Svetski dan borbe protiv HIV/AIDS: AKCIJA EDUKACIJE VOLONTERA CRVENOG KRSTA OPOVO

Svetski dan borbe protiv HIV/AIDS: AKCIJA EDUKACIJE VOLONTERA CRVENOG KRSTA OPOVO

HIV/AIDS: AKCIJA EDUKACIJE VOLONTERA CRVENOG KRSTA OPOVO

Opovo, 2. decembar 2020,

Povodom 1. decembra, Svetskog dana borbe protiv HIV/AIDS, aktivisti i volonteri Crvenog krsta Opovo obilazili su javne ustanove, kafiće gde se okupljaju mladi, ali i na ulicama delili brošure „Sve što treba da znam o AIDS-u“, „Sve što treda znam o kontracepciji“, i „Sve što treba da znam o seksualno prenosivim infekcijama i merama zaštite“, koje su izdali Crveni krst Srbije, Crveni krst Vojvodine i Institut za javno zdravlje Vojvodine.

„Nažalost, ovogodišnja kampanja je relativno u drugom planu zbog pandemije koronavirusa zbog koje smo svi u ovom trenutku mobilisani, ali je svakako važno da podsetimo i skrenemo pažnju na bolest sa kojom se svet bori već četiri decenije. Podelili smo tri publikacije u čijem sadržaju se nalaze veoma koncizne i edukativne informacije o preventivnoj zaštiti, kao i posledicama nepridržavanja istih. Izuzetno je važno da se mlađa populacija, prvenstveno zbog načina života, upozna i kvalitetno edukuje“, poručila je Dragana Avramović volonterka Crvenog krsta Opovo.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” od početka epidemije, 1985. godine, pa zaključno sa 20. novembrom 2020. godine, u Republici Srbiji su registrovane 4123 osobe inficirane HIV-om, od kojih je 2047 osoba obolelo od AIDS-a, dok je 1159 osoba umrlo od AIDS-a, a još 121 osoba inficirana HIV-om je umrla od bolesti ili stanja koja nisu povezana sa HIV infekcijom. Kao i ranijih godina i ove godine seksualni put prenosa je dominantan (98% svih slučajeva registrovanih tokom 2020. godine), posebno nezaštićeni analni seksualni odnosi među muškarcima, kako među novootkrivenim osobama inficiranim HIV-om (85%), tako i među obolelima (60%) i umrlima od AIDS-a (50%). Među novodijagnostikovanim HIV pozitivnim osobama u periodu januar–novembar 2020. godine bilo je 17 puta više muškaraca u odnosu na žene.

Prema zvanično dostupnim podacima u Srbiji trenutno žive 2843 osobe kojima je dijagnostikovana HIV infekcija, a procenjuje se da u našoj zemlji još 400 osoba ne zna da je inficirano HIV-om. Znajući da HIV infekcija može dugi niz godina proticati bez ikakvih znakova i simptoma, jedini način da se otkrije HIV infekcija je da se osoba koja je imala neki rizik testira na HIV. Svako testiranje na HIV treba da bude dobrovoljno i poverljivo, uz obavezno savetovanje pre i posle testiranja, a u cilju pružanja pravih i stručnih informacija potrebnih klijentu da donese odluku da li je pravi trenutak za testiranje, ali i da prepozna stvarni rizik tj. rizično ponašanje koje je praktikovao ili koje i dalje upražnjava, i da identifikuje lične mogućnosti za preveniranje inficiranja HIV-om u budućnosti. S druge strane, HIV pozitivne osobe imaju mogućnost da odmah po dijagnostkovanju započnu lečenje HIV infekcije koje daje odlične rezultate, kako u svetu tako i u našoj zemlji. Zahvaljujući terapiji HIV infekcija je hronično stanje sa kojim se može kvalitetno i dugo živeti, ali samo ukoliko se pravovremenim i adekvatnim lečenjem kontroliše replikacija HIV-a.

Epidemiološka situacija u svetu i Evropi

Pandemija uzrokovana HIV-om je i dalje glavni javno-zdravstveni globalni izazov, koja je do sada odnela skoro 33 miliona života, dok je skoro 76 miliona ljudi bilo inficirano. Međutim, sa sve većim pristupom efikasnoj prevenciji, dijagnostici, lečenju i nezi osoba inficiranih HIV-om, uključujući i oportunističke infekcije, HIV infekcija je postala hronično zdravstveno stanje koje omogućava ljudima koji žive sa HIV-om da vode dug, produktivan i zdrav život.
Procenjeno je da je na kraju 2019. godine 38 miliona ljudi živelo sa HIV-om. Kao rezultat zajedničkih međunarodnih napora da se odgovori na ovu pandemiju, pokrivenost uslugama se neprestano povećava. U 2019. godini 68% odraslih i 53% dece koja žive sa HIV-om u svetu je primalo doživotnu antiretrovirusnu terapiju (ART). Velika većina (85%) trudnica i dojilja koje žive sa HIV-om takođe je na ART, koji ne samo da štiti njihovo zdravlje, već obezbeđuje i sprečavanje prenosa HIV-a na njihovu novorođenčad – kaže se u Saopštenju Crvenog krsta povodom 1. decembra, Svetskog dana borbe protiv HIV-a.

Peporuke lekara: ŠTA KAD SE ZARAZI JEDAN ČLAN PORODICE

Peporuke lekara: ŠTA KAD SE ZARAZI JEDAN ČLAN PORODICE

ŠTA KAD SE ZARAZI JEDAN ČLAN PORODICE

Članovima porodice u kojoj je kod nekog od članova domaćinstva potvrđen virus COVID 19 nalaže se rešenjem sanitarne inspekcije karantin u kućnim uslovima u trajanju od 14 dana.

Člana domaćinstva kod koga je potvrđen virus COVID 19, u koliko to mogućnosti dozvoljavaju, potrebno je izolovati u jednoj prostoriji.

Zajedničke prostorije je potrebno dezinfikovati  nakon što ih je  koristila zaražena osoba.

U situaciji kada u stambenom objektu postoje jedno kupatilo, kuhinja, hodnik i slično potrebno je vršiti dezinfekciju tih prostorija alhoholom nakon svakog ulaska zaražene osobe u nju.

Kada zaražena osoba mora da ode do kupatila, kuhinje, hodnika mora da nosi masku i da se svi predmeti koje je dodirnula – slavine, kvake, tuš i sl. prebrišu 70-postotnim alhoholom.

Preporuka je da se hrana zaraženoj osobi ostavlja ispred vrata.

Mole se građani da poštuju navedene preporuke kako bi  sačuvali svoje zradvlje i zdravlje svoje porodice.

Nove mere od petka: RADNIM DANIMA UGOSTITELJI DO 17h, VIKENDOM „KATANAC“

RADNIM DANIMA UGOSTITELJI DO 17h, VIKENDOM „KATANAC“

Opovo, 2. decembar 2020;

Krizni štab je je predložio nove mere, a kako prenosu Tanjug, Vlada će ih usvojiti na sednici u četvratak, a stupiće na snagu od petka 4. decembra.

Nove predložene mere su sledeće:

– prodavnice prehrambene robe mogu da rade svaki dan do 21 sat, uključujući i vikend;

– apoteke, benzinske pumpe za točenje goriva i dostava hrane putem kurira mogu da rade neograničeno, sedam dana u nedelji;

– pozorišta i bioskopi mogu da rade svaki dan do 17 sati, uključujući i vikend;

– pijace radnim danima mogu da rade regularno, a vikendom od 6 sati ujutru do 15 časova.

– Ugostiteljske i trgovinske firme, restorani, kafići i barovi, klubovi, tržni centri, igraonice, kladionice, prodavnice i svi drugi prodajni objekti, kozmetički i frizerski saloni, saloni lepote, fitnes centri, teretane i vežbaonice, spa centri i bazeni mogu da rade radnim danima do 17 sati, a vikendom ne mogu uopšte da rade (od petka u 17 sati do ponedeljka u 05 ujutru).