Državna ceremonija u Debeljači:  PREDSEDNIK ALEKSANDAR VUČIĆ OTKRIO SPOMENIK TIBORU CERNI

Državna ceremonija u Debeljači: PREDSEDNIK ALEKSANDAR VUČIĆ OTKRIO SPOMENIK TIBORU CERNI

PREDSEDNIK ALEKSANDAR VUČIĆ OTKRIO SPOMENIK TIBORU CERNI
Debeljača, 14. jun 2017;
Pred više hiljada ljudi koji su se okupili iz svih krajeva južnog Banata, a među kojima je bilo preko tri stotine građana iz naše opštine, danas je u centralnom parku u Debeljači predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predvodio državnu ceremoniju otkrivanja spomenika Tiboru Cerni, jednom od 108 poginulih vojnika na Košarma 1999. godine.

Govornici su bitku na Košarama uporedili sa grčkim Termopilima jer su znatno brojčano manje snage Vojske Jugoslavije branile karaulu i ulaz u Metohiju od združene vojske OVK, Nato avijacije, Legije stranaca i regularne albanske vojske.

Prema svedočenju preživelih, Tibor je tokom bitke svojevoljno napustio zaklon kako bi otkrio položaj neprijateljskog snajperiste, koji je bio verovatno pripadnik francuske Legije stranaca i danima zadavao probleme našim vojnicima. Snajperista je dva puta pucao, tako da je njegov položaj otkriven i ubrzo je likvidiran. Međutim, drugi metak je bio koban i za Tibora.

Uz sve državne počasti vence su položili prtedsednik države, predstavnici Vlade Srbije, lokalne samouprave, delegacija Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, kao i predstavnici Saveza udruženja boraca, koji su inicirali podizanje spomenika.

Prisutnima se obratila Kata Cerna, Tiborova majka, koja se zahvalila svima koji su danas došli u Debeljaču i poručila državi i generalima da čuvaju svoje mlade vojnike.

Predsednik Srbije je najavio da će doneti odluku o dodeli spomenice kojom bi se obeležavala bitka na Košarama i da će taj orden dodeliti svakom od 108 junaka koji su dali život na Košarama.

– Njegov nedoživljeni život i naš je dug, a svi umiru jedanput, a neki ne umiru nikad. Neka zauvek živi i uvek ima ovakve heroje Srbija, poručio je Aleksandar Vučić.

Bitka na Košarama je trajala od 9. aprila do 10. juna, na granici Jugoslavije i Albanije i bila je najveća kopnena bitka tokom NATO bombardovanja. Cilj napada je bilo presecanje vojnih komunikacija između Đakovice i Prizrena što bi omogućilo kopnenu unvaziju na Kosovo i Metohiju. Srpski vojnici su izdržali sve napade i bombardovanje avijacije, nanevši neprijatelju značajne gubitke ali su se nakon potpisivanja Kumanovskog sporazuma morali povući sa prostora južne srpske pokrajine.

U borbama na Košarama poginulo je 108 vojnika (18 oficira i podoficira, 50 vojnika na redovnom služenju vojnog roka, 13 rezervista i dvadesetak dobrovoljaca), a 150 je ranjeno. S druge strane, poginulo je nekoliko stotina pripadnika OVK, 300 ranjeno, a tokom bitke uništeno je i pet tenkova albanske vojske.