Projekat energetske efikasnosti i zaštite životne sredine: U Bambiju postavljena nova peć na pelet (video)

Projekat energetske efikasnosti i zaštite životne sredine: U Bambiju postavljena nova peć na pelet (video)

OPOVO, 29. novembar 2021 – U okviru projekta zamene kotlarnica, prošlog vikenda u kotlarnici Predškolske ustanove „Bambi“ u Opovu dopremljena je i montirana nova peć na pelet. Predsednik opštine Miloš Markov i direktorka predškolske ustanove Gordana Rajšić obišli su kotlarnicu, kao i objekat ustanove kako bi proverili funkcionalnost grejanja.

„Ovaj projekat je još ranije podržan od strane Ministarstva zaštite životne sredine kroz konkurs lokalne samouprave, međutim sada su nam se stvorili uslovi za realizaciju, tako da smo u objektu vrtića tokom vikenda izvršili zamenu kotla. Umesto starog koji je radio na naftu postavili smo kotao na pelet. Ovde imamo dva aspekta koji su nam bitni gde nas je podržalo i Ministarstvo za zaštitu životne sredine. Prvo ekološki aspekt, dakle mnogo manje emisije izduvnih gasova i CO2 koji udišemo, a drugi aspekt, koji je nama podjednako bitan, jeste i ekonomska cena samog grejanja. Po analizi ljudi koji su ugrađivali ovaj kotao trošak ogreva bi sada trebao da bude za nekih 40% niži u odnosu na onaj dok smo se grejali na naftu“, rekao je Markov.

Radovi su izvedeni tokom vikenda kako ne bi remetili dnevne aktivnosti vaspitača i dece. Tokom obilaska konstatovano je da je grejanje funkcionalno i toplo u celom objektu. Predsednik opštine je najavio i zamenu kotlova u osnovnoj školi u Opovu.

„Nastavljamo sa ovim projektom, vrtić je završen, zatim kreće škola, demontaža starih kotlova i priprema prostora za ugradnju dva nova kotla gde je do sada radio samo jedan kotao na pelet, a većim delom kotlovi na čvrsto gorivo. Sada ćemo 100% imati grejanje na pelet i na taj način ostvariti uštede u finansijskom delu ali pre svega u zaštiti životne sredine i vazduhu koji dišemo“, poručio je Markov.

Zamena kotlova je projekat koji se sprovodi nekoliko godina unazad u javnim ustanovama naše opštine i kako su nadležni istakli, osim finansijske uštede imaju i značajnu ulogu u zaštiti životne sredine.

Baranda: Postavljen hidrant u centru sela

Baranda: Postavljen hidrant u centru sela

Postavljen hidrant u centru sela

BARANDA, 29. novembar 2021 – Radnici JP „Mladost“ Opovo danas su postavili hidrant u centru Barande između zdravstvene ambulante i prostorije udruženja paraplegičara i kvadriplegičara.

Namena hidranta je korišćenje vode u vanrednim situacijama i kako je izjavio direktor komunalnog preduzeća Igor Vujić, pritisak vode je dobar tako da će imati kvalitetnu namenu u budućnosti.

Humano srce sportskih ribolovaca: Takmičenje u lovu ribe ultra lakim priborom u Opovu

Humano srce sportskih ribolovaca: Takmičenje u lovu ribe ultra lakim priborom u Opovu

Takmičenje u lovu ribe ultra lakim priborom u Opovu

OPOVO, 29. novembar 2021 – U subotu, 27. novembra na rukavcu Tamiša kod Opova, održano je takmičenje u takozvanom ultra lakom riolovu. Ova vrsta ribolova veštačkim mamcima i lakim priborom je postala izuzetno popularna u svetu i kod nas a takmičenja su retka i ograničena uglavnom na spin ribolov salmonidnih vrsta. Organizatori, USR,,Linjak” iz Opova, UPIK iz Barande i RSV, naišli su na dobar odziv ribolovaca raspoloženih da se takmiče u ovoj disciplini.

Samo takmičenje je imalo humanitarni karakter; sav prihod od kotizacija išao je na račune dvojce mladih ljudi kojima je preko potreban novac za lečenje. Takmičilo se dvadeset ribolovaca u dva sektora i sa ukupno četiri promene mesta od po 45 minuta. Bodovanje je bilo; jedna riba jedan bod bez obzira na vrstu i veličinu.Bitno je da su korišćena najviše dva veštačka mamca i da je riba morala biti zakačena za usta. Sudilo je šest sudija koji su evidentirali svaku ribu, kao i minut kada je ulovljena. Ribolovac je odmah po upisu ribu vraćao u vodu.

Već u prvom krugu izdvojila su se trojca takmičara i do samog kraja je ishod bio neizvestan.Lovio se uglavnom sitan bucov i bandar a bilo je i ulova deverike, tolstolobika i štuke. Takmičenje je proteklo u dobrom raspoloženju sa šaljivim komentarima među takmičarima. Po isteku vremena sabrani su rezultati pa je prvo mesto osvojio Mladen Tica iz Zrenjanina koji je ulovio 18 riba ispred mlađanog Filipa Baloa, takođe iz Zrenjanina koji je imao isti broj riba,18, ali je Tica prvi ulovio ribu na takmičenju pa mu je po pravilima pripala laskava titula šampiona UL ribolova.Treće mesto je pripalo Vladimiru Grujiću iz Beograda, veteranu i jednom od začetnika ove vrste ribolova kod nas sa ulovom od 13 riba. Proglašenje pobednika i dodela nagrada obavljena je u čardi ,,Opava” uz zakusku i druženje.

Veliku zahvalnost učesnicima i organizatorima izrazio je Saša Poštin, otac momka kojem su uručena sredstva za lečenje. Posebno treba istaći humanost gospodina Vlade Čonkića, vlasnika firme ,,Mozaik centar” iz Žablja koji je donirao nagradu za prvo mesto; vredan štap poznatog nemačkog proizvođača ,,Zek”. Zahvaljujemo se i proizvođaču varalica ,,Percamax Dreamlures” iz Zrenjanina koji je prvu šestoricu takmičara nagradio odličnim i lovnim silikonskim glavinjarama. Vladimir Stakić urednik lista ,,Ribolov”donirao je kape i varalice takmičarima i jednogodišnju pretplatu na njegov popularni list za fer plej ribolovcu koji nije mogao da dođe na takmičenje ali je insistirao da uplati donaciju. Mladen Tica, prvoplasirani na takmičenju, je jedan svoj štap stavio na licitaciju od koje će prihod biti uplaćen našim sugrađanima za lečenje. Vladimir Grujić je svoje nagrade uručio mladim članovima USR,,Linjak” koji su čistili i uređivali takmičarsku stazu. Zahvaljujemo se i Marjanu Četniku, vlasniku ribnjaka iz Glogonja koji je obezbedio ribu za svečani ručak, Iliji Popoviću, vlasniku čarde ,,Opava” koji je takmičarima dao na raspolaganje svoj restoran kao i sudijama koji su svoje vreme odvojili da bi takmičenje bilo u potpunosti regularno. Svi takmičari su izrazili zadovoljstvo organizacijom i tokom tekmičenja a raspoloženi su da se ovakvo takmičenje ponovi kada se steknu uslovi.

Recepti po preporuci kuhinje hotela “Stari Banat”: Piletina sa sosom od pavlake i belog luka na palenti

Recepti po preporuci kuhinje hotela “Stari Banat”: Piletina sa sosom od pavlake i belog luka na palenti

Piletina sa sosom od pavlake i belog luka na palenti

Priprema:

Pileci file iseći da bude približne velicine, začiniti i peći na maslacu ravnomerno dok ne porumeni.

Na maslinovom ulju propržiti beli luk oko minut, dodati neutralnu  i kiselu pavlaku, začine i peršunovo lišće i kuvati oko 3 minuta.
U ključaloj vodi  kojoj smo dodali so i maslinovo ulje, postepeno dodavati palentu uz neprekidno mešanje kuvati oko 2 minuta.
Palentu servirati na tanjir, na nju položiti pileci file i preliti sosom od pavlake i belog luka, servirati toplo uz dekoraciju po želji

Namirnice:

200g pilećeg filea
20g maslaca
100g kisele pavlake
2dl neutralne pavlake
20g belog luka
Maslinovo ulje
100g palente
So
Biber
Peršunovo lišće

Jubilej: Danas obeležavanje 75 godina od obnavljanja Pančevackog mosta

Jubilej: Danas obeležavanje 75 godina od obnavljanja Pančevackog mosta

Danas obeležavanje 75 godina od obnavljanja Pančevackog mosta

BEOGRAD, 29. novembra (Tanjug) – Ruski centar za nauku i kulturu – Ruski dom i MUP Srbije, danas će svečano obeležiti 75. godišnjicu obnavljanja Pančevačkog mosta u Beogradu.
U okviru svečanosti biće održan defile plovila rečne policije MUP Srbije sa prolaskom ispod Pančevačkog mosta, najavio je Ruski dom.
Prisustvovaće, kako je saopšteno, ambasador Rusije Aleksandar Bocan-Harčenko, kao I predstavnici naših ministarstava I grada Beograda.
Pančevački most je izgrađen 1935. godine, a Ruski dom podseća šta se sa tim mostom dešavalo tokom Drugog svetskog rata i kako je obnovljen.
U noći između 10. i 11. aprila 1941. minirala ga je jugoslovenska vojska u pokušaju da uspori nemačku ofanzivu, ali su ga okupatori prilično brzo obnovili.
Nemci su ga potpuno uništili u jesen 1944. godine, pre nego što su napustili Beograd.
Na dnu Dunava našlo se 20.000 tona metala i betona, avionskih bombi i artiljerijske municije. Godinu dana kasnije doneta je odluka o njegovom obnavljanju.
Pre početka popravke mosta dno je moralo da se očisti i počelo je čišćenje uz pomoć Rumunije, Mađarske i Bugarske.
Ruski dom navodi da nije bilo moguće obnoviti most za kratko vreme, zbog čega se Jugoslavija obratila sovjetskom rukovodstvu.
Savet ministara S S SR-a odlučio je 27. septembra 1945. da ovaj zadatak poveri specijalnom građevinskom odeljenju, a u njega su ušla tri posebna bataljona železničke vojske, brigada minolovaca Dunavske mornarice i 72 rečna plovila različite veličine i tonaže.
Radovima je rukovodio general-poručnik tehničkih vojnih jedinica Vladimir Golovko, koji je 1942-1944. bio načelnik železničke vojske Crvene Armije.
Glavni inženjer bio je jedan od istaknutih sovjetskih graditelja mostova Nikolaj Kolokolov i upravo je on napravio plan prema kojem bi se radovi završili za samo godinu dana.
Jugoslovenski inženjeri su smatrali da će radovi trajati najmanje tri i po godine.
Kako je navedeno, neprocenjiva je bila uloga sovjetskih ronilaca u uklanjanju mina oko mosta i čišćenju korita reke.
Posao je bio veoma rizičan i procenjeno je da je na obali uništeno oko 100 tona mina, granata i bombi.
Sovjetski i jugoslovenski ronioci su ukupno podigli na obalu 6.000 tona betonskih i metalnih delova porušenog mosta.
Zahvaljujući uspešnom rešenju koje su predložili sovjetski inženjeri, na visinu od 28 metara podignuta je i pričvršćena centralna metalna konstrukcija dugačka 160 metara, polomljena na dva dela u eksploziji. Ipak, stubovi mosta nisu bili spremni.
Prilikom njihovog postavljanja, graditelji su nailazili na ostatke starog mosta, zato je ponovo bila potrebna pomoć ronilaca.
Brigada graditelja, želeći da uštedi vreme, sama je obavljala sav posao roneći bez specijalnih odela na dubini od pet metara.
“Jugosloveni su govorili da tako mogu da rade samo Rusi. Kada je jedan sovjetski radnik pao sa velike visine i poginuo, na njegovu sahranu došle su hiljade Beograđana”, navodi Ruski dom.
U jesen 1946. izgradnja je privedena kraju i ostalo je samo da se podigne metalna konstrukcija od 160 metara koju su držali na dva velika šlepa. Pet dana se čekalo da se smiri vetar koji je talasao Dunav.

Kada je taj trenutak došao, skoro polovina stanovnika Beograda stajala je na obali. Skandiralo se “Hvala, Rusi”, “Živeo S S SR” i slično.

Rekonstrukcija mosta završena je 7. novembra 1946. na godišnjicu Oktobarske revolucije, a najvažnija ceremonija sa učešćem predsednika Josipa Broza Tita, koji je presekao vrpcu, održana je 29. novembra, na godišnjicu proglašenja socijalističke Jugoslavije. U znak zahvalnosti sovjetskom narodu most je poneo ime “Most Crvene Armije”, a na njemu je postavljen slogan “Živelo prijateljstvo sovjetskog i jugoslovenskog naroda”.