KSB mlađe pionirke 13. kolo: Prva pobeda najmlađe selekcije Agros Basketa

KSB mlađe pionirke 13. kolo: Prva pobeda najmlađe selekcije Agros Basketa

Prva pobeda najmlađe selekcije Agros Basketa

OPOVO, 27. mart 2021 – U 13. kolu 1. stepena / 2. grupe KSB lige za mlađe pionirke, najmlađa selekcija Agros Basketa zabeležila je prvu pobedu.

AGROS BASKET – ART BASKET 38:34 (2:10; 10:12; 12:8; 14:4); Nije dobro počelo za Opovčanke jer su gošće imale +8 na kraju prve četvrtine. Nešto bolja igra u narednoj deonici tako da se na poluvreme otišlo sa zaostatkom od 12 poena. Međutim, u drugom poluvremenu potpuno drugačija slika na terenu. Opovčanke u poslednju četvrtinu ulaze sa zaostatkom od osam poena i do kraja meča uspevaju da preokrenu rezultat i zabeleže prvu pobedu.

„Izuzetno mi je drago zbog naših devojčica, radost je njihova bila neizmerna. Kao što sam već u nekim prethodnim prilikama pominjao, naša selekcija nije izlazno godište, uglavnom su mlađe od svojih rivalki što se odražava i na rezultate. Međutim, naš cilj je jasan, želimo da ova selekcija nastupa, igra što više utakmica, stiče iskustvo, a rezultati će doći za godinu – dve dana“, izjavio je trener Agros Basketa Marko Habanek.

AGROS BASKET: Tomić, Grujić, Bilecki, Milić 4, Četnik, Mojsa, Rackov, Ivanov, L.Stojanović 2, M.Stojanović 17, Stojić, Kosovac 15.

Ravnanje atarskih lenija: Baranđani pripremili puteve uoči prolećnih radova (video)

Ravnanje atarskih lenija: Baranđani pripremili puteve uoči prolećnih radova (video)

BARANDA, 27. mart 2021 – Nakon Sakula i Baranđani su organizovali akciju ravnanja lenija u svom ataru. Akcija je podržana od strane lokalne samouprave i Mesne zajednice Baranda, a poljoprivrednici –  volonteri su sa svojom mehanizacijom odradili svoj deo posla.

Predsednik opštine Miloš Markov je istakao značaj ovakvih akcija, kao i činjenicu da se u Barandi sprovodi projekat komasacije zbog čega proteklih godina u njihovom ataru nije bilo uređenja atarskih puteva.

„Kada su se stvorili povoljni vremenski uslovi i prošao period kiša, nastavlja se akcija uređenja atarskih puteva. Posle Sakula, došla je na red i Baranda gde su se poljoprivrednici organizovali. Morali su da sačekaju povoljne vremenske uslove kako bi njihov rad imao efekta. Putevi su sada suvi, krenuli su u akciju i izlaze na teren. Lokalna samouprava je kao i u prethodnom periodu obezbedila gorivo za učesnike akcije, dok obi daju svoju mehanizaciju, a Baranda nam je posebno bitna jer se sprovodi komasacija dugi niz godina unazad tako da su nam atarski putevi ovde najzapušteniji. Nakon realizacije akcije u Barandi već narednog petka sledi ista akcija u Sefkerinu, a zatim i u Opovu.“, izjavio je Markov.

Akcija je pripremana i planirana mnogo ranije ali je bila prolongirana zbog lošeg vremena, tako da se ovo sada radi uoči prolećnih radova.

„Više puta smo pomerali ovu akciju zbog lošeg vremena i sada je poslednji rok pred prolećne radove. Podelili smo se u pet ekipa gde će svaka grupa odraditi unapred određene lokacije u ataru, ima dosta rupa koje treba popuniti, zbog čega ćemo svakako odraditi još jednu akciju kako bi smo atarske puteve doveli u najfunkcionalnije stanje“ rekao je ispred organizacije poljoprivrednika iz Barande Aleksandar Veselinov.

Danas je završena Baranda, u naredni petak sledi Sefkerin, a zatim i Opovo.

Da nam klima štima: Pridruži se akciji „Sat za našu planetu“ večeras u 20:30 časova

Da nam klima štima: Pridruži se akciji „Sat za našu planetu“ večeras u 20:30 časova

Pridruži se akciji „Sat za našu planetu“ večeras u 20:30 časova

OPOVO, 27. mart 2021 – Globalna akcija „Sat za našu planetu 2021 – Pokreni se za Planetu” (Earth Hour), koju organizuje Svetska organizacija za prirodu (WWF), ove godine se održava uz podršku Vlade Švedske u okviru projekta „Da nam klima štima“, a u kojoj aktivno učestvuje Opština Opovo.

Zbog epidemiološke situacije, i ove godine ćemo „Sat za našu planetu“ obeležiti digitalnom kampanjom. U vanrednim okolnostima poput ove, klimatske promene i njihov uticaj na život svakog od nas, ali i sveta koji nas okružuje, iz dana u dan postaju sve važnija tema u svakodnevnom životu. Zato nam je veoma važno da što više ljudi uključimo u ovu kampanju.

Planiramo aktivnosti koje će učesnicima dati priliku da se edukuju o klimatskim promenama i, što je najvažnije, o tome šta mogu da urade kako bi klimatske promene ublažili ili im se prilagodili. U tome nam je neophodna i pomoć svih državnih institucija i društvenoodgovornih organizacija i kompanija.

Molimo vas zato da nas podržite u ovoj akciji. To možete učiniti na sledeće načine:

– Isključivanjem kompletnog dekorativnog osvetljenja i gašenjem svetla u zgradama 27. marta 2021. u trajanju od 1 (jednog) sata, od 20:30 do 21:30 časova, ukoliko to ne podrazumeva angažovanje ljudi (odnosno, ukoliko je moguđe daljinsko gašenje);

– Pozivanjem partnera i šire zajednice da se iz svojih domova priključe virtuelnom događaju putem ovog linka i zajedno sa nama se pokrenu uz originalnu muziku i koreografiju.

Bašta na novi način: Plodored – ključan pojam uspešne bašte

Bašta na novi način: Plodored – ključan pojam uspešne bašte

Plodored – ključan pojam uspešne bašte

Piše: Irina Jevtić

Zapitajmo se: šta je ključno za dobre prinose? Mnogi će krenuti da nabrajaju: dobro seme, zalivanje, đubrenje, vremenske prilike… Sve to stoji pod brojevima 2, 3, 4…. Ali PLODORED bi trebao da se stavi na čelo ovog spisk

Sama reč «plodored» podrazumeva red po kojem rastu kulture u bašti. Ali ne u jednoj godini. Ovaj pojam obuhvata značajan vremenski period i to minimum 4 godine.

Najjednostavniji primer, na kome se može prikazati važnost plodoreda je krompir. Može se nabaviti najskuplje i najkvalitetnije seme krompira, da se đubri najsavremenijim sredstvima, zaliva po najstrožijim pravilima, da iznad svakog reda stoji po 10 stručnjaka, ali ako se seje iz godine u godinu na istoj parceli slika će izgledati od prilike ovako: već u drugoj godini prinos će biti manji, u 3-oj ćemo se  teško izboriti sa zlaticom, u 4-oj će ga napasti bolesti. Zašto baš krompir kao primer? Jer po crpljenju korisnih elemenata iz zemljišta možda može da se uporedi samo sa krastavcem. Mada ni on mu nije ravan.

Glavno pravilo plodoreda: ista kultura može da se vrati na isto mesto tek nakon 4-te godine. A da proširimo pravilo pa dodamo da se kulture iz iste porodice ne sade i ne seju na isto mesto naredne 4 godine. Dakle kod istog tog krompira paradajz ili paprika nisu dobri sledbenici,  niti prethodnici.

I prvi razlog tome su bolesti. Povrtne kulture iz iste porodice imaju iste bolesti. Ako godinama na istom mestu rastu iste biljke štetni mikroorganizmi samo moraju da preguraju zimu i u proleće dobijaju svog omiljenog gazdu nazad.

Drugi razlog su naravno štetočine. Povrće iz iste porodice ima iste štetočine. Ko je  pokušavao da odgaji plavi patlidžan pored krompira sigurno to zna. 😉

I zimu štetočine sa povrća provode negde u zemlji, i to mnoge u obliku jaja, a u proleće srećno dočekaju omiljenu hranu, koju im vredni baštovan svojeručno pruži sadeći paradajz na isto mesto kao i prethodne godine.

Ni manje ni više nepoštovanje plodoreda dovodi do nemerljivog troška novca. Krastavac, tikvice i bundeve su veliki ljubitelji azota, koji se ionako uglavnom nalazi u vazduhu, u nedostupnom obliku za biljku. Sejanjem ovih kultura na isto mesto iz godine u godinu primorani smo da im taj azot nadoknađujemo. Dakle, trošimo novac na raznorazna hemijska sredstva. A sa azotom postoji još jedna neprijatna zamka. Prekomerno unošenje istog u zemljište dovodi do povišene koncentracije nitrata u plodovima. Takvi plodovi nisu poželjni za upotrebu u ishrani.

Poznato prirodno đjubrivo od fermentisane koprive daje isti rezultat.

Ispoštovati plodored je jednostavno. Na prvi pogled se čini nemogućim i komplikovanim, ali nije.

I prve će tome doprineti stalne leje. Lako i jednostavno napraviti plan bašte i zapisati gde šta raste. Dogodine samo pomeriti kulturu u sledeću leju, pa opet zapisati. Uzto kao bonus ide i činjenica da vremenom tačno znamo koliko strukova jedne kulture staje u leju, pa ne proizvodimo viškove rasada.

Sledeći prijatelji plodoreda su siderati. Ako u jednoj godini nakon paradajza posejemo slačicu u jesen, a u proleće ovas, već imamo dve kulture koje su rasle nakon paradajza, obogatile zemlju neophodnim mikroelementima, rasterale štetočine i uništile bolesti paradajza.

Naročito je bitna sideracija za manje parcele gde je prosto nemoguće menjati mesta kulturama zbog nedostatka prostora.

Jednostavan primer četvorogodišnjeg plodoreda na jednoj leji: paradajz, krastavac, kupus, luk i tek u 5-j godini opet paradajz ili njegova rodbina kao sto su krompir, paprika ili plavi patlidzan.

O ogromnom učinku plodoreda govore i sledeće činjenice:

Na leji gde je harala tuta absoluta, kulture koje ona napada ne vraćaju se naredne 2-3 godine;

Posle krompira najbolje je posejati lucerku i pustiti zemlju da «odmori» 2-3 godine;

Nakon pojave bolesti poput plamenjače ili Phitophora, kulture koje one napadaju premeštaju se u drugu leju. Na isto mesto mogu da se vrate tek u 4-oj godini.

Poštovanje plodoreda može doneti neočekivane i uvek prijatne rezultate, naročito malim baštama.