakalište za skok u dalj, sve nam je tu i mnogo nam znači, što i rezultati dokazuju. Ove godine je naš Stefan uzeo bronzanu medalju na Balkanskom prvenstvu i to je za sada najveći uspeh u istoriji našeg kluba, za 41. godinu koliko klub postoji – izjavio je za Glas Opova, Nemanja Stojanović, trener atletskog kluba „Spartak“ iz Opova.

Atletski klub „Spartak“ iz Opova postoji 41. godinu, kroz njegove redove su prošli mnogi rekreativci i sportisti, a aktivan je i ima članove iz svih mesta naše opštine kao i iz drugih okolnih mesta i prisutan je na mnogim takmičenjima širom Srbije u raznim atletskim disciplinama.

Vremenske prilike: Danas sunčano i toplo, do 29 stepeni

Vremenske prilike: Danas sunčano i toplo, do 29 stepeni

Vremenske prilike: Danas sunčano i toplo, do 29 stepeni

BEOGRAD, 25. septembra (Tanjug) –
U Beogradu će, posle svežeg jutra, tokom dana biti pretežno sunčano i toplo za ovaj period godine. Vetar slab promenljiv. Jutarnja temperatura od 7 do 13, najviša dnevna oko 27 stepeni.

Prema prognozi za narednih sedamdana, u nedelju i ponedeljak se očekuje pretežno sunčano i toplo vreme, sa dnevnim temperaturama iznad proseka za ovaj period godine.

U ponedeljak po podne u jugozapadnim i zapadnim, krajem dana u severnim, a u utorak i u ostalim predelima zemlje, dohi će do naoblačenja, mestimično sa kišom, ponegde i pljuskovima sa grmljavinom.

Zatim do 2. oktobra promenljivo sa retkom pojavom kiše i lokalnih pljuskova, uz pad dnevne temperature koja će biti u granicama proseka za ovaj period godine.

Svetski dan čišćenja: Sprovedena jedna od najmasovnijih eko akcija (video)

Svetski dan čišćenja: Sprovedena jedna od najmasovnijih eko akcija (video)

Sprovedena jedna od najmasovnijih eko akcija

OPOVO, 24. septembar 2021 – Angažovanjem oko 100 učesnika koji su sakupili 170 džakova otpada, uspešno je završena jedna od najmosovnih ekoloških akcija na teritoriji Opštine Opovo.

Na inicijativu predsednika opštine i u organizaciji Opštinske uprave Opovo, ovom akcijom Opština Opovo danas se  pridružila Svetskom danu čišćenja – World cleanup day. Učestvovali su   predsednik opštine i  njegov kabinet, članovi skupštine i većnici, zaposlenih u upravi i  javnim ustanovama, komunalno preduzeće „Mladost“, zaposleni u predškolskoj ustanovi i školi, Centru za socijalni rad, Domu zdravlja, članovi Mesnih zajednica, entuzijasti i  volonteri.

Rukavice i džakove donirala je poljoprivredna apoteka“Mišković“ Opovo, a majice za učesnike obezbeđene se iz sredstava budžetskog fonda za zaštitu živote sredine.

Akcija je sprovedena u Opovu, Barandi, Sakulama i Sefkerinu i sakupljan je otpad sa javnih površina, parkova, sportskih terena, prioblja i plaža, uz uređenje zelenih površina, seče granja i uklanjanja osušenog drveća.

Najveće količine otpada nalazile su se ispred prodajnih objekata, marketa, prodavnica, pekara, apoteka, pored kontejnera što ukazuje veoma nisko razvijenu ekološku svest kod naših sugrađana i nebrigu o sredini u kojoj živimo.

Predsednik opštine Miloš Markov ističe značaj očuvanja lokalnog biodiverziteta i adekvatnog odlaganja smeća.

„Današnjom akcijom obeležili smo „Svetski dan čišćenja“ i mi smo se na nivou opštine organizovali. Lokalna samouprava je bila inicijator i svi zaposleni u lokalnoj samoupravi su danas izašli da čiste ali su se odazvale i ostale javne ustanove i preduzeća. Ideja nam je bila da zaposleni u javnom sektoru i službama budu prvi primer kako treba da se čuva sredina u kojoj živimo. To je naša žellja i naša današnja poruka. Takođe, svaki dan može da nam bude Svetski dan čišćenja i svako od nas može da da doprinos da naši parkovi i opština budu čisti. Potrebno je malo tolerancije prema životnoj sredini, da se smeće odlaže adekvatno. Naša opština ima bogat bidiverzitet i naš zadatak je da to i sačuvamo“, poručio je Markov.

PROČITAJTE JOŠ:


JP Mladost Opovo: Uređenje i proširenje groblja u Opovu


Posebno je značajno pomenuti veliku količinu bačenih upotrebljenih maski i zato  molimo sugrađane, da dok se  ova vrsta otpada ne klasifikuje i ne dobiju se uputstva za njegovo odlaganje, da se prema upotrebljenim maskama ponašamo kao prema infektivnom otpadu, da masku koju smo koristili odložimo posebnu kesu i na mesto gde odlažemo komunalni otpad.

Sprovedenom akcijom izuzetno smo zadovoljni, kako zbog  velikog broja učesnika i količine sakupljenog otpada, a pre svega zbog toga što smo skrenuli pažnju na veoma značajno pitanje očuvanja životne sredine i zdravlja ljudi.

Saobraćaj: Drobnjak najavio rušenje Pančevačkog mosta

Saobraćaj: Drobnjak najavio rušenje Pančevačkog mosta

Drobnjak najavio rušenje Pančevačkog mosta

Direktor „Puteva Srbije“ Zoran Drobnjak potvrdio je danas da će Pančevački most u Beogradu biti srušen i da ne postoji mogućnost sanacije.
Pored njega će najpre biti izgrađen novi most i neće biti prekida saobraćaja.Zoran Drobnjak je rekao da je vreme za rušenje popularnog „Pančevca“, da je most star i da će u naredne tri ili četiri godine u njegovoj blizini nići novi most.
Iako se prethodnih godina govorilo o sanaciji i rekonstrukciji, direktor „Puteva Srbije“ rekao je da je to nemoguće i potpuno neisplativo, budući da je most oštećen sve do samog temelja.
Drobnjak je rekao da je rušenje mosta neophodno, ali da će se pre toga napraviti novi most koji će zameniti „Pančevac“. Još uvek se ne zna tačna lokacija novog mosta i koliko će biti udaljen od Pančevačkog.
„Sada treba da počne izrada novog projekta. Treba da postignemo da funkcionišu sve saobraćajne veze bez ikakvog prekida za vreme trajanja radova. Pančevački most je veoma star, problem je svaki deo mosta, stubovi, čak i temelj. Sanacija je nemoguća i ne treba bacati pare na to“, rekao je Zoran Drobnjak.
Prema njegovim rečima, svaki stručnjak koji tvrdi da most ne treba rušiti i da je bolje uraditi sanaciju, ne razume se u ovaj projekat.
„Kada je most star toliko koliko je Pančevački, kada ima više od 60 godina, sanacije se vrlo retko rade. To smo uradili na Gazeli, na mostu koji je bio star 30 godina i to je koštalo 55 miliona evra. Tamo nije postojala alternativa niti mesto za novi most. Pančevački most će se povremeno sanirati kako bi bio funkcionalan dok se novi ne izgradi, ali on se ne može potpuno sanirati. Za sve ovo će sigurno biti potrebno nekoliko godina i radiće se u saradnji sa Gradom Beogradom, državom i preduzećima za izgradnju“, objašnjava Drobnjak .

Da podsetimo, još 2006. godine detaljnim pregledom betonskih rekonstrukcija utvrđen je veliki broj oštećenja, dok su 2008. uočena još veća pogoršanja i to na osnovnim konstruktivnim elementima.

Prema mišljenju pojedinih građevinskih inženjera, umesto rušenja most treba da se ojača, rekonstruiše, a možda i proširi.

„Rušenjem se preseca glavna komunikacija, a ovaj pravac prema Banatu posebno je važan. Kada je reč o čeličnim konstrukcijama, one su dobre zbog toga što uvek mogu da se ojačaju gde su oslabile, a ni sami stubovi mosta nisu problem ukoliko je potrebno njihovo ojačanje. Mogu da se nabiju novi šipovi, da se napravi prsten oko temelja i kapa koja sve to objedinjuje. Uostalom, Pančevački most, ukoliko bi se pojačali stubovi, mogao bi da se proširi za dodatne trake. On ima odličnu lokaciju i prolazne puteve. Domaćinsko ponašanje bilo bi da se uradi ojačavanje i proširivanje Pančevačkog mosta i to tako da se ta rekonstrukcija odvija bez prekida saobraćaja preko njega“, tvrdi za medije Ljuba Kostić, građevinski inženjer.
Da podsetimo, Pančevački most jedan je od dva mosta koji se nalaze na Dunavu, a prvobitni naziv “Most kralja Petra Karađorđevića” dobio je po svom neimaru. Još 1935. godine svečano ga je otvorio knez-namesnik Pavle Karađorđević.
Most na Dunavu nije preživeo Drugi svetski rat, jer ga je na samom početku rata srušila jugoslovenska vojska u noći između 10. i 11. aprila 1941. godine, sa namerom da uspori napredovanje nacista. Obnovljen je 1946. godine, a prvi voz preko njega prešao je 7. novembra iste godine, dok je drumski deo pušten u saobraćaj za najznačajniji praznik ondašnje Jugoslavije, 29. Novembar
Izvor: Biznis.rs