Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture:  OPOVO I BOR NA PRIJEMU OPŠTINA

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture: OPOVO I BOR NA PRIJEMU OPŠTINA

OPOVO I BOR NA PRIJEMU OPŠTINA
Beograd, 18. jun 2015;
Saobraćajna infrastruktura i primеna Zakona o planiranju i izgradnji, zajеdnički su priorirеti opština Opovo i Bor, čiji su prеdstavnici danas razgovarali sa prеdstavnicima Ministarstva građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе na rеdovnom prijеmu opština.
Prеdstavnici opštinе Opovo ukazali su na prioritеtnе infrastrukturnе potrеbе ovе opštinе, prе svеga izgradnju lokalnog puta Opovo-Dеbеljača u dužini od 12 kilomеtara koji spaja Opovo sa Kovačicom a na komе stojе radovi.
opstine prijem
Oni su zatražili i pomoć u održavanju dеla putnog pravca koji povеzujе Opovo sa Zrеnjaninskim putеm i pomoć u izgradnji kružnog toka u ovoj opštini.
Iz opštinе Opovo intеrеsovali su sе i za davanjе u zakup građеvinskog zеmljišta budući da, kako su rеkli, imaju potеncijalnе invеstitorе zaintеrеsovanе za ulaganjе.
Prеdstavnici opštinе Bor ukazali su na hitnost rеhabilitacijе puta ka Borskom jеzеru, kojе jе turistički potеncijal opštinе. Oni su istakli da sеova opština nalazi izmеđu Dunava, Koridora 10 i bugarskog Koridora 4 zbog čеga imaju naglašеnu potrеnu da sе infrastrukturno povеžu sa ovim važnim pravcima.
Nakon konsultacija sa prеdstavnciima Ministarstva, zakazan jе niz daljih sastanaka sa nadlеžnim institucijama kako bi ovе opštinе dobilе svе potrеbnе odgovorе.

 

 

 

Briga o deci – najveća briga (2):  BEZBEDNOST DECE U SAOBRAĆAJU

Briga o deci – najveća briga (2): BEZBEDNOST DECE U SAOBRAĆAJU

Briga o deci – najveća briga (2):
BEZBEDNOST DECE U SAOBRAĆAJU
Opovo, 19. jun 2015;
PROJEKAT „BRIGA O DECI – NAJVEĆA BRIGA“ SUFINANSIRAN JE OD STRANE MINISTARSTVA KULTURE I INFORMISANJA REPUBLIKE SRBIJE. U septembru 2012. godine, u sklopu kampanje „Pažnja sad“ čiji je organizator bila Agencija za bezbednost u saobraćaju, održani su javni časovi za učenike prvog i drugog razreda osnovnih škola u Opovu, Barandi, Sakulama i Sefkerinu. Međutim, tom prilikom smo saznali neugodnu vest da je naša opština treća na mapi javnog rizika stradanja dece u Srbiji. Agencija za bezbednost saobraćaja sprovela je istraživanje stradanja dece u saobraćajnim nezgodama po opštinama Republike Srbije. Istraživanje je obuhvatalo period od 2009. do 2011. godine i analizirane su sve saobraćajne nezgode sa nastradalim licima u kojima su učestvovala deca do 14. godine života. Istraživanje je obuhvatalo saobraćajne nezgode u kojima su učestvovala deca kao putnici, pešaci, biciklisti, pa čak i kao vozači.
01

 

Mada se u našoj školi redovno rade programske edukacije dece iz oblasti ponašanja u saobraćaju, povremeno sprovode pokrajinske i republičke kampanje uz učešće stručnjaka i radnika Ministarstva unutrašnjih poslova, ipak primarnu ulogu imaju pre svega roditelji. Ono što radimo mi sami, radiće i naša deca bez obzira šta ih učili u školi. Prelazak ulice na neobeleženom prostoru, prelazak ulice na crveno svetlo, nepažnja prilikom učestvovanja u saobraćaju bilo da smo pešaci, biciklisti ili vozači motornih vozila, i ono što je najčešće i često sa tragičnim posledicima, neodgovorno ponašanje u vozilu ili da budemo precizniji, nevezivanje sigurnosnog pojasa.
02

 

Ruralna sredina kao što je naša nosi još jedan rizik. Često se zavaravamo, i mi i deca, da odsustvo gustog gradskog saobraćaja znači i povećanu bezbednost. Deca se slobodno igraju na kolovozima, opuštenije voze bicikle i rolere, ali kao što smo iz prethodno navedenih podataka videli nesreća ne bira selo ili grad. Nesavesnih vozača ima nažalost svuda i ne treba puno istraživati pa utvrditi da je u našoj opštini veliki broj saobraćajnih prekršaja zbog prekoračenja dozvoljene brzine. Dovoljno je da se određeno vreme zadržite u nekoj od dužih lokalnih ulica i vizuelno možete primetiti da dobar broj vozača ne poštuje ograničenje brzine, a pojedinci voze kao da su na trkama. Ne možemo reći da policijskih patrola koje kontrolišu vozače radarom nema, ali jednostavno, ni te patrole ne mogu dežurati 24 časa.
03

 

Kada se pre par godina dogodila stravična nesreća u jednoj od ulica u Opovu gde je upravo zbog neprilagođene brzine vozila život izgubila devojčica koja se igrala pored kolovoza, pomislili smo da će se nešto ipak promeniti, bar u svesti vozača. Tim povodom, lokalna samouprava je u jednoj od opovačkih ulica, koja je bila poznata po bahatim vozačima, odlučila i sprovela akciju postavljanja usporivača brzine ili popularno zvanih „ležećih policajaca“.
05

Duž ulice postavljeno je četiri usporivača što je kasnije izazvalo negodovanje stanovnika te ulice ali i drugih korisnika ovog kolovoza koji na svom kraju vodi u atar. Nedavno je prikupljana i lokalnoj samoupravi dostavljena peticija u kojoj se zahteva uklanjanje ovih veštačkih prepreka, jer kako navode, oštećuju automobile i pretovarene poljoprivredne prikolice. Peticija i zahtev dospeli su na dnevni red Skupštine opštine Opovo o čemu su odlučivali odbornici lokalnog parlamenta. Začudo, nastala je oštra diskusija između onih koji su bili za uklanjanje i onih koji su bili za to da usporivači ostanu tu gde su. Na kraju, preovladao je zdrav razum, posebno kada je jedan od odbornika (Dragomir Mišković) rekao da živi u toj ulici, da usporivači i njemu smetaju, ali i da je činjenica da se u toj ulici prekoračuje brzine i da sebi nikad ne bi oprostio ako bi se nekom detetu nešto dogodilo nakon što bi odlučili da usporivače uklone. Usporivači su ostali, a pojedini odbornici su tražili da se isti postave i u drugim ulicama i naseljima naše opštine. Jedan lep primer društvene odgovornosti i brige kako za decu, tako i za sve građane naše lokalne zajednice.
06

04ZNAČAJ SIGURNOSNOG POJASA U AUTOMOBILU
Najnovija istraživanja Agencije za bezbednost u saobraćaju u decembru prošle, 2014. godine iznela su statistiku vezanu za korišćenje pojasa u automobilima. Prema njihovim podacima, 71,6% vozača u Srbiji vezuje pojas, za suvozače je taj procenat nešto manji – 68.1%, a što se tiče vezivanja pojasa na zadnjem sedištu, taj procenat iznosi svega 4%! Imajući u vidu da se na zadnjem sedištu u velikom broju slučajeva voze i deca, dolazimo do poražavajuće istine da je od stotinu dece svega nekoliko zaštićeno pojasom na zadnjem sedištu. Matematika je surova, ali ne laže. Uporedimo ova istraživanja sa istraživanjima u razvijenim zemljama. Recimo, u Nemačkoj, Francuskoj i Švedskoj, procenat vezivanja pojasa na prednjem sedištu iznosi 98%. Razvijene zemlje koje su uspostavile efikasan i održiv sistem upravljanja bezbednošću saobraćaja nalaze se na samom vrhu lestvice po upotrebi osnovnih sistema zaštite u vozilu, dok se Srbija nalazi na samom dnu lestvice. Pred nama je odgovoran zadatak da i u našoj državi ovaj procenat približimo maksimumu. Da bismo to uradili, moramo svi kao pojedinci biti svesniji kakvu nam zapravo zaštitu pruža vezivanje sigurnosnog pojasa i korišćenje dečijih auto – sedišta, i nama kao vozačima ili suvozačima, i deci na zadnjem sedištu, a zatim preduzeti odgovarajuće mere u cilju povedanja bezbednosti u saobraćaju.
08

Sigurnosni pojasevi i dečija auto – sedišta su osnovni sistem zaštite vozača i putnika u vozilu, dok vazdušni jastuk spada u dodatni sistem zaštite, što znači da ima svoju zaštitnu funkciju samo ako su vezani pojasevi. Od 2006. godine u svim državama EU upotreba pojasa je obavezna, i to na svim sedištima na kojima su ugrađeni pojasevi.

09

Upotreba sigurnosnih pojaseva i dečijih auto-sedišta, prilikom sudara zadržava telo vozača odnosno putnika čvrsto vezano za sedište i time sprečava udar tela u delove unutrašnjosti vozila. Prilikom udara vozila u neku prepreku, vozilo se zaustavlja, a nevezana tela koja se nalaze unutar vozila nastavljaju da se kreću i udaraju u unutrašnjost vozila – volan, vetrobranska stakla, sedište ispred sebe itd. Vezan pojas u ovakvim situacijama ima funkciju da zadrži čoveka vezanog za sedište i spreči povrede.

10

Pojas je napravljen tako da prelazi preko najčvšćih delova tela – ramena i karličnog pojasa. Poznato je da se prilikom sudara opterećenje vozača i putnika povećava i do 20 puta. Na taj način putnik sa zadnjeg sedišta može da povredi vozača ili suvozača na prednjem sedištu, nezavisno od toga da li oni koriste pojas ili ne. Zato je važno da pojas koriste svi putnici u vozilu, jer nevezani putnici mogu da ugroze vozača i suvozača, koji sede na prednjim sedištima i koji su vezani.

Vratimo se na realne, svakodnevne situacije, gde vozimo našu decu recimo od kuće do škole, ili do vrtića.

  1. a) Nismo se vezali, ni mi ni deca. Nemamo naviku da se vezujemo, a naročito ne na tako kratkim relacijama. A pošto smo ogledalo našoj deci, nisu se vezala ni deca. Slobodna su na zadnjem sedištu, ne moraju mirno da sede, mogu čak i da se popnu na zadnje sedište i da na kolenima nesmetano posmatraju kroz zadnju šoferšajbnu recimo automobil iza njih, jer su primetili da se u njemu vozi jedan lep zlatni retriver.

 

 

  1. b) Ušli smo u auto, odvojili par sekundi vremena da stavimo sigurnosni pojas. Proveravamo da li su i deca to uradila. Kad deci od najmlađeg uzrasta ponovite nekoliko puta da treba da se vežu u automobilu, oni de uskoro to i sami da usvoje i više nećete morati ni da im govorite. Deca uče neuporedivo lakše i brže od odraslih. Rešenje je upravo u tome da vezivanje pojasa postane navika, kako vama, tako i deci, bez obzira na to da li dete da pređete dva ili sto dva kilometra.

Zamislite sada situaciju saobraćajne nezgode na prvoj raskrsnici. Da li je uopšte potrebno razmišljati o tome kakve su posledice ako se nismo vezali? Jasno je kao dan. Mogu da budu kobne. A u drugom slučaju može da se desi da je jedina posledica to što deca nisu videla zlatnog retrivera. Prema tome, razmislite dobro i pamet u glavu kad slededi put budete seli u auto. Deca su naša najveda odgovornost.

Da bismo sačuvali živote građana Srbije, posebno mladih, na inicijativu potpredsednika Vlade Srbije i ministra građevinarstva, saobradaja i ingrastrukture prof. Dr Zorane Mihajlovid, u decembru prošle godine pokrenuta je akcija ’’Veži pojas’’, za početak preko dnevnih listova. Vedi broj vozača koji pravilno upotrebljava sigurnosni pojas doprinede smanjenju povređivanja i stradanja vozača i putnika u vozilima u saobradajnim nezgodama. Cilj ove akcije je da se u narednom periodu podigne svest vozača o pravilnoj upotrebi sigurnosnih pojaseva i tako se sačuvaju ljudski životi.

Veoma važan korak je i edukacija dece u vrtićima, osnovnim i srednjim školama. Preduzeće ’’Parking servis’’ organizovalo je osmi po redu ciklus akcije ’’Đaci vas mole, usporite pored škole’’. Na ovaj način, deca se upoznaju sa bezbednim ponašanjem u saobradaju kroz interaktivne časove prilagođene njihovom uzrastu. Našoj opštini bi ovakvi časovi svakako dobrodošli.

Agencija za bezbednost saobradaja i Centar mladih Srbije pokrenuli su projekat ’’Vršnjačka edukacija’’. Ideja ovog projekta jeste da mladi ljudi postanu ambasadori bezbednog ponašanja u saobradaju i da svojim primerom uče svoje vršnjake. Ovaj projekat prilagođen je gimnazijama i srednjim školama u vidu tribine u trajanju od jednog školskog časa, a u pitanju je diskusija koja obiluje primerima i zahteva angažovanje publike, što predstavlja pravi način prenošenja znanja i formiranja ispravnih stavova kada je ponešanje u saobradaju u pitanju.

Takođe, AMSS je postavio simulator čeonog udara u svom Auto centru u Ruzveltovoj broj 19, i poziva sve građane da svakog radnog dana i subotom, od 9 do 17 časova mogu besplatno isprobati simulator i uveriti se u značaj korišdenja sigurnosnog pojasa u saobraćaju pri minimalnoj brzini.

Dakle, akcije postoje, naše je da se u njih uključimo, da budemo o njima obavešteni, i da nam bude omogućeno da aktivno u njima učestvujemo zajedno sa našom decom.

Jedan od tri najčešda uzročnika smrtnosti u saobraćajnim nezgodama je nevezivanje pojasa. Pojas smanjuje rizik od teških povreda u saobradajnim nezgodama za oko 60-70% dok u slučaju prevrtanja vozila smanjuje rizik od smrtnog stradanja za 75%. To je ono što treba da imamo u vidu, a ne da stavljamo pojas da bismo izbegli plaćanje kazni zbog nenošenja istog. Ruku na srce, tako rezonujemo, zar ne? Koliko puta ste kad sednete u automobil na mesto suvozača čuli rečenicu: ’’Veži se, stavi par hiljada dinara u džep’’. E pa nije poenta u tome. Veži se i čuvaj se. Nikada ne znamo šta može da nam se dogodi na putu. Ne zavisi sve od nas. A i da zavisi, zar smo nepogrešivi? Čuvajmo našu decu. U stvari, kad malo bolje razmislimo, trebalo bi da se obratim deci, svesnija su i razumnija od nas odraslih. Prema tome, deco draga, kad sednete pozadi u auto, vežite pojaseve vašim slatkim malim ručicama, i kažite mami i tati da i oni napred to obavezno urade. Jer, život je jedan i vredan. Čuvajte ga.
07

 

Bazar polovnih udžbenika:  PRODAJA, KUPOVINA I MENJANJE POLOVNIH UDŽBENIKA U SUBOTU

Bazar polovnih udžbenika: PRODAJA, KUPOVINA I MENJANJE POLOVNIH UDŽBENIKA U SUBOTU

PRODAJA, KUPOVINA I MENJANJE POLOVNIH UDŽBENIKA U SUBOTU
Opovo, 19. jun 2015;
U subotu 20. juna na platou ispred fontane u opovačkom parku održaće se bazar polovnih školskih udžbenika. Organizatori akcije pozivaju sve zainteresovane učenike i njihove roditelje da dođu u subotu u 10:00 časova i učestvuju u akciji. Što bude više učesnika, odnosno izloženih knjiga, bazar će dobiti na funkcionalnosti i svrsishodnosti. Cilj ovog bazara je da oni koji imaju polovne udžbenike iste ponude na prodaju, a sa druge strane, da svi oni koji imaju potrebu za nabavkom udžbenika na ovom mestu pronađu polovne udžbenike po povoljnim cenama.
DSC_0076

Fudbal veterani:  MEMORIJALNI TURNIR JEŠIĆ – PLAVŠIĆ U NEDELJU

Fudbal veterani: MEMORIJALNI TURNIR JEŠIĆ – PLAVŠIĆ U NEDELJU

MEMORIJALNI TURNIR JEŠIĆ – PLAVŠIĆ U NEDELJU
Sakule, 19. jun 2015;
U nedelju 21. juna održaće se Memorijalni turnir „Ješić – Plavšić“ u kojem učestvuju fudbalski veterani sva četiri kluba iz naše opštine. Turnir će početi u popodnevnim časovima, a branioci prošlogodišnjeg trofeja su veterani Radničkog iz Barande. Turnir se održava na stadionu Sveti Nikola u Sakulama.
DSC_0097