Izbori 2016: BIRAČKA MESTA OTVORENA OD 7 DO 20 ČASOVA

Izbori 2016: BIRAČKA MESTA OTVORENA OD 7 DO 20 ČASOVA

Izbori 2016:
BIRAČKA MESTA OTVORENA OD 7:00 DO 20:00 ČASOVA

Opovo, 23. april 2016;
Redovni lokalni i pokrajinski, kao i vanredni republički izbori održavaju se u nedelju, 24. aprila. Biračka mesta se otvaraju u 7:00 časova, a zatvaraju se u 20:00 časova. To znači da u prostorije biračkog mesta morate ući pre 20:00 časova.
Na teritoriji Opštine Opovo upisano je 8.550 birača., koji će svoje biračko pravo moći da ispune na 25 biračkih mesta u sva četiri opštinska naselja.
Svi upisani birači bi trebalo da su dobili na kućne adrese obaveštenja gde se nalazi njihovo biračko mesto, međutim, ako ste upisani u birački spisak, a iz nekog razloga niste dobili poziv – obaveštenje, svakako možete glasati. Ponesite svoju ličnu kartu radi identifikacije kako bi vas pronašli u biračkom spisku.

Priroda & Ornitologija:  IBISI, INDIJSKA GUSKA i ŠEVARSKI TRSTENJAK U BARANDI

Priroda & Ornitologija: IBISI, INDIJSKA GUSKA i ŠEVARSKI TRSTENJAK U BARANDI

IBISI, INDIJSKA GUSKA i ŠEVARSKI TRSTENJAK U BARANDI
Baranda, 23. april 2016;
Ukupan broj zabeležnih vrsta ptica u Barandi i okolini izgleda da se povećava iz meseca u mesec. Nakon spektakularnog nalaza jata malih labudova (Cygnus columbianus), koji su se na Pečenoj slatini zadržali nekoliko dana tokom seobe, ornitolozi su pre nedelju dana došli do još nekoliko značajnih otkrića.

REKORDAN BROJ RAŽNJEVA (IBISA) U BARANDI – PRVI NALAZ INDIJSKE GUSKE U DIVLJINI U SRBIJI – BARANDA, NAJUŽNIJE GNEZDILIŠTE ŠEVARSKOG TRSTENJAKA

Istraživačka ekipa koju su 17. aprila vodili istaknuti ornitolozi Marko Šćiban i Nikola Stanojević, sistematski je obišla ribnjak u Barandi i Baranđanske slatine (Slatina i Pečena slatina), gde su zabeležili nekoliko veoma značajnih otkrića za srpsku ornitologiju.
01. Ražanj (Ibis)

U Barandi je prebrojano jato ražnjeva – ibisa (Plegadis falcinellus) od 32 jedinke što predstavlja rekordan broj u odnosu na prethodne godine. Pre nego što je 2012. godine devastiran lokalitet na Pečenoj slatini gde se nalazila najveća mešovita kolonija čaplji, kašićara, ibisa i malih vranaca u Srbiji (oko 1000 gnezdećih parova), ibisi su se u Barandi redovno gnezdili i to je bila jedna od retkih njihovih kontinuirano aktivnih kolonija u Srbiji. Od rasformiranja kolonije zbog propadanja trske i fluktuacije vodostaja na ovom lokalitetu, ibise smo od tada samo povremeno i u manjem broju mogli videti u našem kraju tokom seobe. Veliki broj ibisa u Barandi ukazuje da nam se možda ova retka i izuzetna vrsta ponovo vraća.

Na jednom od jezera na Baranđanskim slatinama, među gnezdećim parovima divljih gusaka (Anser anser), ornitolozi su uočili jedan primerak indijske guske (Anser indicus). U pitanju je vrsta čiji je areal centralna Azija, tako da je njen status u ovom slučaju nejasan. Možda je zalutala, ali je verovatnije da je pobegulja iz neke privatne kolekcije ili privatnog zoo-vrta. U svakom slučaju ovo je prvi put da se u Srbiji posmatra u divljini.

Ornitološka poslastica je nalaz gnežđenja ševarskog trstenjaka (Acrocephalus melanopogon). Jedina gnezdilišta ove vrste do sada su bila na severu Banata i Bačke, tako da je Baranda najužnije gnezdilište ove vrste u Srbiji. Njegova staništa su stari tršćaci sa rogozom na različitim vodenim staništima. Na jezeru Slatina determinisano je nekoliko teritorija, odnosno pevajućih mužjaka. Sa gnežđenjem ševarskog trstenjaka, Baranda je postala lokalitet gde se gnezde svih pet srpskih gnezdarica iz roda Acrocephalus (veliki trstenjak, trstenjak cvrkutić, trstenjak mlakar, trstenjak rogožar i ševarski trstenjak).
02. Indijska guska

– Sa nalazom ševarskog trstenjaka (a ipak ne računajući posmatranje indijske guske) u Barandi i okolini zabeleženo je impozantnih 221. vrsta ptica. To odavno nije slučajno jer je poslednjih godina sve više ornitologa i ptičara koji posećuju i istražuju ovaj dragulj prirode, pa tako više „očiju“ mnogo više primeti i zabeleži, smatra lokalni ptičar i istraživač Čeda Vučković. Prirodne vrednosti Barande i ovog dela Potamišja imaju nacionalni značaj i zaista je urgentno da i pored sebičnih interesa raznih privrednih, političkih i individualnih interesa, Potamišje konačno dobije status zaštićenog područja, smatra Vučković.

03. Ševarski trstenjak

.

Nedelja imunizacija u evropskom regionu  SZO: POVEĆAJMO  OBUHVAT  IMUNIZACIJOM

Nedelja imunizacija u evropskom regionu SZO: POVEĆAJMO OBUHVAT IMUNIZACIJOM

POVEĆAJMO OBUHVAT IMUNIZACIJOM

Pančevo, 22. april 2016;
Imajući u vidu značaj imunizacije i inicijative SZO koja datira od oktobra 2005. godine, sa ciljem povećanja obuhvata imunizacijom jačanjem uverenja o potrebi zaštite svakog deteta od bolesti koje se mogu sprečiti vakcinacijom ove godine obeležava se jedanaesta po redu nedelja imunizacije u Evropskom regionu SZO od 24. do 30. aprila 2016. godine, pod sloganom “ Povećajmo obuhvat imunizacijom“ i učešće su uzele sve zemlje regiona, kao i globalno, sa fokusom na povećanje obuhvata usmeravanjem pažnje i povećanjem svesti o značaju imunizacije u vulnerabilnim grupama.
Centar za prevenciju i kontrolu bolesti Zavoda za javno zdravlje Pančevo, zajedno sa koordinatorima imunizacije i saradnicima mreže osam domova zdravlja, dve opšte bolnice, tri specijalne bolnice realizovao je niz timskih aktivnosti tokom svih ovih godina –revizijom vakcinalnih kartona, pružanjem stručnometodološke pomoći svim učesnicima u izvođenju imunizacije i izgrađenim porukama o imunizaciji ka medijima, zdravstvenim radnicima, donosiocima odluka i opštoj populaciji, doprineo usvajanju znanja i izgradnji pozitivnih stavova ka imunizaciji.
Imunizacija je jedna od najuspešnijih javno zdravstvenih inicijativa. Imunizacijom se preveniraju bolesti, komplikacije i smrtni ishodi od vakcinama preventabilnih bolesti uključujući rak grlića materice, difteriju, hepatitis B, morbile, zauške, veliki kašalj, zapaljenje pluća, dečiju paralizu, prolive izazvane rotavirusom, rubelu i tetanus.
Svake godine se registruje 2-3 miliona smrtnih ishoda od difterije, tetanusa, velikog kašlja i malih boginja kod nevakcinisanih lica, a najviše kod dece ispod 5 godina života. Procenjuje se da svake godine ostane nevakcinisano 18,7 miliona dece u svetu, osnovnim vakcinama prema proširenom programu imunizacije.
Imunizacija je doprinela iskorenjivanju velikih boginja i doprinosi iskorenjivanju dečije paralize.
U 2015. godini navršilo se 17 godina od poslednjeg registrovanog autohtonog slučaja dečije paralize izazvanog divljim poliovirusom u Evropskom regionu SZO (Turska 1998.). Sve zemlje regiona stekle su status zemalja bez poliomijelitisa u junu 2002. godine.
Pre uvođenja vakcine protiv malih boginja, koja je u primeni skoro 50 godina, procenjuje se da je godišnje umiralo oko 2,6 miliona osoba svake godine. U 2014. godini, 85% dece u svetu je primilo jednu dozu vakcine protiv malih boginja do svog drugog rođendana, u odnosu na 73% 2000. godine. U istom periodu je registrovana i redukcija smrtnih ishoda za 79%, a procenjuje se da je i sprečeno 17,1 miliona smrtnih ishoda primenom vakcine kao najisplativije javno zdravstvene mere. U 2014. godini je registrovano 114.900 smrtnih ishoda morbila, oko 314 svakog dana, odnosno 13 svakog sata. Kod jednog deteta od dvadeset obolelih male boginje izazivaju zapaljenje pluća, a od svakih hiljadu dece koja dobiju male boginje, jedno ili dvoje će umreti.
Preko 22 000 slučajeva morbila je registrovano u Evropi tokom 2015. godine u epidemijama (Kirgistan, BIH, Ruska Federacija, Gruzija, Italija, Nemačka, Kazahstan). Na osnovu podataka ECDC, u 30 zemalja Evropske unije, prijavljena su 3493 slučaja, od kojih 58 % čine slučajevi registrovani u Italiji i Nemačkoj. Oko 64% slučajeva je laboratorijski potvrđeno, a 89 % slučajeva je imalo podatke o vakcinalnom statusu od kojih je 75% nevakcinisano. U uzrasnoj grupi ispod 5 godina je četvrtina slučajeva, a u uzrastu preko 30 godina, 21%. Registrovan je jedan smrtni ishod i 6 slučajeva sa akutnim encefalitisom.
U 1997. godini registrovana je poslednja veća epidemija morbila u R. Srbiji, na teritoriji Kosova i Metohije sa 3948 obolelih (stopa incidencije 42,9/100.000) i 7 smrtnih ishoda (poslednji registrovani smrtni ishodi od morbila u Republici Srbiji). Stopa incidencije nakon 1998. godine kontinuirano beleži trend opadanja sa 7,21 do najniže registrovane vrednosti od 0,03/100 000 u 2005. i 2006. godini, da bi došlo do porasta u 2007. godini zbog epidemije morbila u Vojvodini (2,68/100.000). Nakon ove epidemije, zbog pada obuhvata i nagomilavanja osetljive populacije, registrujemo nove epidemije 2010/2011 (stopa incidencije 4,93/100.000), kao i 2014/2015 godine (stopa incidencije 5,35/100.000).
I ove godine je Zavod za javno zdravlje Pančevo sprovodio epidemiološki nadzor na terenu Južnobanatskog okruga nad kvalitetom sprovedene imunizacije u 2015. godini, radi održavanja visokog obuhvata vakcinacije u svim vakcinama, bez populacionih i teritorijalnih razlika i izvršena je revizija 18350 vakcinalnih kartona u 66 vakcinalna punkta teritorije Južnobanatskog okruga u kojim je sproveden i nadzor nad hladnim lancem i postupkom izvođenja imunizacije, koji se može smatrati zadovoljavajući.
Analizirajući vakcinama preventabilne bolesti u Južnobanatskom okrugu Difterija je eliminisana, zadnji slučaj oboljenja od Tetanusa novorođenčadi zabeležen je 1974. godine i nije registrovan ni jedan slučaj Tetanusa. Veliki kašalj koji je bio sveden na pojedinačna javljanja, u 2015. godini imali smo 13 prijavljenih obolelih što je 69% više nego 2014. godine (4). Od toga 62% obolelih pripadali su uzrasnoj grupi od 10-14 godina (8), u uzrasnoj grupi 7-9 bilo je 16% (2) i po 8% je bilo u uzrastu 0 godina kod odojčeta starog 2 meseca koje je i hospitalizovano na Institutu za majku i dete, zatim u uzrastu 6 godina (1) i od 15-19 godina (1) i svi su vakcinisani za svoj uzrast, osim odojčeta starog 2 meseca koje i nije bilo moguće vakcinisati. Zahvaljujući visokom obuhvatu dece, vakcinom protiv dečje paralize od 1962.godine nije registrovan nijedan slučaj ovog oboljenja. Od 1995. godine do 2013. godine u Južnobanatskom okrugu ne registruje se ni jedan prijavljen slučaj obolenja od morbila. Jedna importovana prijava obolelog bila je 2014. godine, student iz Bjeljine, dok 2015. nismo imali ni jednu prijavu obolelih. U 2015. godini nema prijava Rubele kao ni u petogodišnjem posmatranom periodu. U 2015. godini imamo prijavu jednog obolelog od Parotitisa a petogodišnji prosek je 1.80. Za razliku od 2014. god. kada je bilo 7 prijava bolesti od akutnog virusni hepatitisa u 2015. godini prijavljena je jedna manje (6) i za jedan je manje u odnosu na petogodišnji prosek (7.40). Hronični Hepatitisa B u 2015. godini zastupljen je sa 9 prijavljenih i incidencijom 3.06, i na petogodišnjem proseku posmatranja je (2.85). Kao i 2014. godine i 2015. godine nije bilo smrtnih ishoda u ovoj grupi zaraznih bolesti za razliku od 2013. godini kada je troje umrlih prijavljeno, i ispod petogodišnjeg proseka je (0.20). Od 15 obolelih nije vakcinisano 13 a za 2 se ne zna vakcinalni status. U 2015. godini na teritoriji Južnobanatskog okruga po Ekspoziciji za ceo okrug 338 osoba je kompletno vakcinisano protiv virusnog hepatitisa B, što je 16% više u odnosu na 2014. godinu (284).
Imunizacija mora biti prioritet zbog 7 ključnih razloga: 1. Imunizacija spašava živote; 2. Imunizacija je osnovno pravo, ali nije dostupno svima; 3. Epidemije predstavljaju ozbiljne pretnje; 4. Zarazne bolesti mogu da izazovu smrtni ishod; 5. Zarazne bolesti se mogu kontrolisati i odstraniti; 6. Imunizacija je isplativa javno zdravstvena mera; 7. Deci u zdravstvenim sistemima treba obezbediti bezbednu, efektivnu, dostupnu i efikasnu vakcinu.
Dobro funkcionisanje imunizacionog sistema je jedan od ključnih elemenata za snažan zdravstveni sistem i priprema zemlje za buduće javno zdravstvene izazove. Obuhvat imunizacijom je jedan od indikatora dostupnosti primarne zdravstvene zaštite i procene kapaciteta zdravstvenog sistema
Vakcine su vremenom postale žrtve svoga uspeha, jer se ne “vide“ oboleli od tih bolesti, već samo oni koji nisu imali priliku da obole, jer su vakcinisani.
Dostizanje i održavanje kolektivnog imuniteta populacije protiv zaraznih bolesti vakcinacijom je suština zajedničkih napora u svim zemljama sveta.

Inspekcija za zaštitu životne sredine:  DAN PLANETE ZEMLJE

Inspekcija za zaštitu životne sredine: DAN PLANETE ZEMLJE

DAN PLANETE ZEMLJE
Opovo, 22. april 2016;
Svake godine na današnji dan širom sveta obeležava se Dan planete Zemlje koje su Ujedinjene Nacije ustanovile  kao dan borbe protiv narušavanja životne sredine i širenja  ekološke svesti.
U preko 150 zemalja sveta, više od milijardu ljudi izraziće zabrinutost za planetu , skrenuti pažnju na dramatično zagađenje životne sredine i preduzimanje i mera za njenu zaštitu.
40681

Zagađenje vode, vazduh i zemljišta nastaje kao direktna posledica ljudskih aktivnosti što  dovodi  do klimatskih promena,narušavanje prirodne ravnoteže,izumiranja velikog broja biljnih i životinjskih vrsta i izmenjenih uslova za život.

Osnovni zadatak svih nas, počev od potpisnika sporazuma Svetske konferencije o klimatskim promenama u Parizu do pojedinaca je, da ličnim i zajedničkim delovanjem učinimo sve u pravcu očuvanja zdrave životne sredine i  očuvanja planete Zemlje.
40684

U našoj lokalnoj zajednici, učenici O.Š. „Dositej Obradović“  su svoju ideju razvoja ekološke svesti  izrazili kroz likovne prikaze, edukaciju i praktične aktivnosti  čišćenja okoline, ozelenjivanje, uređenje i oplemenjivanje  životnog prostora.

Njihov trud, potreba i  želja da sačuvamo planetu  kao i  opovački park prepun  razigrane, vesele dece na današnji dan, svima nama bi trebalo da budu jasan poziv na našu odgovornost  prema budućim generacijama. (M.M.)

 

OŠ „Dositej Obradović“ Opovo  DAN PLANETE ZEMLJE

OŠ „Dositej Obradović“ Opovo DAN PLANETE ZEMLJE

DAN PLANETE ZEMLJE
Opovo, 22. april 2016;
Poštovani učenici, danas se u više od 150 zemalja sveta obeležava Dan planete Zemlje. Cilj obeležavanja ovog datuma je upozorenje na opasnosti koje prete životu na Zemlji, ekosistemima i urbanim zonama, usled razvoja industrije, povećane potrošnje energije, globalnog zagrevanja i klimatskih promena.

Dan planete Zemlje ustanovljen je 1970. godine u SAD, nakon ekološke akcije, a obeležava se širom sveta od 1992. godine kada je na Konferenciji Ujedinjenih nacija o životnoj sredini u Rio de Žaneiru donesen dugoročni Program za promociju održivog razvoja.

Obeležavanje Dana planete Zemlje podrazumeva da svaki pojedinac svojim primerom, nekom svojom akcijom ili konkretnim delom učini Zemlju lepšom i boljom, poput čišćenja smetlišta, sadnje drveća, vožnje bicikla umesto automobila i sl. i da je takvu ostavi budućim pokolenjima.

Povodom Dana planete Zemlje naši đaci će danas sa svojim učiteljima i nastavnicima izrađivati plakate, ispisivati poruke i crtati po betonu, a sadiće i cveće u dvorištu škole.