Migratorni koridor dolinom Tamiša: JESENJA SEOBA ŽDRALOVA

22/11/2020

JESENJA SEOBA ŽDRALOVA

Opovo, 22. novembar 2020;

Tokom novembra često ćete čuti karakteristično, glasno, duboko odjekujuće ćurlikavo ili treskavo oglašavanje čiji bi smo onomatopeju fonetski mogli napisati kao „krro“ i „karr“. Ako u tom trenutku pogledati iznad sebe u nebo sigurno ćete videti jato ždralova u preletu ili kruženju.

Poslednji sigurni podaci o gnežđenju ždralova u Srbiji datiraju sa početka 20. veka (okolina Novog Sada i Mošorina u Vojvodini, kao i južno od Save i Dunava na Vlasinskom blatu), ali je moguće da je zbog slabe istraženosti gnežđenja bilo i kasnije. Međutim od sredine 20. veka sa sigurnoću možemo reći da ždral nije gnezdarica Srbije. Ipak, ova vrsta je krajem 20. i početkom 21. veka redovna i brojna prolaznica na seobi i zimovalica u Srbiji. Najvažnije okupljalište ždralova u Srbiji je jezero Slano Kopovo kod Novog Bečeja u Banatu, gde se svake godine u vreme seobe okuplja više hiljada ptica (i do 20.000), a pojedinih godina prezimljavaju u većem broju u severnim predelima Bačke i Banata (Ptice Srbije, kritički spsak vrsta, Novi Sad 2015).

Nekoliko migratornih stanica u našem kraju gde se tokom prolećne i jesenje migracije zadržavaju (odmaraju i hrane) u relativno većem broju (od nekoliko desetina do više stotina ptica) su Pečena slatina u Barandi, Rakitaš kod Opova, kao i njive između Barande, Sakula i Idvora.

Ždral (Grus grus) pripada porodici Gruidae, koja broji 15 vrsta rasprostranjenih u Severnoj Americi, Evropi, Aziji, Africi i australiji. Evropska vrsta Grus grus dužine je od 96 do 119 cm, raspona krila do dva metra. Ima duge noge i vrat koji je u letu ispružen. Odrasla, zrela jedinka na glavi i vratu ima belu prugu, a na vrhu glave  crvenu mrlju. Naseljava severne delove Evrope, a gnezdi se u močvarama i tresavama okruženim četinarskim šumama. Gnezda gradi na zemlji, sakrivena u vegetaciji. Hrani se raznovrsnom hranom biljnog porekla i sitnim životinjama. Prilikom seoba zadržava se na ustaljenim odmaralištima duž migratornih puteva (plitka jezera, močvare, slatine) gde provode noć, a tokom dana se hrane po okolnim poljoprivrednim površinama. Iz ovih krajeva migriraju prema jugozapadu do kraških polja u Dinarskim planinanama, odakle nastavljaju ka Italiji i severnoj Africi.

Ždral je zaštićena vrsta i nalazi se na IUCN-ovoj Crvenoj listi ugroženih vrsta, ptica je od posebnog značaja za zaštitu u Evropi, a po našem zakonu zaštićen je prema Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva. To podrazumeva da se ne sme loviti, pucati u njega, kao ni uznemiravati na njihovim staništima tokom seoba.

Foto: Čeda Vučković (glasopova.rs)

MaPro Ecommerce

Online shop već od 9.999 rsd

Sa zapanjujućim dizajnom, neverovatno je lako napraviti online shop za samo par minuta.

pročitajte još i

najnovije

najčitanije