PARTIZAN
(Uljma) – RADNIČKI (Baranda) 3:0; Zbog nemogućnosti i sprečenosti većeg broja
igrača da nastupi u subotu Radnički nije otišao na gostovanje u Uljmu tako da
je utakmica registrovana službenim rezultatom 3:0 za domaćina. Uprava kluba je
pokušala da odgodi utakmicu poslavši dopis u četvrtak ali je to prema propozicijama
takmičenja bilo kasno.
Sokolsko društvo
Bor organizovalo je 5. oktobra „Dan sportske rekreacije“, koji je održan je
Sportskom centru u Boru, kroz takmičenja u rekreativnim sportovima. Sokolska
društva učestvovala su u Danu sportske rekreacije i takmičila se u malom
fudbalu, šutiranju trojki u koš, šutiranju penala, pikadu, stonom tenisu i
šahu. Najboljim učesnicima su dodeljene simbolične nagrade, a cilj je bio promocija
bavljenja sportskim aktivnostima u cilju očuvanja ličnog zdravlja.
Sokoli iz
Sefkerina ove godine izašli su na postolja u svim disciplinama osvojivši 5
zlatnih medalja, 2 srebrne i 1 bronzanu. Nakon završenog sportskog dela,
domaćini su organizovali zabavni program za sve prisutne goste i takmičare.
Dan sportske
rekreacije u Boru održan je uz podršku Ministarstva omladine i sporta,
Sokolskog Saveza Srbije i pod pokroviteljstvom Grada Bora. (G.R.)
U većem delu Srbije
umereno do potpuno oblačno, prohladno i suvo vreme, samo ponegde u Banatu, na
istoku Srbije i u brdsko-planinskim predelima kratkotrajna kiša. Duvaće umeren
i jak zapadni i severozapadni vetar, posle podne u slabljenju.
U ponedeljak
umereno oblačno, prohladno i u većem delu suvo.
U utorak i sredu ujutro ponegde slab prizemni mraz i magla, a u toku dana
pretežno sunčano. Dnevna temperatura u utorak bez bitnije promene, a u sredu
osetno toplije. U četvrtak prolazno naoblačenje i zahlađenje s kišom. U petak
razvedravanje, a za vikend pretežno sunčano i ponovo osetno toplije.
Ovacijama
i burnim aplauzima sa publikom na nogama završen je koncert grupe Garavi sokak.
Od prvih taktova pa do bisa Bane i njegovi muzički „bećari“ držali su koncert
pod kontrolom i podizali atmosferu od početnih laganih numera do krešenda koji
je usledio u finišu koncerta.
Ređali
su se dobro poznati hitovi ove grupe: Biće bolje ako budeš tu, Ta dvoja oka
dva, Ko te ima taj te nema, Skeledžija, Mađarica ali i obavezan splet
tamburaških pesama.
Bane
Krstić i Garavi sokak nisu prvi put u Opovu, jer su devedestih godina nastupali
u starom Domu kulture, a vođa popularne novosadske grupe kaže da je razlika
velika u odnosu na njihove prethodne dolaske. Opovo, kao i sam Kulturni centar
značajno su se promenili.
„Razlika
je velika, ali je i onda Opovo imalo svoj šarm, a mi smo bili mlađi. Kada smo
videli salu Kulturnog centra malo smo se trgli jer sala je kao bilo gde u
svetu. Videli smo i druge stvari po Opovu koje pokazuju da je to živo i lepo
mesto i uvek se rado odazivamo da dođemo u ovakve sredine, a posebno kad se
ovako prijatno iznenadimo. Sviraćemo stare i nove pesme, biće veselo i
romantično i nadam se da ćemo napraviti jednu lepu uspomenu i za Opovo i za
Garavi sokak, izjavio je pre nastupa frontmen grupe Bane Krstić.
Članove
grupe pre koncerta primio je predsednik opštine dr Zoran Tasić, koji je dao
ocenu Oktobarskih dana kome je „fil na tortu“ dao upravo koncert Garavog
sokaka.
„Imao
sam prilike da ovih dana razgovaram sa našim sugrađanima i kada su oni
zadovoljni sadržajem manifestacije onda smo i mi kao organizatori takođe
zadovoljni. Meni je veliko zadovoljstvo što imamo prilike da budemo domaćini Garavom
sokaku jednom tradicionalnom bendu koji neguje vojvođansku kulturu i koji je
prepoznatljiv i za stariju ali i za mlađu publiku“, rekao je Tasić.
Oktobarski
dani završavaju se u nedelju kada će u Kulturnom centru biti prikazane tri
filmske projekcije.
Projekat „Briga o deci i problem nataliteta u opštini Opovo“ sufinansiran je od strane Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama“
Opovo, 04. 10. 2019;
Osnovna škola je ustanova čiji je zadatak
prvenstveno obrazovanje dece, ipak, osim konkretnih nastavnih programa, ova
pedagoška ustanova ima i ulogu u razvoju kulturne svesti kod dece i izvođenju
na pravi životni put.
Kako bismo jasnije sagledali sliku o značaju škole u društvenom životu i demografskoj slici društva razgovarali smo sa direktorkom Osnovne škole “Dositej Obradović” iz Opova Milicom Cucom.
– Imajući u vidu da se u osnovnoj školi obrazuju učenici uzrasta do 15 godina, škola nije u prilici da direktno utiče na problem nataliteta. Ipak, škola posredno daje značajne informacije koje predstavljaju osnov za kasniji konkretniji rad u ovoj oblasti – objasnila je Cuca.
Koje su to konkretne informacije? – Tako se na primer, u okviru nastavnih programa različitih predmeta mogu sresti oblasti u kojima se govori o porodici, higijeni, polnim bolestima, trudnoći (biologija)… O stanovništvu, natalitetu i razlikama u raznim oblastima i državama (geografija)… O različitoj brojnosti porodica u ranijim periodima i danas (istorija)… – nastavila je priču direktorka škole.
Osim formalnog, da li postoje još neki drugi
oblici obrazovanja dece?
Pored navedenog, u školi se povremeno realizuju
i različiti oblici neformalnog obrazovanja od strane nekih NVO i zvaničnih
institucija (Dom zdravlja). Cilj ovakvih oblika rada jeste pružanje informacije
o zaštiti od polno prenosivih bolesti i promovisanje zdravih stilova života,
što opet može biti u vezi sa natalitetom – poručila je direktorka.
Ipak, situacija u državi, ali i u opštini Opovo nije sjajna. Kao što smo i govorili borba za povećanje nataliteta tek je počela, tako da su konkretni rezultati još uvek daleko. Podaci koji govore o trenutnoj slici nataliteta su veoma loši. – A ako se analiziraju podaci o broju upisanih učenika u škole u Opovu, Barandi, Sakulama i Sefkerinu za period od 2012 do 2019. godine, vidljivo je smanjenje broja učenika, što.direktno pokazuje pad nataliteta – poručila je direktorka.
Koji su konkretni podaci, odnosno koliko dece pohađa opovačku Osnovnu školu?
– Konkretno, 2002. godine u sva četiri mesta opštine
Opovo školu je pohađalo 1063 učenika, a tekuće 2019. godine 857 učenika – završila je priču direktorka škole Milica
Cuca.
Jasno
je da ove godine čak 206 učnika manje pohađa školu u opštini u odnosu na pre 17
godina. Moglo bi se reći da je to čak sedam, ili osam odeljenja manje.