Sveti Sava školska slava: SVETOSAVSKA AKADEMIJA U ČAST PRVOG SRPSKOG PROSVETITELJA (VIDEO)

Sveti Sava školska slava: SVETOSAVSKA AKADEMIJA U ČAST PRVOG SRPSKOG PROSVETITELJA (VIDEO)

SVETOSAVSKA AKADEMIJA U ČAST PRVOG SRPSKOG PROSVETITELJA

Opovo, 27. januar 2020;

Organizovanjem svečanih akademija u sve četiri opštinske škole u Sakulama, Barandi, Opovu i Sefkerinu obeležena je školska slava u čast prvog srpskog prosvetitelja Svetog Save. Sefkerinci su imali i razlog više jer njihova škola nosi naziv Sveti Sava, tako da su pored školske slave proslavili i Dan škole. Centralna akademija izvedena je u Osnovnoj školi „Dositej Obradović“ u Opovu.

Goste, sveštenstvo, predsednika opštine i njegove saradnike iz kabineta, predstavnike Opštinske uprave Opovo, mesnih zajednica i javnih ustanova, roditelje i decu, pozdravila je direktorka škole Milica Cuca, a nastavnicima i učenicima čestitala školsku slavu.

Školski horovi izveli su Svetosavsku i državnu himnu, sveštenci su zajedno sa učenicima osmog razreda rezali slavski kolač, nakon čega su učenici pod patronatom svojih nastavnika izveli prigodan program u vidu recitala, biografskih priča i dramskih komada iz života Svetog Save.

Prvi srpski arhiepiskop i prosvetitelj: SVETI SAVA SVEČANO OBELEŽEN U PRAVOSLAVNIM HRAMOVIMA (VIDEO)

Prvi srpski arhiepiskop i prosvetitelj: SVETI SAVA SVEČANO OBELEŽEN U PRAVOSLAVNIM HRAMOVIMA (VIDEO)

SVETI SAVA SVEČANO OBELEŽEN U PRAVOSLAVNIM HRAMOVIMA

Opovo, 27. januar 2020;

Danas je veliki crkveni praznik pravoslavnih vernika u Srbiji posvećen prvom srpskom arhiepiskopu i prosvetitelju Svetom Savi. I u našoj opštini u sva četiri pravoslavna hrama u Opovu, Barandi, Sakulama i Sefkerinu, održane su liturgije a crkve su bile ispunjene decom koja su recitovala i čitala priče o Svetom Savi i zauzvrat dobijali pecivo i poklon paketiće.

Sveti Sava (oko 1175—14. januar 1236) bio je srpski princ, monah, iguman manastira Studenice, književnik, diplomata i prvi arhiepiskop autokefalne Srpske pravoslavne crkve. Rođen je kao Rastko Nemanjić, najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, i brat Vukana i Stefana Prvovenčanog.

Kao mladić dobio je od oca na upravu Zahumlje (1190. ili 1191). Ubrzo 1192. godine Rastko je pobegao na Svetu goru i zamonašio se u ruskom manastiru Svetog Pantelejmona, gde je dobio ime Sava. Kasnije je sa svojim ocem, koji se zamonašio i dobio ime Simeon (verovatno 25. mart 1196), podigao manastir Hilandar (1198—99), prvi i jedini srpski manastir na Svetoj gori.

U Srbiji je 1202. godine došlo do rata za vlast između sinova župana Stefana Nemanje. Posle izmirenja 1204. godine veliki župan Stefan Prvovenčani i knez Vukan pozvali su Savu da ih potpuno izmiri i on se vratio u Srbiju početkom 1208. godine. Istovremeno se bavio prosvetiteljskim radom, nastojeći približiti svojim sunarodnicima osnove verske i svetovne pouke, da bi se 1217. vratio na Svetu goru. Godine 1219. Sava I Srpski je ubedio Vaseljenskog patrijarha i nikejskog cara da odobre autokefalnost (samostalnost) srpske crkve sa statusom arhiepiskopije. Vaseljenski patrijarh Manojlo I Carigradski u Nikeji je imenovao Savu I za prvog arhiepiskopa Srbije. Sava ostao je arhiepiskop sve do 1233. godine, da bi ga tada zamenio njegov učenik Arsenije I Sremac.

Dva puta je putovao u Palestinu. Na povratku sa drugog od tih hodočašća u Svetu zemlju, smrt ga je zatekla u tadašnjoj bugarskoj prestonici Velikom Trnovu 14. januara 1236. Njegove mošti je u manastir Mileševu preneo njegov nećak, kralj Stefan Vladislav I.

Sava je ostavio više pisanih dela. Zato je bio jednan od značajnijih pisaca i pravnika iz srednjeg veka kod Srba. Njegova najznačajnija pisana dela su Žitije Svetog Simeona, Karejski tipik, Hilandarski tipik i Studenički tipik, kao i Zakonopravilo.

Obrazujući buduće službenike pravoslavne crkve stekao je velike zasluge za razvoj školstva i prosvete kod Srba u srednjem veku. U Srbiji i Republici Srpskoj se dan njegove smrti (27. januar po novom kalendaru) obeležava kao Dan prosvete.

Savin kult u narodu bio je jak. Posle jednog ustanka Srba protiv Osmanskog carstva, turski zapovednik Sinan-paša je naredio da se spale mošti Svetog Save na Vračaru verovatno 1594. Na mestu gde se misli da je bila dignuta lomača da uništi poslednje ostatke Svetog Save sazidan je Hram Svetog Save, najveća pravoslavna bogomolja kod Srba. (Izvor: Wikipedia)

Međunarodni košarkaški turnir prijateljstva: ANA JOVANOV NASTUPILA ZA REPREZENTACIJU BEOGRADA

Međunarodni košarkaški turnir prijateljstva: ANA JOVANOV NASTUPILA ZA REPREZENTACIJU BEOGRADA

ANA JOVANOV NASTUPILA ZA REPREZENTACIJU BEOGRADA

Novi Sad 26. januar 2020;

U organizaciji Košarkaškog saveza Vojvodine u Novom sadu je održan Međunarodni košarkaški turnir prijateljstva na kojem su nastupale reprezentacije gradova i regiona iz Srbije i susednih država.

Za žensku pionirsku reprezentaciju Beograda (Košarkaški savez Beograda) 2004. godište nastupila je košarkašica Agros Basketa Ana Jovanov iz Opova. Ekipu je vodio pomoćni trener seniorki Crvene Zvezde Nikola Dmitrović, a na klupi mu je asistirao trener Agros Basketa Marko Habanek.

Pored naše Ane Jovanov za reprezentaciju Beograda nastupile su još: Milena Trailović, Anja Stamenković, Magdalena Janković, Bojana Miškić, Teodora Veselinović, Teodora Ćulibrk, Anđela Ulemek, Marija Zorić, Milica Mrkela i Sara Ivanović. Ono što je kuriozitet i što našu Anu u ovoj selekciji izdvaja jeste činjenica da je ona 2006. godište i dve godine mlađa od većine svojih drugarica iz reprezentacije.

Na turniru za pionirke 2004, pored ekipe Beograda, igrali su reprezentacije Košarkaškog saveza Vojvodine, Akademija Pečuj iz Mađarske i region Tuzla iz Bosne i Hercegovine. Beograđanke su u prvoj utakmici savladele Pečuj, a Vojvodina je bila bolja od regiona Tuzle. U finalu Beograđanke su slavile rezultatom 73:66 i osvojile prvo mesto, treći je Pečuj, a četvrta Tuzla.

Naša Ana je ostavila dobar utisak, u prvoj utakmici je igrala samo četiri minuta i bila bez poena, dok je finalu za osam minuta na parketu upisala 11 poena (2/3 iz igre i 4/6 sa linije slobodnih bacanja).