by Glas Opova | 5.02.2014. | KULTURA
OPOVO, BARANDA, SAKULE, SEFKERIN… PRE I SADA
Opovo, 05. februar 2014;
Na otvaranju današnje izložbe pod nazivom PRE I SADA, na oko stotinak reprinta fotografija srednjeg i većeg formata prikazani su pre svega građevinski objekti javnih, privrednih i kulturnih ustanova, ali i privatnih kuća u Opovu, Barandi, Sakulama i Sefkerinu. Postavku uglavnom čine stare crno bele fotografije, kao i nešto noviji kolori. Motivi fotografija su crkve, škole, apoteke, vatrogasni domovi, mlinovi, domovi kulture, galerija, ulice, raskrsnice, verski i kulturni spomenici, autobuska stanica, hotel, kafane, skele, itd. Izložba je otvorena svakog
radnog dana tokom meseca februara.

by Glas Opova | 5.02.2014. | LOKALNA SAMOUPRAVA
PROJEKAT PODIZANJA POLJOZAŠTITNOG POJASA BARANDA – SAKULE
Opovo, 05.februar 2014
Vezano za aktuelne vanredne događaje od pre nekoliko dana koji se redovno ponavljaju unazad nekoliko zima i u manjem ili većem stepenu onemogućavaju saobraćaj lokalnim putem Batanda-Sakule, kao i sa potpunim slaganjem sa autorom teksta „Zašto više nema drvoreda u Vojvodini“, moramo reći da mi kao Opštinska uprava Opovo, veoma često i prilično dugo postavljamo to pitanje i usmeravamo aktivnosti u tom pravcu. U skladu sa tim, najpre je dato ovalašćenoj kući „Vrt dizajn“ DOO Veternik da izradi projektno-tehničku dokumentaciju za podizanje poljozaštitnih pojaseva na teritoriji opštine Opovo koja je završena maja 2009. godine.
Ovaj projekat, između ostalog, teži sledećim ciljevima:
– umanjenje loših efekata izrazito kontinentalne klime sa toplim letima i hladnim zimama;
– formiranje zaštitnog pojasa duž lokalnog puta Baranda-Sakule na pravcu duvanja lokalnih vetrova čime će se umanjiti loši efekti eolske erozijei problemi stvaranja snežnih nanosa u zimskom periodu;
– osnivanje trajnih zasada koji će biti integrlni deo ukupnog sistema zelenila na teritoriji opštine Opovo, uz težnju očuvanja autohtonog pejzaža.
Po projektno-tehničkoj dokumentaciji za ovaj pojas, dužine 4350 metara predviđeno je 1087 sadnica poljskog ( lučkog) jasena i isto toliko sadnica višesemenog gloga, crvenog gloga, belog gloga ili gloginja kao niža etaža u višoj etaži jasena.
U aprilu 2012. godine Opština Opovo je sa Projektom podizanja poljozaštitnog pojasa duž lokalnog puta Baranda-Sakule K.O.Sakule konkurisala na javni konkurs Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine za sufinansiranje projekata održivog upravljanja životnom sredinom na teritoriji AP Vojvodine u 2012. godini. Za dati projekat Opština Opovo je dobila sredstva u iznosu od 2.150.000,00 dinara koja su obezbeđena iz Fonda za zaštitu životne sredine Republike Srbije, sa obavezom sopstvenog učešća do iznosa od 2 826 240,00 dinara koliki je ukupan iznos sredstava za realizaciju projekta. Ugovor je potpisan, ali sredstva nikada nisu isplaćena zbog ukidanja Fonda neposredno posle tadašnjih izbora, što je sudbina mnogih projekata i drugih opština..|
Naša su nastojanja da po ovom osnovu ili na neki drugi način ostvarimo sredstva za realizaciju ovog, nama veoma potrebnog projekta, a lična želja radi zažtite životne sredine i svih blagodeti koje nam daruju drveće i zelene površine, da ih je što više.
Inspektorka za zaštitu životne sredine-Marina Mitrović,dr.vet.med.
by Glas Opova | 5.02.2014. | DRUŠTVO
ČIJE SU SAD OVE „KERE“
Opovo, 05. februar 2014|Problem pasa lutalica na teritoriji Opštine Opovo odavno je iz akutnog statusa postala hronična dijagnoza. Psi lutalice se često kreću u čoporima, a retkost više nisu ni napadi na građane i posebno decu. Lokalna samouprava (kao i većina opština u Srbiji) nema dovoljno sredstva za formiranje azila za napuštene životinje kako to predviđaju propisi Evropske Unije na koje se obavezala i naša država. To bi podrazumevalo izdvajanje znatnih finansijskih sredstava od osnivanja javnog preduzeća, izgradnje azila sa smeštajnim prostorom, veterinarske ambulante, stalno zaposlenog stručnog osobolja i službe zoo – higijene (šintera), itd. U više navrata rešavanje problema je pokušano na posredan način preko službi zoohigijena iz Pančeva i Ćuprije ali sem što su postojale pravne prepreke, broj pasa lutalica se ni posle intervencija nije znacajno smanjivao.
Na osnovu iskustvenog saznanja, a za to ne treba biti veliki ekspert, razlog za brojnu populaciju pasa lutalica leži u sledećim činjenicama. Na ulicama se nalazi određen broj vlasničkih pasa sa lokala. To su psi koje vlasnici jednostavno puštaju da slobodno lutaju i koji se povremeno vraćaju u svoja dvorišta. S druge strane pojedini vlasnici se oslobađaju svojih pasa tako što ih puste na ulicu i više ne primaju u svoja dvorišta. Naravno, u obzir treba uzeti i reprodukciju među samim psima lutalicama.
Međutim, izgleda da je najveći broj pasa lutalica „uvezen“. Javna je tajna da prolaznici iz Beograda koji dolaze ili prolaze vikendom kroz naša naselja ostavljaju svoje bivše kućne ljubimce. Simptomatično je da su na ulicama veoma brojni rasni psi koji se najčešće pojavljuju nakon vikenda. Ali tu nije kraj problemima ove vrste. Psi lutalice u centru Opova su uglavnom poznati, a građani, posebno oni koji vole pse daju im čak i imena. I taman se na neke naviknemo , a onda se bukvalno odjednom pojavi novi kontigent pasa. Teško je poverovati da neki pojedinac iz Beograda napuni puna kola kučića i doveze u Opovu kako bi ih se oslobodio. Jedna od hipoteza je da to rade pojedine službe zoohigijene, koje na jednom mestu hvataju pse i naplate te svoje usluge, a onda na pristojnoj udaljenosti u nekom drugom mestu, te iste pse oslobode. Ne tvrdimo da je ovo tačno, ali je sasvim moguće.
Kako god bilo, jutros smo u opovačkom parku zatekli nove pse, za koje već na prvi pogled možemo reći da su bili nečiji kućni ljubimci. I šta sad, i kako rešiti ovaj problem.
by Glas Opova | 5.02.2014. | DRUŠTVO
OČISTITE ISPRED SVOJIH LOKALA
Opovo, 5.februar 2014
Posledice nevremena i vetra koji je duvao prethodnih dana vidljive su na svakom koraku, ali je takođe primetan i trud ljudi da se očisti, popravi, ukloni sve ono što je prethodnih dana vetar napravio. Dobro je što nije bilo materijalne štete, odnetih crepova i slično kao što je bilo primera po Vojvodini.
Jedan od loših primera i nemar zabeležili smo pred jednim lokalom u centru Opova, sada kada je nevreme prestalo i može da se očisti, apelujemo na sve vlasnike lokala da urede prostor pred njima. Kada je već interes da se u nešem mestu dobro zarađuje, onda je i obaveza da je pred lokalom sređeno, zar ne?.
by Glas Opova | 5.02.2014. | DRUŠTVO
ZAŠTO VIŠE NEMA DRVOREDA U VOJVODINI
Opovo, 05. februar 2014;
Autor ovog teksta dobro se seća drvoreda duž celog zrenjaninskog puta do Beograda. Za one nešto mlađe, koji se tada još uvek nisu rodili, prepručujem da pogledaju antologijski srpski film „Skupljači perja“ čije su pojedine scene snimane upravo na zrenjaninskoj magistrali i gde se ti drvoredi mogu lepo videti. Do pre nekoliko decenija u Vojvodini su pored svih puteva raznog reda i značaja postojali drvoredi koji su štitili od smetova i vetrova. A onda su ta stabla iz različitih razloga počela da se uklanjaju. Od saobraćajno – bezbedonosnih do nezakonite seče, ali i odlukom vlasti da više nisu potrebna jer smo imali jedan period blažih zima.
Drvoredi i živice pored puta skoro potpuno sprečavaju stvaranje snežnih nanosa i to je pravilo do koga su ljudi došli na osnovu iskustva. Pored vetra i snega, drvoredi štite i od sunca i visokih temperatura, a istovremeno su i zaštita ratarskih useva od štetnih gasova, i naselja od buke. Procenat pošumljenosti Vojvodine je najniži u Evropi i iznosi samo 6,3%, a problem je i u raspopredu šuma jer se sve nalaze u samo nekoliko zona.
Klimatske promene nisu novina u istoriji naše planete. Mikro promene se mogu javljati i više puta tokom jednog stoleća. Orkanski vetrovi, koji sada već redovno duvaju u Vojvodini u ovom periodu godine, svakako su rezultat novih klimatskih promena. Postavljanje zaštitinih pojaseva na kriznim deonicama puta, odnosno u pravcu duvanja vetrova (košave, severca) sada je već neminovnost. Lokalna samouprava je krajem prošle godine započela projekat formiranja zaštitnog pojasa na deonici lokalnog puta Baranda – Sakule. Izvršena su geodetska merenja i čišćenje duž puta. Šta će konkretno činiti zaštitni pojas odlučiće se tokom ove godine, naravno u zavisnosti od finansijskih mogućnosti.
Na putu Baranda – Sakule ni ranije nije bilo drvoreda, i nije Sakulama prvi put da ostanu odsečeni od ostatka sveta. Podsetimo se da je zbog jake zime i velikih smetova polovinom osamdesetih godina Sakule bilo pet dana pod blokadom. Međutim, to nije razlog da tako i ostane. Obilaskom terena ovih dana bili smo svedoci da je put ostajao čist ili minimalno prekriven snegom na deonicama gde su duž saobraćajnice postojali pojasevi živice, šiblja, grmlja ili drveća. Rešenje je očigledno jednostavno… ili možda nije tako.
Page 3,133 of 3,160« First«...102030...3,1313,1323,1333,1343,135...3,1403,1503,160...»Last »