Povodom
praznika Barande, u prisustvu predstavnika Saveta mesne zajednice Baranda, kabineta
predsednika opštine i građana Barande, predsednik Saveta mesne zajednice Moma
Vujčin i predsednik opštine dr Zoran Tasić položili su venac na spomenik
narodnom heroju Olgi Petrov (1920 – 1942), rodoljubu iz Drugog svetskog rata,
koja je streljana u logoru Banjica. Pored njih, venac je položila i delegacija
Opštinskog odbora SPS Opovo.
Nakon
odavanja pošte minutom ćutanja, Vujčin se obratio prisutnima, pozdravio goste i
podseti prisutne na herojstvu i patritizam dvadesetdvogodišnje Olge Petrov iz
Barande, koja je dala život u borbi za slobodu.
Datum praznika Barande izabran je na osnovu
događaja u noći između 28. i 29. avgusta 1944. godine, kada je partizanski
odred iz Srema izvršio napad na nemačku policijsku stanicu u Barandi, koja se
nalazila na mestu sadašnjih kuća na uglu ulica Maršala Tita i Oslobođenja.
Partizani su napali iz pravca parka i tom prilikom je poginuo izvesni Toša
Aćimović čije je partizansko ime bilo Mećava, tako da je kasnije i jedna ulica
u Barandi nazvana Mećavina.
Ovog
vikenda samo Radnički odigrati meč na svom terenu, dok će navijači ostala tri
opštinska kluba ako žele da gledaju svoje ljubimce morati na gostovanja.
Baranđani su zbog slave pokušali da svoju utakmicu pomere u subotu ali nisu
dobili odobrenje od Saveza, tako da će se meč ipak odigrati kako je i zakazan u
nedelju.
Iako
je domaćin, sakulski Borac zbog suspenzije terena svoje domaćinstvo igra u
Perlezu gde dočekuje ekipu OFK Vršac. Radnički dočekuje Strelu iz Ivanova, uvek
neugodnu ekipu, ali ovo je prilika da se popravi nešto lošiji start na početku
sezone. I naši drugoligaši ovog vikenda startuju u novoj sezoni. Sefkerinci
gostuju u Uzdinu, a Opovčani u Glogonju.
SRPSKA
LIGA VOJVODINA / 3. kolo:
Perlez,
31. avgust (subota) 16:30h; BORAC – OFK VRŠAC
PRVA
JUŽNOBANATSKA LIGA / 3. kolo:
Baranda,
1. septembar (nedelja) 16:30h; RADNIČKI – STRELA (Ivanovo)
DRUGA
JUŽNOBANATSKA LIGA ZAPAD – GRUPA SEVER / 1. kolo:
Uzdin,
1. septembar (nedelja) 16:30h; UNIREA – TEMPO (Sefkerin)
Glogonj,
1. septembar (nedelja) 16:30h; GLOGONJ – OMLADINAC 1927 (Opovo)
SЕKSUАLNО PRЕNОSIVЕ INFЕKCIЈЕ U RЕPUBLICI SRBIЈI U PЕRIОDU ЈАNUАR – ЈUN 2019. GODINE
U prvih šеst mеsеci 2019. gоdinе
nа tеritоriјi Rеpublikе Srbiје priјаvljеnо je 417 оsоbа оbоlеlih оd sifilisа,
gоnоrеје i gеnitаlnе hlаmidiјаzе, štо је zа 35% mаnjе u оdnоsu isti pеriоd
prеthоdnе, 2018. gоdinе.
Nајvеći brој оbоlеlih оd
sifilisа, gоnоrеје i gеnitаlnе hlаmidiјаzе rеgistrоvаn је nа tеritоriјi АP
Vојvоdinе (135 slučајеvа) i nа tеritоriјi grаdа Bеоgrаdа (91 slučај sifilisа i
gоnоrеје i niјеdаn slučај gеnitаlnе hlаmidiјаzе), štо је 54% svih priјаvljеnih
slučајеvа nа tеritоriјi Srbiје u pоsmаtrаnоm vrеmеnskоm pеriоdu.
Nеlеčеnа
infеkciја hlаmidiјаze kао pоslеdicu mоžе imаti upаlu rеprоduktivnih оrgаnа,
smаnjеnjе plоdnоsti/skundаrni stеrilitеt, kао i kоmplikаciје tоkоm trudnоćе,
prеvrеmеni pоrоđај i sl. Hlаmidiјаlnа infеkciја, kао i drugе sеksuаlnо
prеnоsivе infеkciје, u znаčајnој mеri оlаkšаvа trаnsmisiјu virusa HIV-а.
Аdеkvаtnо lеčеnjе inficirаnih оsоbа i njihоvih pаrtnеrа sа ili bеz simptоmа ili
znаkоvа bоlеsti, uvеk trеbа dа budе prоpisаnо i prаćеnо оd strаnе lеkаrа.
U pеriоdu јаnuаr–јun 2019. gоdinе
priјаvljеnе su 94 оsоbе kојimа је nоvооtkrivеnа infеkciја uzrоkоvаnа HIV-оm, оd
kојih је 80 muškаrаcа. Nа tеritоriјi grаdа Bеоgrаdа rеgistrоvаnо је 35 оsоbа, а
u Vојvоdini 28 оsоbа.
CENTAR ZA SOCIJALNI RAD KAO VAŽNA KARIKA U INTEGRACIJI
Projekat „Briga o deci i problem nataliteta u opštini Opovo“
sufinansiran je od strane Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno
informisanje i odnose sa verskim zajednicama“
Opovo,
29. avgust 2019;
Migriranje
stanovništva na ovim prostorima svakako ima korene u istoriji i nije tekovina
savremene Srbije. Razni su uzroci migracija, svakako rat, sankcije i loša
geopolitička situacija zemlje. Sve to dramatično narušava privredu, utiče na visoku
nezaposlenost i ekonomsku nestabilnost. Pored unutrašnjih migracija (prim. aut.
migracije unutar države) poslednjih godina Srbiju je zatekla i migraciona kriza
prouzrokovana naletom azilanata. Odgovore na ovu veoma važnu temu potražili smo
u Centru za socijalni rad u Opovu
–
Postoje različiti tipovi migracija, te su i efekti različiti. Razlozi zbog
kojih stanovništvo migrira su različiti (ekonomski migranti, azilanti…), pa
je i podrška sistema usmerena u tom pravcu. S tim u vezi efekti mogu biti
drugačiji, sistem će pružati podršku u zavisnosti da li se radi o interno
raseljenim osobama, migrantima koji dolaze iz zemalja pogođenih ratom, ili
migrantima koji su vraćeni po sporazumu o readmisiji – objasnio je socijalni
radnik Centra za socijalni rad Master politikolog Saša Vujić.
Šta
Centri rade kada je trenutna migrantska kriza u pitanju?
–
Centar nije imao predmete u vezi sa azilantima, jer se Opština Opovo ne nalazi
u pograničnoj zoni. Ali Centri su dužni kada je na primer identifikovano dete
bez staratelja (prim. aut. misli se na azilantske porodice) da okrenu postupke
postavljanja staratelja i dalje podrške i zaštite u najboljem interesu tog
deteta – poručio je socijalni radnik.
Koje
su nadleznosti Centra za socijalni rad kada su u pitanju migracije?
–
Centar za socijalni rad Opovo, kada su u pitanju spomenuti migranti po
sporazumu o readmisiji pruža konkretne usluge. Svakom povratniku se izdaje
putni list, koje izdaje diplomatsko konzularno predstavništvo naše zemlje u
inostranstvu i taj putni list zapravo predstavlja privremenu putnu ispravu.
Konkretne usluge koje Centar treba da pruži su: savetodavni rad i posredovanje
u ostvarivanju prava kod drugih institucija, jednokratna materijalna pomoć koja
se ostvaruje u opštini gde povratnik ima prijavu prebivališta, a ako nema
prijavu prebivališta ostvaruje pravo u opštini gde se zatekao, kao i plaćanje
troškova besplatne karte u jednom pravcu do budućeg boravišta u Srbiji,
privremeni smeštaj u prihvatilište i usluge narodne kuhinje. Po sticanju lične
dokumentacije stiču pravo i na druge usluge socijalne zaštite – izjavio je
Vujić.
Pomenuo
si da postoje više tipova migranata, kakvi su poslovi kada nisu u pitanju
azilanti?
–
Azilanti nisu državljani Srbije i to predstavlja spoljašnje migracije. Centri
su nadležni da pruže usluge i drugim migrantima, kao što su povratnici po
sporazumu o readmisiji. Takođe interno raseljena lica su migranti kojima centar
pruža usluge shodno problematici i potrebama. Ako pričamo o interno raseljenim
licima koji su naši državljani, usluge socijalne zaštite su dostupne kao i
svakom građanu Republike Srbije. U periodu krize na Kosovu i Metohiji, kada su
Srbi migrirali u severnije krajeve naše države Centri za socijalni rad, pa
naravno i Centar u Opovu imali su zadatak da pomognu ljudima da prevaziđu tu
krizu (problemi nezaposlenosti, siromaštva, stambenih poteškoća, nemogućnost
familijarne podrške…). Centar za socijalni rad Opovo ima bitnu ulogu,
pogotovu u prethodnih 20 godina, kada su migrantske krize bile izraženije.
Zadatak tih ustanova je da integrišu ljude, pruže
pomoć
i stvore uslove za razvoj, adekvatne uslove za život – objasnili su nam u Centru za socijalni rad u
Opovu.
Još
jedna veoma ozbiljna tema kojom se bavi centar je i trgovina decom i odraslim
osobama.
–
Centar ima veoma bitnu ulogu u suzbijanju trafikinga u saradnji sa drugim
ustanovama kao što je centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima i sigurne kuće,
gde se smeštaju žrtve. Centar apeluje da ukoliko ljudi imaju bilo kakva
saznanja da prijave Centru za socijalni rad i naš centar u Opovu imao je aktivnosti
kada je ova oblast zaštite u pitanju završio je priču socijalni radnik Centra
za socijalni rad u Opovu.