Stroža pravila EU za izvoz polovnih automobila, kakve mogu biti posledice po tržište u Srbiji

Stroža pravila EU za izvoz polovnih automobila, kakve mogu biti posledice po tržište u Srbiji

Izvor: RTS
Evropska unija najavila je stroža pravila za izvoz polovnih automobila u takozvane treće zemlje, među kojima je i Srbija. Petar Eličković sa portala “Polovni automobili” rekao je za RTS da nova pravila ne zabranjuju izvoz polovnih automobila, ali uvode stroge kriterijume i dodatne troškove za vozila koja nisu u potpunosti tehnički ispravna.
Petar Eličković objašnjava da je cilj nove direktive EU da se jasno razdvoje tehnički ispravna polovna vozila od onih koja se smatraju otpadom, kao i da se uvede stroža kontrola izvoza “starijih” automobila.
“Evropska unija želi da napravi jasnu razliku između polovnog vozila i onoga što se definiše kao otpadno vozilo”, rekao je Eličković.
Prema njegovim rečima, neće biti problema da se tehnički ispravni automobili, stari dve, tri ili pet godina, izvoze van Unije.Ž
Problem nastaje kod starijih i jeftinijih polovnjaka koji su godinama bili najčešći izbor kupaca u Srbiji.

“Vozila koja nisu u potpunosti tehnički ispravna moraće da dobiju poseban sertifikat ili da prođu dodatne popravke kako bi uopšte mogla da napuste teritoriju Evropske unije”, navodi Eličković.

Novom direktivom definiše se i kategorija takozvanih “vozila na kraju životnog veka”.
U praksi, to su automobili koji su bili teško oštećeni, poplavljeni iznad nivoa upravljača, zahvaćeni požarom, sečeni ili sa vitalnim sistemima koji ne mogu da se poprave bez gubitka originalnog identiteta vozila.
“Ta vozila više neće moći da se izvezu kao polovna, već će morati direktno na reciklažu”, ističe Eličković i dodaje da je upravo u tom segmentu najveća promena u odnosu na dosadašnju praksu.

Prvih šest meseci 2025. godine

Prethodne godine prvi put je u Srbiji registrovano 71.495 polovnih automobila za prvih šest meseci. To je porast od 9,2 odsto u odnosu na isti period 2024. godine. Čak 74 odsto tih vozila je starije od 10 godina, a od toga je 38 odsto vozila starije od 15 godina, uključujući značajan broj sa Euro 3 standardom koji su u mnogim zemljama EU već zabranjeni. Samo 4.173 vozila su mlađa od pet godina.

Obavezan sertifikat tehničke ispravnosti

Jedna od ključnih novina odnosi se na sertifikat tehničke ispravnosti, koji će biti obavezan za određene kategorije vozila. Taj trošak neće pasti na kupca u Srbiji, već na prodavca u Evropskoj uniji, ali će se, posredno, odraziti na konačnu cenu automobila.
“Zvaničnih podataka o ceni sertifikata još nema, ali pojedini nemački portali licitiraju da bi on mogao da košta između 1.500 i 2.000 evra. To je gotovo vrednost samih jeftinijih polovnjaka, što postavlja pitanje da li će prodavci uopšte imati interes da takva vozila pripremaju za izvoz”, rekao je Eličković.

Upravo zbog toga, dodaje, realno je očekivati da će značajan broj starijih i jeftinih automobila u zemljama EU završiti na reciklaži, umesto na tržištima kao što je srpsko. Ipak, naglašava da nema razloga za paniku.
“Ova uredba još nije formalno usvojena, a čak i kada bude, predviđeni su prelazni rokovi. Početak primene očekuje se za oko dve godine, dok bi puna primena, kada je reč o kontroli izvoza u treće zemlje, mogla da usledi tek oko 2031. godine”, istakao je Eličković.
Do tada, tržište u Srbiji će, kako ocenjuje, imati dovoljno vremena da se prilagodi novim uslovima, ali će izvesno biti da će prostor za uvoz najjeftinijih polovnih automobila iz Evropske unije biti značajno sužen.

Decu slati u školu i vrtiće tek posle potpunog oporavka od virusa

Decu slati u školu i vrtiće tek posle potpunog oporavka od virusa

OPOVO, 15. januar 2026
Na početku drugog polugodišta, u periodu pojačane cirkulacije virusa, gripa i prehlada, važno je dodatno obratiti pažnju na zdravlje dece. Boravak u kolektivima, poput vrtića i škola, olakšava širenje respiratornih infekcija, naročito među mlađom decom čiji imunitet još uvek nije u potpunosti razvijen.

Preporučuje se  roditeljima da decu koja imaju simptome prehlade, povišenu temperaturu, kašalj, kijavicu, bol u grlu ili opštu malaksalost ne šalju u kolektive dok se u potpunosti ne oporave. Povratak deteta u vrtić ili školu pre potpunog ozdravljenja povećava rizik od širenja infekcije na drugu decu, ali i od ponovnog pogoršanja zdravstvenog stanja samog deteta.

Posebno na početku drugog polugodišta, kada se deca nakon raspusta ponovo okupljaju u većem broju, odgovorno ponašanje svih nas ključno je za očuvanje zdravlja cele zajednice. Pravovremeni oporavak, dovoljno odmora i poštovanje preporuka pedijatara doprinose bržem povratku dece svakodnevnim obavezama i smanjenju izostanaka iz kolektiva.

Zajedničkom brigom i razumevanjem možemo sprečiti širenje infekcija i obezbediti bezbednije i zdravije okruženje za svu decu.