Ptice našeg kraja: Modrovoljka – slavuj iz močvare

13/08/2025

OPOVO, 13. avgust 2025 – Modrovoljka (Luscinia svecica) je ptica iz reda pevačica (Passeriformes) i kao i mali i veliki slavuj pripada rodu Luscinia. Ali dok slavuji pevaju iz šumskih gustiša i žbunja, modrovoljkinu pesmu čujemo iz tršćaka močvarnih staništa. A pesma joj po melodičnosti ne zaostaje za slavujevom. Pesma je jak, čist zvižduk s brzim raznovrsnim ukrasima, uključujući i oponašanje. Međutim, za razliku od njenih rođaka slavuja koji se osim pesme ne mogu pohvaliti „vizuelnim imidžom“ modrovoljka je šarenija, posebno na grlu i grudima.

Foto:Č.Vučković/Glas Opova

Modrovoljka je strogo zaštićena vrsta koja se gnezdi pretežno u starim tršćacima i zajednicama rogoza i šaševa uz obale ribnjaka, slatinskih jezera i sličnih akvatorija. Odozgo je tamnobraon, ima belu prugu iznad oka i jarko plavo grlo sa belom pegom i ispod riđu traku na grudima (podvrsta cyanecula ima belu pegu i rasprostranjena je u južnoj i centralnoj Evropi, dok podvrsta svecica ima crvenu pegu i naseljava severnu Evropu). Ženka nije tako šarena i ima belu portiklu s tamnom prugom kraj grla.

Naseljava nizijske predele Bačke i Banata, a u našem kraju u manjem broju se gnezdi na ribnjacima u Sakulama i Barandi, kao i na Rakitašu i Velikoj slatini u Opovu, dok se najveća gnezdeća populacija nalazi na Pečenoj slatini u Barandi, na jezeru Slatina i Sigetskom prelazu. Gnezdi se od 20. aprila do 30 juna, selica je i tokom seobe se pojavljuje i na drugim otvorenim staništima.

MaPro Ecommerce

Online shop već od 9.999 rsd

Sa zapanjujućim dizajnom, neverovatno je lako napraviti online shop za samo par minuta.

pročitajte još i

Kanal Dunav–Tisa–Dunav: Žila kucavica Vojvodine

Kanal Dunav–Tisa–Dunav: Žila kucavica Vojvodine

Mreža kanala Dunav–Tisa–Dunav, poznatija kao DTD, predstavlja jedno od najvećih hidrotehničkih dostignuća na ovim prostorima i jedan od simbola Vojvodine. Izgrađen pre više od pola veka, sistem kanala prostire se na više od 900 kilometara i obuhvata plovne,...

najnovije

najčitanije