Najbolje ocenjeni filmovi festivala “Slobodna zona” idu na turneju po Srbiji

Najbolje ocenjeni filmovi festivala “Slobodna zona” idu na turneju po Srbiji

BEOGRAD, 8. aprila (Tanjug) – Šest najbolje ocenjenih filmova sa prošlog festivala “Slobodna zona” biće besplatno prikazano ovog proleća na tradicionalnoj turneji širom Srbije, od Subotice do Surdulice, saopštili su danas organizatori. “U saradnji sa lokalnim kulturnim centrima, domovima kulutre, bibliotekama i drugim institucijama, u preko 50 gradova, opština i mesta naše zemlje, do 20. juna pred publikom će se naći četiri igrana i dva dokumentarna filma”, rečeno je u saopštenju. Kako je navedeno, ostvarenja su “Mi nemamo drugu zemlju” iz Palestine, “Uvek postoji sutra” iz Italije, “Moj najdraži kolač” iz Irana, “Simon s planine” iz Argentine, “Lars je LOL” iz Norveške i “Maga 1909” iz Srbije. “Na programu su naslovi koji koji donose snažne i dirljive priče o ljubavi, identitetu, društvenim nepravdama i političko-društvenim (ne)prilikama”, saopštila je “Slobodna zona”. Zaječaru, Rumi, Vrnjačkoj Banji, Opovu, Prijepolju, Guči i drugde.
Turneju “Slobodne zone” podržalo je Ministarstvo kulture Srbije, a predstavlja projekat decentralizacije filmskog sadržaja u našoj zemlji, i teži da izgradi i obrazuje filmsku publiku u manjim sredinama gde su kulturni događaji ovog tipa često nedostupni.

Podizanjem romske zastave Opština Opovo obeležila Svetski dan Roma

Podizanjem romske zastave Opština Opovo obeležila Svetski dan Roma

OPOVO, 8. april 2025 – Podizanjem romske zastave na opštinski jarbol, predstavnici lokalne samouprave i romske zajednice obeležili su Svetski dan Roma.

„Svim našim sugrađanima romske nacionalnosti čestitamo praznik koji promoviše romski jezik, kulturu i tradiciju. U saradnji sa nevladinim sektorom i pod pokroviteljstvom Evropske unije, lokalna samouprava je u prethodnom periodu realizovala više velikih projekata u poboljšanju uslova stanovanja i obrazovanja, kao i integraciju i ravnopravnost lokalne romske zajednice u svim društvenim oblastima“, izjavio je povodom obeležavanja ovog praznika zamenik predsednika opštine Dragan Ugrinov.

Svetski dan Roma je službeno proglašen 1990. u Serocku u Poljskoj, mestu četvrtog Svetskog romskog kongresa Međunarodne romske unije (IRU), u spomen na prvi veći međunarodni susret romskih predstavnika održan u Česfildu kraj Londona 7. – 12. aprila 1971. Na tom je kongresu donesena odluka o romskoj himni za koju je izabrana pjesma Đelem, đelem (romski: Išao sam, išao)  i odluka o zastavi za koju je odabrana plavo-zelena dvobojnica s crvenim točkom u sredini, simbolom napretka i pokreta, ali i migracije Roma tokom istorije.

Ne zna se tačan broj Roma u svetu, ali se smatra da ih ima oko 20 miliona. Zbog loših uslova života, samo jedan od 100 Roma živi duže od 60 godina. Skoro 90 odsto njih je bez posla, a četvrtina Roma nema ni dana škole.

EU projekat: „SOCIJALNA ZAŠTITA PORODICA U RIZIKU U OPŠTINI OPOVO“  – realizovano mapiranje potreba korisnika

EU projekat: „SOCIJALNA ZAŠTITA PORODICA U RIZIKU U OPŠTINI OPOVO“ – realizovano mapiranje potreba korisnika

OPOVO, 8. april 2025Projekat „Socijalna zaštita porodica u riziku u opštini Opovo“ se finansira u okviru okviru Programa  „Podrška održivim uslugama socijalne zaštite u zajednici i politikama uključivanja na lokalnom nivou“, koji finansira Evropska unija u okviru nacionalnog Programa IPA 2020, a nosilac projekta je Opštinska uprava Opovo u partnerstvu sa Centrom za socijalni rad Opovo.

Jedna od bitnijih projektnih aktivnosti je mapiranja potreba korisnika i obuhvata detaljnu analizu na uzorku od 300 porodica sa teritorije opštine Opovo. Dobijeni podaci sa terena  su neophodni za rad budućeg Savetovališta za porodice u riziku, koje će biti mehanizam preventive i prevazilaženja kriznih situacija kao novo uspostavljena usluga socijalne zaštite na teritoriji opštine Opovo.

Na osnovu strukture ispitanih porodica po naseljenim mestima,  njihova preraspodela na nivou naselja je takva da približno odgovara udelu ukupnog broja porodica u datim naseljima.  Tako je u Opovu anketirao najviše, njih 115 (38,3%), pa u Sefkerinu 80 (26,7%), Sakulama 60 (20%) i Barandi 45 (15%) porodica.

Analizom istraživanja se došlo do podatka da čak 85% ispitanika smatra da su ovakvi programi korisni, što je upravo i osnov da se krene u dalju realizaciju sa radom samog Savetovališta.

Projektni tim sa saradnicima će i u narednim aktivnostima na projektu uvek nastojati da dobija povratne informacije od korisnika usluga kao ocenu uspešnosti pojedinih aktivnosti kao i samog projekta u celosti.