U Galeriji „Jovan Popović“ otvorena retrospektivna izložba grafika „Kadriranje čoveka“ Daniele Fulgosi

U Galeriji „Jovan Popović“ otvorena retrospektivna izložba grafika „Kadriranje čoveka“ Daniele Fulgosi

OPOVO, 22. novembar 2025 – U Galeriji „Jovan Popović“ u Opovu otvorena je retrospektivna izložba grafika „Kadriranje čoveka“ čiji je autor umetnica Daniela Fulgosi. Izložbu su otvorile direktorka galerije Katarina Nikolić Ralić i autorka.

Daniela Fulgosi je rođena u Zemunu 1967. godine. Diplomirala je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu 1991., gde je završila i postdiplomske studije 1995. godine. Član je ULUS-a od 1992. Radi kao redovan profesor na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu gde je bila dekanica. Živi u Beogradu i bavi se crtežom, grafikom, kolažom i umetničkim knjigama.

Radovi Daniele Fulgosi nalaze se u kolekcijama Narodnog muzeja, Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, Muzeju Grada Beograda, Winer Art kolekcije, Muzeja žrtava genocida, Muzeja u Beloj Crkvi, Galerije savremene likovne umetnosti u Nišu, kao i drugih institucija kulture i obrazovanja i privatnih kolekcija. Priredila je 33 samostalne izložbe i učestvovala na 290 kolektivnih izložbi.

Izložbu su otvorile direktorka galerije Katarina Nikolić Ralić i autorka/Glas Opova

Tekst istoričarke umetnosti Ivane Milinović iz kataloga izložbe:

Izražajna snaga boje, oblika, poteza, teksture i veličine motiva karakteriše stvaralaštvo Daniele Fulgosi. Još od devedesetih godina prošlog veka u njenim grafikama prisutne su energične uvijene i talasaste linije, vibrantnost, bogate kolorističke vrednosti bele, crne, plave i crvene, sijaset detalja u predstavama likova i njihovih karaktera. Izmeštena pozadina, krupni kadrovi, ekspresionistički povišena čulna izražajnost, kao i aluzivni emocionalizam umetničke poetike spakovani su u svojevrsni Stimmung umetnice.

Fulgosi u gro-planu predstavlja segmente anfas ili profila lica, kao i torzoe sečene tako da odaju utisak monumentalnosti. Kadrirajući prizore destabilizuje ideal centra i ispunjava sliku neočekivanim prizorima – delovi lica sa osmehom, grimasom, ma kakvom facijalnom ekspresijom, kosa, deo glave, vrat i torzo – hvatanje pokreta, odnosno prolaznosti. Njeni likovi uhvaćeni su trenucima emotivnog naboja – osmeh, krik, melanholija – ili bezbrižnog meditativnog stanja van vremena i prostora. Umetnica na taj način istražuje psihološka i emotivna stanja, karaktere i temperamente protagonista.

Umetnica depiktuje čoveka, lajt motiv sopstvenog stvaralaštva, izuzetne izražajne snage nezavisno od emotivnog stanja. Njeni likovi nam vizualizuju socijalne, kulturne, političke i lične poruke i sećanja, spakovane u svojevrsna emocionalno-psihološka istraživanja kadrirana u dramsku atmosferu i raspoloženje.