Finansijski izazovi za male poljoprivredne proizvođače u Srbiji

Finansijski izazovi za male poljoprivredne proizvođače u Srbiji

Poljoprivreda je ključna za ekonomiju Srbije, ali mali poljoprivredni proizvođači suočavaju se s brojnim finansijskim izazovima. Prema poslednjim podacima, više od 40% malih poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji se bori sa problemima u pristupu tržištima i finansiranju. 

Od nedostatka sredstava za nabavku opreme do poteškoća u pristupu tržištima, oni se svakodnevno bore sa preprekama koje mogu ugroziti njihovu konkurentnost i dugoročnu održivost. 

U ovom tekstu razmotrićemo finansijske izazove s kojima se suočavaju mali poljoprivredni proizvođači, kao i savete koji mogu pomoći u prevazilaženju tih problema.

Pristup finansiranju i bankarskim kreditima

Jedan od najvećih finansijskih izazova za male poljoprivredne proizvođače ili one koje interesuju koraci za otvaranje firme u Srbiji jeste pristup povoljnim bankarskim kreditima. 

Prema izveštaju Narodne banke Srbije, samo 15% poljoprivrednih proizvođača koristi bankarske kredite, dok se 40% njih suočava s problemima u dobijanju finansiranja zbog visokih kamatnih stopa i nedostatka adekvatnih garancija. 

Zbog specifičnosti poljoprivredne proizvodnje, banke često smatraju poljoprivredu visokorizičnom delatnošću, pa samim tim kreditne linije mogu biti nepristupačne ili sa visokim kamatnim stopama. Da bi se povećale šanse za dobijanje kredita, važno je imati dobro razrađeni poslovni plan i osiguranje ili garanciju koja može smanjiti rizik za banku.

Međutim, postoje i druge opcije finansiranja. Na primer, subvencije i bespovratna sredstva od strane države i EU mogu predstavljati značajnu pomoć, ali konkursi za ove fondove su često konkurentni i zahtevaju visok nivo administracije. 

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u 2022. godini, samo 35% poljoprivrednika u Srbiji koristilo je EU fondove, dok su konkursi za ove fondove bili preplavljeni prijavama. U tom smislu, bitno je pratiti relevantne pozive za finansiranje i osigurati da aplikacija bude u potpunosti ispunjena i dostavljena na vreme.

Polje kukuruza na njivi Foto: https://www.pexels.com/photo/corn-plant-on-field-1112080/

Nedostatak adekvatnih investicija u tehnologiju

Poljoprivredni sektor u Srbiji je još uvek dominantno tradicionalan, što znači da mnogi mali proizvođači koriste zastarelu tehnologiju. Prema izveštaju FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu), čak 60% poljoprivrednih proizvođača u Srbiji koristi stariju opremu koja je ekonomski manje efikasna. 

Nedostatak investicija u savremenu opremu i mašine predstavlja ozbiljan finansijski izazov. Nove tehnologije mogu povećati efikasnost i smanjiti troškove, ali njihova nabavka zahteva značajna početna ulaganja, koja mnogi poljoprivrednici nemaju.

Da bi prevazišli ovaj problem, poljoprivrednici mogu razmotriti nekoliko opcija. Na prvom mestu, udruživanje i kooperacija sa drugim proizvođačima putem raznih aktivnosti i događaja kao što je npr. Međunarodni sajam poljoprivrede, lova i ribolova, može omogućiti zajednički ulazak u nabavku skuplje opreme, čime bi troškovi po proizvođaču bili znatno niži. 

Takođe, mnoge zemlje i organizacije nude kredite sa povoljnim kamatama ili subvencionisane linije i podsticaji za kupovinu moderne opreme, pa je važno pratiti i koristiti ove pogodnosti.

Problemi sa naplatom i nesigurnost tržišta

Mali poljoprivredni proizvođači u Srbiji često se suočavaju sa problemima u vezi s naplatom svojih proizvoda. Iako proizvode visokokvalitetnu robu, neizvesnost tržišta i kašnjenje u plaćanjima od strane kupaca mogu ozbiljno ugroziti njihov poslovni tok. 

Prema istraživanju Srpske poljoprivredne komore, čak 40% poljoprivrednika ima problema sa naplatom, što dovodi do problema s likvidnošću. Ovaj problem postaje još izraženiji u vremenu globalnih ekonomskih promena, kada se teško predvideti stabilnost cena i potražnje za poljoprivrednim proizvodima.

Zbog toga, važno je da poljoprivrednici uspostave jasne ugovorne odnose sa kupcima i budu spremni da pregovaraju o rokovima plaćanja i metodama naplate. 

Jedan od načina da se izbegne kasna naplata je i korišćenje predujmova ili avansa za proizvodnju, koji mogu smanjiti rizik od nelikvidnosti. Takođe, kako bi se osigurali stabilniji prihodi, preporučuje se diverzifikacija proizvoda, što može smanjiti zavisnost od jednog tržišta ili kupca.

Visoki troškovi proizvodnje i nabavke inputa

Pored finansijskih problema koji se odnose na tržište i finansiranje, visoki troškovi nabavke semena, đubriva, pesticida i drugih inputa predstavljaju dodatnu prepreku za male poljoprivredne proizvođače. 

Poskupljenja ovih materijala, posebno u poslednjih nekoliko godina, dodatno povećavaju pritisak na profitne marže poljoprivrednika. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, cena osnovnih poljoprivrednih inputa porasla je za 15% u poslednjih pet godina

Da bi smanjili ove troškove, poljoprivrednici bi trebalo da istraže različite dobavljače i odaberu one koji nude konkurentne cene, ali i da razmotre mogućnost planiranja kupovine unapred, kada se mogu iskoristiti povoljniji uslovi.

Regulacije i administrativni troškovi

Administrativni troškovi, povezani sa usklađivanjem sa zakonodavstvom, predstavljaju još jedan finansijski izazov za male poljoprivredne proizvođače. Prema izveštaju Svetske banke, oko 25% poljoprivrednih proizvođača u Srbiji smatra da su administrativni troškovi prekomerni i zahtevaju mnogo vremena i resursa. 

Pravo poslovanje u sektoru poljoprivrede u Srbiji zahteva poštovanje brojnih zakonskih regulativa, što podrazumeva plaćanje poreza, izrada izveštaja i redovno izveštavanje prema nadležnim organima. Ovi troškovi mogu biti opterećujući za male proizvođače, jer zahtevaju ulaganje u administrativnu podršku ili angažovanje stručnjaka.

Mali poljoprivredni proizvođači u Srbiji suočavaju se sa brojnim finansijskim izazovima koji mogu ugroziti njihovu konkurentnost i opstojnost na tržištu. 

Da bi prevazišli ove prepreke, važno je ulagati u modernizaciju opreme, pravilno planirati budžet, optimizovati administrativne troškove i, što je najvažnije, koristiti dostupne izvore finansiranja. 

Samo uz kontinuirani rad na unapređenju poslovnih procesa i odgovorno upravljanje resursima, mali poljoprivrednici mogu povećati šanse za dugoročnu stabilnost i uspeh.

Najmanje plate u uslužnim delatnostima, 59.229 dinara, najveće programerima, 294.853

Najmanje plate u uslužnim delatnostima, 59.229 dinara, najveće programerima, 294.853

BEOGRAD, 26. avgusta (Tanjug) – Prosečna junska neto plata u Srbiji iznosila je 107.075 dinara a podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da su razlike u primanjima po delatnostima velike, pa su najmanje plate registrovane u delatnosti koju statistika beleži kao ostale uslužne delatnosti, gde je prosek iznosio 59.229 dinara a najveće u računarskom programiranju – 294.853 dinara. Osim programera koji su najviše doprineli da prosečne plate u celoj delatnosti koja se vodi kao informisanje i komunukacije budu 237.767 dinara, plate veće od 200.000 dinara u junu su imali i zaposleni u duvanskoj industriji – 223.145 dinara, vazdušnom saobraćaju – 234.185 kao i naučnom istraživanju i razvoju – 210.515 dinara.

Junski neto prosek u poljoprivredi iznosio je 84.907 dinara, u rudarstvu 132.637 dinara, građevinarstvu 90.884 dinara, trgovini na veliko i malo 89.237 dinara, saobraćaju 93.841 dinar. U prerađivačkoj industriji koja zapošljava veliki broj radnika zabeležen je prosek od 96.693 dinara, pri čemu su razlike po pojedinim proizvodnjama velike pa su se plate kretale od 64.622 dinara u preradi drveta, osim proizvodnje nameštaja do duvanske proizvodnje sa prosekom od 223.145 dinara. Osim zaposlenih u ostalim uslužnim delatnostima, na listi onih sa najnižim primanjima su i angažovani u pripremanju i posluživanju hrane sa prosekom od 60.584 dinara i zaposleni na popravci računara i predmeta za ličnu i upotrebu u domaćinstvu, čiji je junski prosek iznosio 62.467 dinara.

Narodni muzej Pančevo: Koncert “U slavu Aksentija”

Narodni muzej Pančevo: Koncert “U slavu Aksentija”

PANČEVO, 26. avgust 2025
Narodni muzej Pančevo poziva zainteresovanu publiku da u sredu 27.avgusta sa početkom u 19:00 časova, prisustvuje koncertu pod nazivom “U slavu Aksentija”, koji će se održati na platou ispred zgrade muzeja u okviru Letnjeg programa grada Pančeva.
Koncert je tematski posvećen kompozitoru Aksentiju Maksimoviću. U pauzi između numera, prof. Boris Matijević, predstaviće značaj pančevačkih kompozitora, među kojima je i Aksentije Maksimović u svetlu doprinosa razvoja srpske nacionalne škole i srpskog romantizma 19. veka.
Publika će imati priliku da čuje izvođenje dva njegova dela, aranžirana za dečiji gudački kvartet violina.
Takođe, publika će čuti i delo Jovana Bandura, po kome Muzička škola u Pančevu nosi ime.
Koncert će obuhvatiti i predstavljanje solističkog i kamernog programa učenika nižih razreda OMŠ “Jovan Bandur” Pančevo, klase prof. Luke Balaša iz izdvojenog odeljenja u Dolovu, kao i segment dečijeg festivala “Raspevano proleće” u organizaciji Muzičkog centra Pančevo.

Streličarstvo: Međunarodni turnir „Tvrđave Vojvodine 2025“, zlato za Matveja Jevtića

Streličarstvo: Međunarodni turnir „Tvrđave Vojvodine 2025“, zlato za Matveja Jevtića

OPOVO, 25. avgust 2025 – U Baču je 23. avgusta održan Međunarodni turnir “Tvrđave Vojvodine 2025” u organizaciji Streličarskog saveza Vojvodine. Turnir je posvećen deci i učestvovali su omladinci do juniorskog uzrasta. Ukupno je bilo oko trideset takmičara različitog uzrasta i kategorije. Vremenske prilike su bile odlične za takmičenje što je uz dobre pripreme rezultiralo obaranjem još jednog rekorda od strane Matveja Jevtića. Matvej je već po ustaljenom običaju uzeo zlato.

Narednog vikenda sledi finale Kupa Srbije u streličarstvu tako da se očekuju još bolji rezultati od našeg mladog takmičara i titula pobednika kupa.

Ribolovački savez Vojvodine: Nedeljni izveštaj za reku Tamiš

Ribolovački savez Vojvodine: Nedeljni izveštaj za reku Tamiš

OPOVO, 25. avgust 2025 – Prema prognozi vremena narednih dana očekuje nas promenjivo vreme sa mogućnošću padavina i sa dnevnim temperaturama do 30 stepeni.

Vodostaji na rekama su niski i u stagnaciji ili manjem opadanju, sa temperaturama vode preko 25 stepeni.

Na delu terena uzvodno od Tomaševca, gornji tok Jaša-Botoš vodostaj nizak, slabo pecaroša a bilo je ulova tostolobika i bele ribe, na starim Tamišima love se babuška, cverglan i sitan šaran.

Tamiš od Tomaševca ka Opovu. Vodostaj nizak, malo ribolovaca. Ulovi retki.

Opovo i okolina slaba posećenost ribolovaca. Od ulova krupna babuška i sporadično šaran na fider.

Donji tok Tamiša vodostaj i dalje u opadanju. Ribolovaca ima malo zbog velikih vrućina i slabog rada ribe. Sitna bela riba radi na crva i glistu. Na varalicu se u večernjim časovima ulovi po koji bucov i štuka.

Bistro i pošteno na vodi!