Zdravlje: Tinejdžerke, botoks i deformiteti – šta se krije iza punih usana

Zdravlje: Tinejdžerke, botoks i deformiteti – šta se krije iza punih usana

Tinejdžerke, botoks i deformiteti – šta se krije iza punih usana

Izvor: RTS
Engleska je prva zemlja u Evropi koja je maloletnim osobama zabranila botoks i filere kojima se popunjavaju usne. Poziva i druge da to urade i zaštite mlade ljude od neželjenih posledica.

Botoks i ostali fileri koriste se u oblasti medicine koja se naziva i antiejdž medicina, i primenjuju se za sprečavanje i otklanjanje znakova starosti. Koriste se za lice, ali i na telu, podjednako na koži i sluzokoži.

Postoji nekoliko grupa proizvoda koji mogu da se ubrizgaju u kožu i sluzokožu.

„Botoks je neurotoksin koji deluje na spojnice između mišića i nerava i sprečava kontrakciju mišića. Samim tim, koristi se da bi se sprečio nastanak bora. Rastvara se, ubrizgava se injekcijama u kožu i u određene grupe mišića“, rekla je u Jutarnjem programu dr Katarina Anđelkov, specijalista plastične i estetske hirurgije.

Ipak, kako kaže, botoks se ne koristi isključivo u estetske svrhe, već i kao lek kod određenih neuroloških stanja, kod spazma mišića, za pomoć osobama koje imaju problema sa preteranim znojenjem.

„U nekoj drugog grupi su proizvodi koji se koriste da nadoknade volumen lica. Ubrizgavaju se pod kožu ili sluzokožu, i najčešće su na bazi hijaluronske kiseline. Hijaluronska kiselina postoji u našoj hrskavici i koži, međutim, proizvodi koji se koriste za injektiranje su sintetisani. Nakon otprilike šest meseci, organizam ih prepozna i potpuno razgradi, tako da nestaju iz organizma. To su fileri – kožni popunjivači“, objasnila je dr Anđelkov, koja je i predstavnica Srbije u Internacionalnom udruženju za estetsku hirurgiju.

Postoje različite vrste filera, najčešće se koriste oni koji se resorbuju i nestaju iz organizma. Koriste se i oni koji se ne resorbuju. Oni ostaju zauvek u telu i mogu imati štetne posledice.

„Kada se radi o mladima, mislim da čak nešto i znaju, ali mislim da ne znaju koje posledice to može da ostavi. Filer, kada se ubrizga, dovodi do rastezanja kože. Može da dovede do deformiteta, bez obzira na to da li se rasteže koža ili sluzokoža. Osim toga, ako se ubrizga filer koji se ne resorbuje, njega organizam ne može da prepozna i oko njega stvara jednu reakciju stranog tela, stvara granulome, deformitete, može da dovede do ozbiljnih posledica. Taj filer može u nekom trenutku da migrira, može da dâ zapaljensku reakciju, i da samim tim predstavlja veliki problem u nekom kasnijem periodu“, dodala je dr Anđelkov.

Agresivne intervencije i stradanje zdravog tkiva 

Naglašava da smatra da se mladi vode idejom da će filer jednom staviti, i tako rešiti problem i dobiti željeni efekat, ali i da su neki fileri često jeftiniji jer su neregistrovani i nelegalni.

„Mi lekari smo dužni da koristimo samo proizvode koji su registrovani od strane naše Agencije za promet lekova i medicinskih sredstava, radimo u ustanovama koje su registrovane, i vi ne možete u takvim uslovima da radite sa proizvodima koji nisu legalni“, kaže dr Anđelkov, i dodaje da kod plastičnih hirurga dolaze pacijenti da isprave greške napravljene sa nelegalnim materijalima.

Kaže da uklanjanje problema nastalih na taj način podrazumeva agresivne hirurške intervencije, kojima se nekada, osim filera, vadi i zdravo tkivo.

„Ako su proizvodi legalni, koji se koriste dugi niz godina u svetu i kod nas, i ukoliko radite kod ljudi koji su obučeni za to, lekari u ustanovama koje su za to registrovane i kontrolisane, to su efikasni i sigurni proizvodi, i ti tretmani jesu nešto što nama omogućava da lepše uđemo u starost, ili da lepše ostarimo“, zaključila je dr Anđelkov.

Istorijski pogled: Razglednice Opova iz 1904. i 1967. godine

Istorijski pogled: Razglednice Opova iz 1904. i 1967. godine

Razglednice Opova iz 1904. i 1967. godine

OPOVO, 9. oktobar 2021 – Ovom prilikom vam predstavljamo dve razglednice iz dva različita istorijska perioda.

Prva razglednica je iz 1904. godine kada se Opovo nalazilo u okviru Austro – Ugarske monarhije. Razglednica je crno – bela, natpisi su na mađarskom i srpskom (u ćirilici), a sadržaj čini kolaž od tri fotografije.

Opovo 1904

Osnovni naslov fotografije je mađarski naziv mesta Oppava. Prva fotografija (u gornjrm redu centralno) je (pretpostavljamo) trgovačka radnja Jagerović (Jagerovits). U vertikalnom potpisu razglednice piše: Kiadja Jagerovits S. Oppava. Opovačka porodica Jagerović se pominje u kratkom tekstu koji je izašao u „Ženskom svetu“ 1. oktobra 1900. godine:

„Nova Zadruga. Gospođa Katica Jagerovićka iz Opave (u Banatu) pokrenula je misao, da se i tamo osnuje dobrotvorna Zadruga Srpkinja. Želimo joj uspeha!“

Na drugoj fotografiji (dole levo) je Srpska crkva (Szerb templom), a na trećoj fotografiji (dole desno) Opštinska kuća (Községháza).

Druga razglednica je iz 1967. godine i perioda Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Razglednica je kolorna i sastoji se iz dve fotografije.

Opovo 1967

Prva fotografija je panorama centra Opova i snimljena je sa tornja vatrogasnog doma. Na drugoj fotografiji je iz donjeg rakursa iz pravca Svetosavskog doma snimljena ulica JNA gde je Srpska pravoslavna crkva u drugom planu kao glavni motiv kompozicije.

Razglednice smo dobili od našeg stalnog saradnika Dragana Maslarevića.

Vremenske prilike: Danas oblačno, hladno, kišovito, do 10 stepeni

Vremenske prilike: Danas oblačno, hladno, kišovito, do 10 stepeni

Danas oblačno, hladno, kišovito, do 10 stepeni

Opovo, 9. oktobra 2021
Vreme oblačno, hladno i kišovito, uz slab i umeren vetar istočni i severoistočni.
Dnevna temperatura bez većeg kolebanja od 8 do 10 stepeni. Do 16. oktobra biće oblačno, hladno, mestimično sa kišom, u višim planinskim predelima sa snegom.
Više padavina se očekuje u nedelju na severoistoku i istoku zemlje i u petak u centralnim i juznim krajevima. Krajem perioda malo toplije.

Radio televizija Srbije: U emisiji „Ovo je Srbija“ o vodi u Opovu

Radio televizija Srbije: U emisiji „Ovo je Srbija“ o vodi u Opovu

U emisiji „Ovo je Srbija“ o vodi u Opovu

Opovo, 10. oktobar 2021
Radove na početku rekonstukcije vodovodne mreže u ulici 2. oktobar u Opovu obišli su predsednik opštine Miloš Markov i direktor JP “Mladost” Igor Vujić, tim povodom je Radio televizija Srbije napravila prilog koji je emitovan juče u emisiji “Ovo je Srbija”

Prilog pogledajte na linku ispod: