Sportski vikend: Fudbal u Sefkerinu i Opovu, Sakuljani u Debeljači, košarkašice sa Tamišom u Opovu

Sportski vikend: Fudbal u Sefkerinu i Opovu, Sakuljani u Debeljači, košarkašice sa Tamišom u Opovu

OPOVO, 5. septembar 2025 – Ovog vikenda očekuju nas dve utakmice na domaćim terenima. Tempo dočekuje Budućnost iz Banatskog Brestovca, a Omladinac je domaćin Jugoslaviji iz Jabuke. Borac gostuje u Debeljači.

Ženska seniorska ekipa Agros Basketa odigraće sa pančevačkim Tamišom utakmicu u okviru priprema za prvenstvo Ženske KSV regionalne lige – sever.

KOŠARKA (žene): Pripremna utakmica

Opovo, 7. septembar (nedelja) 17:00h; AGROS BASKET – TAMIŠ (Pančevo)

PFL Pančevo (Prva južnobanatska liga) / 4. kolo

Sefkerin, 7. septembar (nedelja) 16:30h; TEMPO – BUDUĆNOST (Banatski Brestovac)

Debeljača, 7. septembar (nedelja) 16:30h; SPARTAK 1911 – BORAC (Sakule)

Druga južnobanatska liga – zapad / 3. kolo

Opovo, 7. septembar (nedelja) 16:30h; OMLADINAC 1927 – JUGOSLAVIJA (Jabuka)

Pionirska liga južnog Banata – grupa sever / 1. kolo

BORAC (Sakule) – VOJVODINA (Crepaja)

UNIREA (Uzdin) – TEMPO (Sefkerin)

Ribolovački savez Vojvodine: Nedeljni izveštaj za reku Tamiš

Ribolovački savez Vojvodine: Nedeljni izveštaj za reku Tamiš

OPOVO, 5. septembar 2025 – Prema prognozi vremena narednih dana očekuje nas sunčano vreme sa maksimalnim dnevnim temperaturama do 30 stepeni uz malu mogućnost za lokalne padavine.

Vodostaji na rekama su niski i u stagnaciji, sa temperaturama vode od 22 do 25 stepeni.

Na delu terena uzvodno od Tomaševca, gornji tok Jaša-Botoš vodostaj nizak, slabo pecaroša a bilo je ulova tostolobika i bele ribe, na starim Tamišima love se babuška, cverglan i sitan šaran.

Tamiš od Tomaševca ka Opovu. Vodostaj nizak, malo ribolovaca. Ulovi (deverika, babuška i šaran) retki samo u trenucima kada kada poteče Tamiš.

Opovo i okolina slaba posećenost ribolovaca. Ulova takođe ima samo kada poteče Tamiš a lovi se sitna bela, krupna babuška i šaran.

Donji tok Tamiša, ribolovaca ima malo zbog rada ribe. Lovi se sitna bela riba radi na crva i glistu uz sporadične ulove sitnijeg Šarana.

Bistro i pošteno na vodi!

RTS kod porodice Kanački u Sakulama: Koliko je isplativo gajiti domaći beli luk i pasulj?

RTS kod porodice Kanački u Sakulama: Koliko je isplativo gajiti domaći beli luk i pasulj?

Izvor: RTS

Svake godine trošimo nekoliko miliona evra na uvoz povrća, iako i u našoj zemlji imamo idealne uslove za proizvodnju. Porodica Kanački iz Sakula više od tri decenije živi od uzgajanja belog luka, a ove godine počeli su da proizvode i domaći pasulj.
U našoj zemlji godišnje se beli luk poseje na 1300 hektara i proizvede se oko 3700 tona ovog zdravog povrća. Porodica Kanački iz Sakula ove godine ima rekordan prinos od 4,5 tone po hektaru,a posle dužeg vremena zadovoljni su i otkupnom cenom od 450 do 500 dinara po kilogramu. Po toj ceni prodaje se i uvozni iz Kine.

“Da se uporedi kvalitet, mirisi ukus ovog domaćeg luka nema šanse sa bilo kojim koji može da se nađe na tržištu. Ne govorim samo o ovom mom luku, već sa svakim koji se gaji na našem podneblju”, kaže Đura Kanački, poljoprivrednik iz Sakula.

Ove godine Kanački su posejali i domaći pasulj na 4,5 hektara i rod je zbog suše prepolovljen u odnosu na prošlu godinu, a zbog velikog uvoza pasulja iz Kirgistana i cena je za 50 odsto manja nego lane.

“Mi jesmo sposobni da proizvedemo, ali naši troškovi zbog radne snage su mnogo veći, a uvozni je jeftiniji, jer je tamo jeftinija radna snaga i obaraju nam cenu”, navodi Ivan Kanački, poljoprivrednik iz Sakula.

Kanački ističu da imaju sve što je potrebno da bi proizvodili zdravu hranu, a za beli luk i pasulj najvažnije je dobro zemljište i kvalitetan sadni materijal, a njiva mora redovno da se održava i čisti od korova.

“Imamo naš sadni materijal, semenski domaći beli luk koji proizvodimo više od 30 godina. Tom selekcijom dobili smo krupne glavice i lep sadni materijal. Što se tiče pasulja najteže je bilo počupati i to kod kuće širiti, gaziti i na kraju očistiti”, kaže Vesna Kanački iz Sakula.

Kanački ljubav prema povrtarstvu prenose sa kolena na koleno i sada su i unuci uključeni u posao, a da bi opstali neophodna je u narednom periodu i veća pomoć države i povećanje subvencija kako bi bili konkurentni sa proizvođačima iz drugih zemalja.