Međunarodni festival dečjeg folklora: ONDA KAD JE PROCVETAO ĐURĐEVAK (VIDEO ’97)

Međunarodni festival dečjeg folklora: ONDA KAD JE PROCVETAO ĐURĐEVAK (VIDEO ’97)

ONDA KAD JE PROCVETAO ĐURĐEVAK

Opovo, 7. avgust 2020;

Ansambl Đido, Centar za kulturu Vuk Karadžić, Bečej

Od 2017. godine u Opovu se u okviru manifestacije povodom dana opštine „Majski dani“ ponovo organizuje Dečji folklorni festival „Đurđevak“, koji nažalost ove godine nije održan zbog epidemiološke situacije i vanrednih mera. Međutim, originalna manifestacija pod nazivom Međunarodni festival dečjeg folklora „Đurđevak“ prvi put je osmišljen i održan pre 24 godine i trajaće od 1996. do 1998. godine, a naziv je dobio jer se održavao u vreme kad cveta đurđevak.

RKUD Zlatica, Opovo

Organizator i osnivač festivala je bilo Radničko kulturno umetničko društvo „Zlatica“ iz Opova, na čijem čelu je kao upravnik društva bio Nenad Stokić. Društvo je devedestih godina prošlog veka imalo prvi ansambl, tri dečja ansambla, orkestar i oko 200 članova. Zlatica je bila veoma aktivna beležeći gostovanja na koncertima širom tadašnje Jugoslavije ali i u inostranstvu (Grčka, Bugarska, Rumunija).

Mada su godinu dana ranije organizovali smotru folklora odraslih „ŽOKEJ 95“ na kojem su učestvovala društva iz Žitišta, Opova, Melenaca, Elemira, Jarkovca i KUD Bosiga iz Rumunije, novi festival je organizaciono bio mnogo zahtevniji jer je program trajao više dana (28. april – 2. maj, sa centralnom manifestacijom 1. maja) i imao mnogo više učesnika, dok su se programski sadržaji održavali i u Sakulama, Barandi i Sefkerinu.

Dobrodošlica za goste

Sve tri godine glavni pokrovitelj festivala je bila tadašnja Skupština opštine Opovo, a treći festival 1998. godine podržali su Sekretarijat za nauku, obrazovanje, kulturu i sport AP Vojvodine i Ministarstvo kulture Republike Srbije. Takođe, manifestaciju su sponzorisala opštinska društvena i privatna preduzeća i ustanove, među kojima je bio i Dom kulture Opovo (Opštinska narodna biblioteka Opovo), u kojem su se održavali koncerti. Tadašnji direktor kulturne ustanove, naš poznati slikar Pal Dečov, osmislio je znak festivala i dizajnirao kataloge, koji su se štampali 1997. i 1998. godine (nije nam poznato da li je štampan katalog i za prvi festival jer ga nema u arhivi ONB Opovo). Na osnovu tih kataloga saznajemo ko su bili učesnici festivala, kao i ko su bili članovi organizacionog i umetničkog odbora. 

U arhivi Opštinske narodne biblioteke nalazi se i trosatni video zapis sa festivala iz 1997. godine koji smo digitalizovali i taj način sačuvali od zaborava. U videu se pojavljuju svi organizatori, gosti, zabeleženi su  razgovori i kratki intervjui sa akterima koji i danas zvuče interesantno, a govore o entuzijazmu i energiji tog vremena. Zabeleženo je mnoštvo nastupa ansambala u salama u opštini, a kako bi sve bilo na vrhunskom nivou, za tu priliku kao konferansje angažovan je čuveni TV voditelj Minja Subota.

Naredne 1999. godine u vreme kad je trebao da se održi četvrti po redu Đurđevak, u našoj zemlji je zbog NATO bombardovanja bilo vanredno ratno stanje, tako da se festival nije ni održao. Nakon toga usledile su ekonomske i političke turbulencije, a uskoro se ugasilo i Radničko kulturno-umetničko društvo „Zlatica“.

Minja Subota na prijemu u opštini

Đurđevak 96: RKUD „Zlatica“ Opovo, Dečji folklorni ansambl „Trajanca“ Stara zagora (Bugarska), Studio za folklor „Žarka Đurovića“ Podgorica (Crna Gora), Sportsko radničko – kulturno umetničko društvo „Kozara“ Kozarska Dubica (Republika Srpska), KUD „Jon Kreange“ Dolovo, KUD „Maksim Marković“ Kosjerić, KUD „Stanko Paunović RNP Pančevo, KUD „PKB Korporacija“ Padinska Skela.

Đurđevak 97: RKUD „Zlatica“ Opovo, Dečji folklorni ansambl „Trajanca“ Stara zagora (Bugarska), KUD „Đurđevak“ Kljajićevo, KUD „Srbija“ IMT Novi Beograd, KUD „Vranič“ Vranić, KUD „Soko“ Inđija, KUD „Prnjavor“ Prnjavor, KUD „Đerdan“ Valjevo, KUD „Stanko Paunović“ RNP Pančevo, KUD GSP „Nikola Tesla“ Beograd, KUD „Teleoptik“ Zemun, KUD „PKB Korporacija“ Padinska Skela, KUD „Jon Kreange“ Dolovo. ORGANIZACIONI ODBOR: Nedeljko Stašević (predsednik), Stevan Đurić, Nenad Stokić, Pal Dečov, Stevan Verle, Milan Bunčić, Jadranka Stojanov, Anica Pavlovski, Dragan Ugrinov, Vesna Milidragović dr Jasmina Pavlović; PROGRAMSKI SAVET: Srboljub Popović, Dragana Stegić, Dragutin Jović.

logo festivala

Đurđevak 98: RKUD „Zlatica“ Opovo, Dečji folklorni ansambl „Trajanca“ Stara zagora (Bugarska), KUD „Đerdan“ Valjevo, Dečji folklorni ansambl „Branko Radičević“ Centar za kulturu „Sirmiumart“ Sremska Mitrovica, KUD „Milica Vučetić“ Slatina – Čačak, Akademsko kulturno umetničko društvo „Svetozar Marković“ Studentski kulturni centar Kragujevac, Ansambl narodnih igara i pesama „Đido“ Centar za kulturu „Vuk Karadžić“ Bečej, KUD Termoelektrane „Nikola Tesla“ Obrenovac, KUD Doma kulture Starčevo, Bunjevački kulturni centar „Tavankut“ Subotica, KUD „Branko Radičević“ Stara Pazova. ORGANIZACIONI ODBOR: Nedeljko Stašević (predsednik), Nenad Stokić, Milan Bunčić, Stevan Đurić, Tomislav Radović, Milan Buzadžija, Pal Dečov; UMETNIČKI ODBOR FESTIVALA: Aleksandar Ivić, Dragana Stegić, Dragutin Jović, Rade Krivokuća.

AKUD Svetozar Marković, Kragujevac
Pomoć privredi: DANAS ISPLATA 60 ODSTO MINIMALCA

Pomoć privredi: DANAS ISPLATA 60 ODSTO MINIMALCA

DANAS ISPLATA 60 ODSTO MINIMALCA

BEOGRAD, 7. avgusta (Tanjug) – Ministar finansija Siniša Mali kaže da će danas biti isplaćeno 60 odsto minimalca za više od milion zaposlenih u privatnom sektoru i istakao da je time pokazano da privreda može da se osloni na državu u trenutku kada je to najpotrebnije.

On je za portal B92 naglasio da je prvi paket mera privredi podrazumevao tri minimalca, te je za više od milion radnika isplaćeno oko 800 miliona evra.

Ovim isplatama, kako je rekao, pokriven je veći deo poslovne godine malim i srednjim firmama u privatnom sektoru, a minimalac nije bila jedina podrška.

“Kada se saberu iznosi odloženog plaćanja poreza i doprinosa, minimalci isplaćeni privredi, kao i novac koji je država obezbedila građanima u vidu jednokratne pomoći od 100 evra, dolazi se do cifre od oko 278 milijardi dinara”, naveo je Mali.

Napomiinje da je moratorijum na kredite (avgust i septembar) još jedan dodatni alat da se prebrodi kriza.

“Ko je likvidan i ima sredstava, treba da izmiruje svoju ratu na vreme. Na prvi udar pandemije NBS je reagovala efikasno i odlučno, omogućila je građanima i privredi zastoj u otplati obaveza prema bankama i davaocima finansijskog lizinga na period od tri meseca”, naveo je on.

Zbog korona krize sve svetske ekonomije doživele su pad, a ministar Mali navodi da rezultati u Srbiji ohrabruju, da je u prvih šest meseci zabeležen pad privrede od 0,9 odsto dok su sve druge privrede sveta doživele dvocifreni pad.

Napominje da je EU u drugom ovogodišnjem tromesečju zabeležila rekordan pad ekonomske aktivnosti od oko 12 odsto. Američka ekonomija, inače najveća na svetu, u drugom tromesečju potonula je neverovatnih 32,9 odsto na godišnjem nivou, što su analitičari već ocenili kao “istorijsko”.

Bez obzira na korona krizu ministar je naglasio da neće biti smanjivanja penzija i plata u javnom sektoru, otpuštanja ili zaboravljanja bilo koje ugrožene socijalne grupe.