CENTAR ZA SOCIJALNI RAD KAO VAŽNA KARIKA U INTEGRACIJI
Projekat „Briga o deci i problem nataliteta u opštini Opovo“ sufinansiran je od strane Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama“
Opovo, 29. avgust 2019;
Migriranje stanovništva na ovim prostorima svakako ima korene u istoriji i nije tekovina savremene Srbije. Razni su uzroci migracija, svakako rat, sankcije i loša geopolitička situacija zemlje. Sve to dramatično narušava privredu, utiče na visoku nezaposlenost i ekonomsku nestabilnost. Pored unutrašnjih migracija (prim. aut. migracije unutar države) poslednjih godina Srbiju je zatekla i migraciona kriza prouzrokovana naletom azilanata. Odgovore na ovu veoma važnu temu potražili smo u Centru za socijalni rad u Opovu
– Postoje različiti tipovi migracija, te su i efekti različiti. Razlozi zbog kojih stanovništvo migrira su različiti (ekonomski migranti, azilanti…), pa je i podrška sistema usmerena u tom pravcu. S tim u vezi efekti mogu biti drugačiji, sistem će pružati podršku u zavisnosti da li se radi o interno raseljenim osobama, migrantima koji dolaze iz zemalja pogođenih ratom, ili migrantima koji su vraćeni po sporazumu o readmisiji – objasnio je socijalni radnik Centra za socijalni rad Master politikolog Saša Vujić.
Šta Centri rade kada je trenutna migrantska kriza u pitanju?
– Centar nije imao predmete u vezi sa azilantima, jer se Opština Opovo ne nalazi u pograničnoj zoni. Ali Centri su dužni kada je na primer identifikovano dete bez staratelja (prim. aut. misli se na azilantske porodice) da okrenu postupke postavljanja staratelja i dalje podrške i zaštite u najboljem interesu tog deteta – poručio je socijalni radnik.
Koje su nadleznosti Centra za socijalni rad kada su u pitanju migracije?
– Centar za socijalni rad Opovo, kada su u pitanju spomenuti migranti po sporazumu o readmisiji pruža konkretne usluge. Svakom povratniku se izdaje putni list, koje izdaje diplomatsko konzularno predstavništvo naše zemlje u inostranstvu i taj putni list zapravo predstavlja privremenu putnu ispravu. Konkretne usluge koje Centar treba da pruži su: savetodavni rad i posredovanje u ostvarivanju prava kod drugih institucija, jednokratna materijalna pomoć koja se ostvaruje u opštini gde povratnik ima prijavu prebivališta, a ako nema prijavu prebivališta ostvaruje pravo u opštini gde se zatekao, kao i plaćanje troškova besplatne karte u jednom pravcu do budućeg boravišta u Srbiji, privremeni smeštaj u prihvatilište i usluge narodne kuhinje. Po sticanju lične dokumentacije stiču pravo i na druge usluge socijalne zaštite – izjavio je Vujić.
Pomenuo si da postoje više tipova migranata, kakvi su poslovi kada nisu u pitanju azilanti?
– Azilanti nisu državljani Srbije i to predstavlja spoljašnje migracije. Centri su nadležni da pruže usluge i drugim migrantima, kao što su povratnici po sporazumu o readmisiji. Takođe interno raseljena lica su migranti kojima centar pruža usluge shodno problematici i potrebama. Ako pričamo o interno raseljenim licima koji su naši državljani, usluge socijalne zaštite su dostupne kao i svakom građanu Republike Srbije. U periodu krize na Kosovu i Metohiji, kada su Srbi migrirali u severnije krajeve naše države Centri za socijalni rad, pa naravno i Centar u Opovu imali su zadatak da pomognu ljudima da prevaziđu tu krizu (problemi nezaposlenosti, siromaštva, stambenih poteškoća, nemogućnost familijarne podrške…). Centar za socijalni rad Opovo ima bitnu ulogu, pogotovu u prethodnih 20 godina, kada su migrantske krize bile izraženije. Zadatak tih ustanova je da integrišu ljude, pruže
pomoć i stvore uslove za razvoj, adekvatne uslove za život – objasnili su nam u Centru za socijalni rad u Opovu.
Još jedna veoma ozbiljna tema kojom se bavi centar je i trgovina decom i odraslim osobama.
– Centar ima veoma bitnu ulogu u suzbijanju trafikinga u saradnji sa drugim ustanovama kao što je centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima i sigurne kuće, gde se smeštaju žrtve. Centar apeluje da ukoliko ljudi imaju bilo kakva saznanja da prijave Centru za socijalni rad i naš centar u Opovu imao je aktivnosti kada je ova oblast zaštite u pitanju završio je priču socijalni radnik Centra za socijalni rad u Opovu.
Igor Vujić