Rekonstrukcija atarskih puteva: Radovi startovali u Opovu, nastavljaju se u Sakulama i Sefkerinu (video)

Rekonstrukcija atarskih puteva: Radovi startovali u Opovu, nastavljaju se u Sakulama i Sefkerinu (video)

https://youtu.be/ALjmjzgYjtU

Opovo, 18. novembar 2021 – Ovogodišnji projekat rekonstrukcije i izgradnje atarskih puteva na teritoriji Opštine Opovo startovao je u opovačkom ataru. Predsednik opštine Miloš Markov je zajedno sa predsednikom skupštine opštine Opovo Nenadom Josićem i njegovim zamenikom Draganom Ugrinovim obišao gradilište gde radove izvodi firma Bajići kop.

„U opovačkom ataru počeli smo sa izgradnjom novih atarskih puteva i ovim projektom rekonstrukcije atarskih puteva obuhvaćena je cela naša opština. Sredstva su obezbeđena preko konkursa Sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo uz naše sufinansiranje. Odprilike oko kilometar ćemo raditi kumulativno novog, s tim da smo ove godine dali akcenat i na reparaciju puteva koji su u lošem stanju,a bitni su za naše poljoprivrednike i tu prvenstveno mislim na Sefkerin. U opovu su radovi krenuli, očekuje se da će u narednih nekoliko dana to biti završeno, zatim se prelazi u Sakule i na kraju Sefkerin“, izjavio je Markov. 

Kako aktuelna komasacija u Barandi još uvek nije završena nije moguće sprovoditi ovaj projekat u baranđanskom ataru ali je Markov najavio nabavku građevinskog materijala i organizovanje uređenja atarskih puteva u zajedničkim akcijama sa lokalnim poljoprivrednicima.

„Nažalost, u Barandi ni ove godine nije završena komasacija pa samim tim ne mogu da se rade atarski putevi jer nemamo adekvatnu projektno tehničku dokumentaciju. Međutim, lokalna samouprava je odlučila da obezbedi materijal u vidu rizle, pa ćemo videti da u saradnji sa poljoprivrednicima kao što smo pravili akcije ravnanja lenija i uređenja atarskih puteva, sada raditi zimsku akciju uređenja atarskih puteva. Potrudićemo se i postarati da i Baranda dobije udeo u novima atarskim putevima“, poručio je predsednik opštine Markov.

Nakon Opova, radovi se nastavljaju u Sakulama, a zatim u Sefkerinu gde će se raditi rehabilitacija postojećeg atarskog puta.  

Policijska uprava Pančevo: Uhapšen zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksploziva

Policijska uprava Pančevo: Uhapšen zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksploziva

Uhapšen zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksploziva

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Pančevu uhapsili su N. M. (1979) iz Pančeva, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.

Kriminalistička policija je stanu osumnjičenog pronašla i oduzela automatsku pušku sa sedam okvira i tromblonskim nastavkom, automatski pištolj, ručnu bombu, pakovanje TNT eksploziva sa dva električna upaljača, karabin, kratež, lovačku pušku, 2.101 komad municije različitog kalibra, tri vojna suzavca i biber sprej.

Osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 sati i on će, uz krivičnu prijavu, biti priveden nadležnom tužiocu u Pančevu.

Skraćeni časovi u opovačkoj školi: U toku su radovi, uskoro novo, adekvatno grejanje za školsku zgradu

Skraćeni časovi u opovačkoj školi: U toku su radovi, uskoro novo, adekvatno grejanje za školsku zgradu

U toku su radovi, uskoro novo, adekvatno grejanje za školsku zgradu

OPOVO, 20. novembar 2021 – Zbog radova na instalaciji grejanja u kotlarnici Osnovne škole „Dositej Obradović“ u Opovu, po odobrenju Školske uprave Zrenjanin od ponedeljka 22. novembra časovi će biti skraćeni.

Kako je za Glas Opova izjavio direktor škole Slaviša Miškov, u pitanju je višedecenijski problem i trenutno radi samo jedna, nova peć na pelet koja nije dovoljna za kompletno grejanje objekta.

Realizacijom ovog projekta školska zgrada će konačno dobiti adekvatno grejanje, a đaci i roditelji se mole za malo strpljenja jer se instaliranje novog grejanja očekuje za desetak dana.

Sredstva za obnovu kotlarnica u dve osnovne škole i predškolskoj ustanovi su dobijena preko konkursa Ministarstva za zaštitu životne sredine u iznosu od 8 miliona dinara sa učešćem lokalne samouprave od 2,5 miliona dinara.

Jesenje voće: Mušmula, zaboravljena voćka

Jesenje voće: Mušmula, zaboravljena voćka

Mušmula, zaboravljena voćka

Svakog proleća bude istačkana pojedinačnim cvetovima u obliku zvezde, koji se pojavljuju u tako pravilnim razmacima da kao da su naslikani.

U jesen drvo nudi čitavu paletu nijansi – zelene, žute, smeđe i krvavocrvene.

Plod je neobičan iz dva razloga.

Kao prvo, bere se u decembru – tako da predstavlja jedan od vrlo malobrojnih izvora šećera dostupnih u srednjovekovnim zimama.

Kao drugo, jestiv je tek kad je truo.

Kad se tek uberu, mušmule su zelenkastosmeđe i liče na čudno oblikovani beli luk ili neobične japanske jabuke.

Ako ih odmah pojedete, može vam biti veoma loše – jedan od lekara i botaničara iz 18. veka rekao je da mogu uzrokovati dijareju.

Ali ako ih odložite u kutiju, pod piljevinu ili slamu, i zaboravite na njih nekoliko nedelja, postepeno će potamneti i njihovo tvrdo, oporo meso će smekšati, tako da podseća na pečenu jabuku.

Tačan hemijski mehanizam toga i dalje nije sasvim poznat, ali uopšteno govoreći, enzimi u voću razlažu složene ugljene hidrate na proste šećere kao što su fruktoza i glukoza, i voće postaje bogatije jabučnom kiselinom – glavnim krivcem za kiseo ukus drugog voća, na primer jabuka.

Za to vreme opada količina snažnih tanina, koji daju gorkastu notu mladom crnom vinu, i antioksidansa poput askorbinske kiseline (vitamin C).

Proces je poznat kao „dozrevanje”, reč koju je, uvidevši da je potrebna, 1839. godine izmislio jedan botaničar.

Rezultat procesa jeste ultraslatko voće sa složenim ukusom, nalik na prezrele datule pomešane s limunom, kao i malčice brašnastom strukturom.

„Savršeno su ukusne kada ih, potpuno zrele, jedete same”, tvrdi Džejn Stjuard, koja je 2015. godine posadila 120 stabala mušmule u svom voćnjaku u Norfolku – što je, verovatno, najveći zasad mušmule u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Ako vam, međutim, trulo voće ne deluje mnogo primamljivo, u dobrom ste društvu.

Zapravo, čak i kad je mušmula bila na vrhuncu popularnosti, mišljenja su bila podeljena.

Tu je, zatim, i pitanje toga kako jesti mušmulu.

Kad se nađu u opuštenijem društvu, ljudi naprosto prinesu voćku licu i isisaju meso iz nje.

Sa druge strane, u aristokratskim krugovima voćka se obično služila sa sirevima – i dalje sva puna piljevine u kojoj je dozrevala – i srž se vadila kašikom.

Takođe se pekla, pržila, dodavala u tart, od nje se pravio žele, kao i brendi ili sajder.

PROČITAJTE JOŠ:


Jesenja voćka: U dunji više vitamina C nego u limunu


A onda je, ubrzo potom, zauvek nestala iz prodavnica.

Jedan od mogućih razloga za to jeste što je tropsko voće, kao što su banane i ananasi, postalo jeftinije, a ono se bere tokom cele godine, tako da više nije bilo potrebe za ovom zimskom đakonijom.

Međutim, iskustva Džejn Stjuard iz proizvodnje takođe ukazuju na to da je neobični dodatni korak dozrevanja, kao i činjenica da niko ne želi da zimi dane provodi sakupljajući voće, pomogao njenom kraju.

„U ovoj zemlji se zanosimo romantičnim vizijama o sunčanim danima, pletenim korpama i sandalama sa otvorenim prstima – a ne time da stojimo naokolo tokom kratkih dana i beremo voće”, kaže ona.

Danas se stabla mušmule i dalje mogu pronaći širom Evrope, ponekad oblikovana kao živice u unutrašnjosti ili kao ukrasno drveće u vrtovima – još uvek su tu, ali ih treba potražiti.

Omiljeno stablo Džejn Stjuard zasađeno je u opatiji Lengli, u Norfolku, oko 1820. godine.

„I posle 200 godina i dalje rađa – njena lepota vam oduzima dah”, kaže ona.

Ali priči ovde ipak nije kraj.

A sad, da preletimo u 21. vek, u kom mušmula u Evropi više nije toliko nepoznata.

Počela je tiho da se uvlači u svest ljudi – ponajviše zahvaljujući entuzijastima poput Džejn Stjuard, koja na tržište plasira sopstvenu paletu proizvoda od mušmule, među kojima su džem i džin.
Izvor: BBC na srpskom

Vremenske prilike: Danas promenljivo oblačno i suvo, najviša temperatura od 12 do 16 stepeni

Vremenske prilike: Danas promenljivo oblačno i suvo, najviša temperatura od 12 do 16 stepeni

Danas promenljivo oblačno i suvo, najviša temperatura od 12 do 16 stepeni

Srbija, 20. novembar 2021
U Srbiji ujutru po kotlinama zapadne i južne Srbije ponegde magla, pre podne umereno do potpuno oblačno i suvo, posle podne postepeno smanjenje oblačnosti.

Vetar slab i umeren severozapadni, na istoku povremeno jak. Najniža temperatura od 3 do 10, najviša od 12 do 16 stepeni, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

U Beogradu ujutro i pre podne pretežno oblačno i suvo, posle podne postepeno smanjenje oblačnosti. Vetar slab i umeren severozapadni. Najniža temperatura 8, najviša 14 stepeni

U nedelju ujutro magla ili niska oblačnost koja će se ponegde na severu i zapadu zadržati i duže. Tokom dana pretežno sunčano i toplije.

Zatim narednih dana umereno do potpuno oblačno, mestimično sa kišom.

Temperatura oko i iznad proseka za ovo doba godine.