Putopis: U ZLATNOM GRADU

Putopis: U ZLATNOM GRADU

U ZLATNOM GRADU

Opovo, 13 Januar 2019

Legenda kaže da su nekada davno, davno tri brata Meh, Leh i Čeh  poveli slovenske narode. Meh je deo odveo ka Rusiji, Leh ka Poljskoj a Čeh je stigao na brdo Rip nedaleko od Praga, tu gde češki kanonik Kosmas kaže „ To je ona zemlja koju sam vam, ako me sećanje dobro služi nekoliko puta obećavao. Zemlja slobodna, nikom podanička, zveri i ptica puna, slatkim medom i mlekom miriše, a podneblje je ugodno za život. Vode su ovde pune riba. Ništa nam neće nedostajati zato što niko štetiti nam neće. Ovde ćemo ostati“ kaže legenda. Za brdo Rip kažu da je i danas mesto gde bi svaki Čeh, barem jednom u životu trebalo da ode. Kako kaže legenda, a legenda je prepuno u ovom gradu koji i izgleda kao da je deo nekakve bajke, a verovatno to i jeste.
20161022_084412456_ios

Loš deo autoputa kojim se u Prag dolazi, sigurno je ostao u sećanju svima koji su se njime vozili, na tome se upravo radi,  tako da Česi očekuju kraj radova do 2018. Truckanje i klackanje na sat dva od ulaska u grad dobro će prodrmati svakog, išao on autobusom ili kolima. Unaokolo, pitoma okolina i blago zatalasani pejsaž otkriva jednu lepu zemlju sa bajkovitim selima kraj puta odvlače pažnju od od umora i duge vožnje koja je potrebna da se do ove destinacije stigne, autobusom oko 12 sati, kolima i do 8.

Širi centar ima odlike prestonice koja je bila nekoliko decenija pod gvozdenom zavesom, da se to ponegde prikriti okrečenim fasadama, raznim bojama, ali je duh tog vremena, onome ko želi i to da primeti, prisutan. Česi i Slovaci su na ruševinama Habzburške monarhije sa svojim tada vodećim političarima na čelu sa Tomašom  Masarikom 1918. godine dobili svoju državu, Čehoslovačku. Istorijski podaci govore o velikom prijateljstvu između Masarika i kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića, zahvaljujući kojem sadašnja zgrada Ambasade Srbije, tada dodeljena kraljevini SHS, ima zaista jedno od najlepših mesta u Pragu, i nalazi se na pedesetak metara od ulaska na čuveni Karlov most u samom centru grada, dok Češka ambasada, takođe, ima odličan položaj u Beogradu i nalazi se na početku Bulevara Kralja Aleksandra.
ambasada-srbije
20161022_133538487_iosZlatno vreme trajalo je do početka II Svetskog rata gde se sve ponovo poremetilo tokom ovih burnih godina. Nakon rata zemlja ponovo postaje zajednička, ali ovoga puta pod strogim nadzorom komunista i Moskve. Nastupaju teške godine za ove narode, vreme siromaštva i  terora. Iz priča naših starijih i onih koji su Čehoslovačku mogli da posete tada, saznajemo da je standard građana ove zemlje bio veoma nizak i da kao i drugi narodi koji su živeli iza Gvozdene zavese nisu imali mnogo čemu da se raduju, a kamoli putuju ili uživaju u luksuzima. Mnogi još uvek pamte 1968. i 1969 godinu, ugušene proteste i čin samoubistva samospaljivanjem praškog studenta Jana Palaha na centralnom gradskom trgu Vaclavske namesty koji je postao simbol borbe protiv ugnjetavanja na ovim prostorima tokom ove mračne epohe.

Krajem osamdesetih posle turbulentnih događanja širom Sveta i u Čehoslovačkoj dolazi do promena koje su rezultirale razilaženjem Češke i Slovačke 1993. godine, dok je na teritoriji bivše SFRJ besneo građanski rat. Primer političkog rešenja i načina na koji su se razišle Češka i Slovačka verovatrno će ostati kao jedan od najsvetlijih u modernoj istoriji, gde se posle višedecenijskog zajedničkog života u jednoj zemlji desio razlaz, bez mnogo tenzija i emocija, a kamoli ispaljenog metka ili nekakvog nasilja. I danas između ove, sada susedne zemlje vlada više nego prijateljstvo, granice nema s obzirom da su obe zemlje članice EU, za sada kako kažu, nakon stupanja na važne političke funkcije, premijeri i predsednici prvo posećuju komšijske prestonice međusobno, Prag odnosno Bratislavu, u Slovačkoj je moneta evro, a u Češkoj kruna (1evro= 27 CZK )
Prag ima toliko istorijskih detalja, muzeja, crkava, zgrada, spomenika da ih je zaista jako teško samo nabrojiti, a kamoli pisati ili pričati o svima. Ona najznačajnija i najposećenija su, kao prvo Karlov most koji spaja dve obale Vltave,  Malu stranu, sa jedne i stari grad sa druge strane, a koji je sagrađen 1357.godine. Na njemu je  i 30 skulptura svetaca, dug je 515 metar i ima 16 lukova, za vreme kada je zidan bio je najmodernija građevina te vrste u svetu. Ono što je utisak je činjenica da se sa njega zaista pruža jedan od najlepših pogleda na grad, ali toliki je broj turista da most ne možete doživeti kao zasebnu građevinu preko koje idete, već kao nepreglednu i neprekidnu reku ljudi koja preko mosta prelazi, u više redova, na obe strane, stalno, stalno.
20161021_122040013_ios

Tu su i Hradčani ili mesto gde se nalazi Praški dvorac  koji je po Ginisovoj knjizi najveći, svojom pojavom iznad Vltave na koje možete stići i Karlovim mostom, čini pejsaž potpuno bajkovitim i noću kada se popale mnoga svetla koja obasjavaju veličanstvena  zdanja.
Ogromni redovi turista čekaju na ulazak u dvorac, stotine i hiljade njih posmatraju i fotografišu sa ovog mesta panoramu grada, posle toga šetnja ka mostu niz uske uličice na Maloj strani, prepunoj malih simpatičnih restorana, pivnica i prodavnica  suvenira sa motivima Praga. Mnogi hodaju u grupama, visoko podignuti kišobrani odaju turističke vodiče, slušalice u ušima turista, ne obraća se mnogo pažnja na detalje i ljude, svi gledaju unaokolo, slušaju i fotografišu se. Ovde je zabranjena vožnja automobilima, pa se neke grupe voze Segway vozilima, u uspravnom položaju, na dva točka, takođe predvođene svojim vodičem, na Segway-u. Nalećemo u jednom trenutku na grupu ljudi dobro naoružanih foto aparatima i kamerama poslednje generacije, ulećemo slučajno u kadar  ispred istetovirane mlade u venčanici i mladoženje u odelu sa frizurom „Ala Goku“, kinezi, fotografišu se na Hradčanima, venčanje. Spuštamo se dole ka Karlovom mostu i prolazimo pored naše ambasade, stvarno je na najboljem mestu u gradu, ponosno se vijori naša zastava, fasada pomalo oronula, planira se adaptacija, uskoro, čujem,…I
capture

20161022_142408056_iosPreko Vaclavskih namesty, gde i Pražani imaju svog konja stižemo na starogradski trg gde se nalaze veliki spomenik reformatoru Janu Husu, Starogradska većnica, Tinska crkva i škola, čuveni astronomsko astrološki sat Orloj.
20161022_140419037_iosOrloj je napravio 1410. godine časovničar Nikola i za taj posao dobio 3000 groša u gotovini. Sat je prelep ima mnoštvo funkcija , osim što pokazuje vreme, a ispod njega hiljade turista pokušavaju da uslikaju selfi sa njim u pozadini, prava atrakcija. Često je i karakteristično mesto za sastanke i nalaženje.

Uličice oko trga prepune su malih radnji i pivnica koje su dupke pune i u sred bela dana gde se toči pivo u hektolitrima bez prekida. Točeno pivo raznih vrsta u zemlji piva možete dobiti za u proseku 2 evra po čaši 0,5l. naravno u zavisnosti gde sednete, cigarete su duplo skuplje, a na svakom koraku ima restorana kao i tezgi sa fast-food ponudom českih kobasica, komada pečene slanine i kolača u kremu od čokolade i slično. Sve je prilagođeno brzoj usluzi, nekako instant i ide kao na traci. Prag je među prva tri grada u Evropi po poseti turista i to se kao što smo i rekli vidi na svakom koraku. Ekspanzija turizma je počela nakon 2000. godine i Česi se u tome vrlo dobro snalaze. Turizam je jedna od važnih grana privrede i mnogo ljudi živi upravo od njega.  Takođe, kažu da u ovoj gomili ljudi koja se neprestano kreće, skoro da ne možete sresti Čeha. Oni su distancirani od turista i tu su samo oni koji rade na uslugama, tj. oni koji tu moraju da budu. Čehe možete tako na grupno sresti, kako saznajemo ovde od ljudi, jednom godišnje na Starogradskom trgu i to kad se postavi velika božićna jelka pred ovaj praznik.
20161021_100352307_ios

Bezbroj pivnica i restorana po ceo dan, i do kasno u noć, vrve od gostiju i posetilaca, primećujem da ima mesta na koje dolaze Česi u vreme ručka, mlađe osobe, srednjih godina, porodice, kolege. Sa druge strane prostori koji za svoju ciljnu grupu imaju turiste načičkani su mnogobrojnim rekvizitima koji služe za animiranje istih, a na svakom koraku imate priliku da potrošite po neku krunu za stvari koje vam možda i nisu potrebne.

U nekoliko situacija imao sam priliku da razgovaram sa našim ljudima koji duže vreme žive u Pragu, gde rade i zasnovali su porodice. Stekao sam utisak da se ne prave velike razlike među pojedincima koji dolaze sa prostora bivše SFRJ, mnogi se međusobno druže, ima mešovitih brakova, zajedničkih poslova i svega što karakteriše naše u belom svetu. Kažu za Čehe da su zatvoreni i prilično hladni, što dokazuju i tvrdnjama da i posle godina poznavanja nema intimiziranja i  kućnih poseta. Standard  je u današnje vreme solidan, ali ne onakav kakvim ga možda zamišljamo mi u Srbiji, kažu naši domaćini, ko radi za strane firme i korporacije, ima dobru platu, radnici u uslugama, kasirke i kako bismo rekli, običan svet ima plate od 400 evra pa na gore, život u Pragu je skup i potrebno je dosta raditi kako biste zaradili i priuštili neku vrstu luksuza.

The tower atop Petrin Hill, a lovely green space 1,000 feet above Prague.

The tower atop Petrin Hill, a lovely green space 1,000 feet above Prague.

O specifičnosti ovog naroda govore i činjenice da su na obližnjem brdu Petrin izgradili kulu koji podseća na Ajfelovu u Parizu i da je viša od nje za jedan metar, ali zajedno sa brdom, kao i da na primer reč Škoda koja jedan od giganata industrije ove zemlje u prevodu znači šteta.
20161019_205619020_ios

Javni prevoz odlično funkcioniše i kombinacija tramvaja, autobusa, trolejbusa i metro linija će vas u rekordnom roku prebaciti na željenu destinaciju. Svuda su mape grada, displeji sa obaveštenjima, možete kupiti vremenske karte i koristiti ih svuda, ja sam koristio vremensku koja traje jedan sat i košta 24 krune (oko 1 evro), a za to vreme možete stići praktično u bilo koji deo grada. U ponoć počinje noćni red vožnje, ali je bez obzira i na to vrlo funkcionalan.

Turističke ture koje se nude posetiocima u Pragu su između ostalih Karlove Vary, prelepo banjsko lečilište i grad u neposrednboj blizni , kao i Drezden u susednoj Nemačkoj koje zaista vredi posetiti. Ono gde je mene put naveo je grad i tvrđava Terezin, na 60  km od Praga. Sagrađen je još u vreme cara Josifa II krajem XVIII veka a u njemu je bio zatočen i kasnije umro Gavrilo Princip. Terezin je u kasnijim decenijama, tj u vreme II Svetskog rata je bilo mesto stradanja i zastrašujući nacistički logor. O svemu tome više u nekom drugom tekstu.
20161020_210922700_ios

Čuveni restoran, kafana Slavija se nalazi na obali reke Vltave , preko puta je Narodno pozorište, a iznad je deo prostora slavne filmske akademije. Sačuvan je duh starih vremena, restoran je prostran i pun posetilaca. Slavija je nešto nalik našem hotelu „Moskva“ u Beogradu, preporučujem, u dnevnoj varijanti kafu, a uveče točeno pivo, ima ih mnogo. Kažu da su ovde mnogi svraćali, pisali pesme i romane, u nju je svraćao veliki češki reformator i tvorac moderne države Masarik, Tesla je jedno vreme živeo i studirao u ovom gradu, Kafka ima svoj muzej i sasvim je sigurno da su u Slaviji ponekad popili piće. Svakako preporučujem neku od pivnica, klubova kojih ima napretek, ali posebno preporučujem upravo Slaviju, kao jednu od predstavnika klasične i tradicionalne češke atmosfere i duha.
20161021_105202576_ios

Zlatni grad je svakako turistička destinacija koju vredi posetiti. Jeftini aranžmani i relativna blizina ovog grada u odnosu na nas, činjenice su koje će vam možda pomoći da se rešite i uputite  u ovom pravcu. Sigurno je da ćete biti bogatiji za mnoštvo lepih uspomena.

(Raportaža je napisana tokom 2016. godine i tada prvi put objavljena na našem sajtu)

Tekst i foto: Zoran Lazić