by Glas Opova | 19.07.2025. | SPORT
OPOVO, 19. jul 2025 – Prema prognozi vremena narednih dana očekuje se toplo vreme sa maksimalnim dnevnim temperaturama i preko 30 stepeni. Vodostaji na rekama su niski uz mogućnost manjeg porasta u narednih nekoliko dana.
Na delu terena uzvodno od Tomaševca, gornji tok Jaša-Botoš vodostaj izuzetno nizak, slabo pecaroša a love se bela riba i šaran, na starim Tamiš love se babuška i cverglan. Deo nizvodno od Tomaševca danju se lovi sitan tostolobik a uveče bela riba uz retke ulove šarana.
Uzvodno od brane u Opovu malo ribolovaca ali ima sporadičnih ulova bele ribe, šarana i soma, na brani u Opovu lovi se sitan smuđ u sumrak.
Na delu terena od Pančeva do Opova je veoma mali broj ribolovaca. Većih ulova nije bilo a od ulova sitna bela riba i babuška.
Bistro i pošteno na vodi!
by Glas Opova | 19.07.2025. | DRUŠTVO
PANČEVO, 19. jul 2025
Potvrđen je prvi slučaj groznice Zapadnog Nila u Južnobanatskom okrugu ove sezone – virus je dijagnostikovan kod pacijenta iz Banatskog Novog Sela. Kako navodi Zavod za javno zdravlje Pančevo, virus je otkriven i među komarcima u Kovinu (lokacija Kovinski Dunavac), pokazao je nadzor sproveden 9. jula. Virus groznice Zapadnog Nila prenosi se ubodom zaraženog komarca, a najbolja zaštita je prevencija – sistematsko zaprašivanje komaraca, uklanjanje stajaćih voda u domaćinstvima, upotreba komarnika i lična zaštita tokom boravka na otvorenom, posebno u zoru i sumrak.
Nadzor nad ovom zarazom sprovodi se svake godine od 1. juna do 15. novembra.
Izvor; Zavod za javno zdravlje Pančevo, 013 Info
by Glas Opova | 19.07.2025. | Poljoprivreda
EOGRAD, 19. jula (Tanjug) – Naredba koju je donelo Ministarstvo zaštite životne sredine o merama postupanja u cilju uništavanja i sprečavanja daljeg širenja unete alohtone divlje vrste Herakleum sosnovski (Heracleum sosnowskyi), prepoznate kao jedne od najopasnijih stranih biljnih vrsta zbog svog invazivnog karaktera i potencijalne opasnosti koju predstavlja za biodiverzitet i ljudsko zdravlje, od danas stupa na snagu. Ova biljna vrsta je nedavno otkrivena u Pančevačkom ritu, u blizini Kovilova, neposredno uz kanal. Kako je objavljeno u Službenom glasniku, svim vlasnicima i korisnicima poljoprivrednog, šumskog i građevinskog zemljišta na području beogradske opštine Palilula, naloženo je da na svojim katastarskim parcelama KO Kovilovo primenjuju mehaničke i hemijske mere u cilju uništavanja i sprečavanja daljeg širenja alohtone divlje vrste Herakleum sosnovski.
U mehaničke mere spadaju redovno košenje ili usitnjavanje i uklanjanje biljne mase, vađenje celih biljaka čupanjem korena tamo gde je to moguće, uklanjanje cvasti pre formiranja semena i njihovo odlaganje, dok hemijske mere podrazumevaju primenu registrovanih sredstava za zaštitu bilja (herbicida), u skladu sa Zakonom o sredstvima za zaštitu bilja i Pravilnikom o uslovima i načinu primene sredstava za zaštitu bilja, kojima se ne ugrožavaju život i zdravlje ljudi i životinja i životna sredina. Kako bi se sprečilo širenje ove biljne vrste prilikom izvođenja mera uništavanja, naglašano je da je zabranjeno iznošenje biljnog materijala sa identifikovanih parcela – nadzemnih i podzemnih delova cvasti i semena, kao i zemljišta (sa biljnim ostacima i semenom). Pri realizaciji uništavanja, obavezna je i primena adekvatne opreme, u skladu sa Pravilnikom o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri korišćenju sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu.
U naredbi je istaknuto i da Zavod za zaštitu prirode Srbije u saradnji sa Institutom za zaštitu bilja i životnu sredinu vrši praćenje stanja i ocenu očuvanosti prirode i stepena ugroženosti divljih vrsta, njihovih staništa i stanišnih tipova na lokacij, kao i da pruža stručnu pomoć i daje smernice u sprovođenju mera. Dodaje se i da inspektor za zaštitu životne sredine nalaže i nadzire primenu mera uništavanja i sprečavanja daljeg širenja ove biljnje vrste. Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo je ranije da je alohtona vrsta Heracleum sosnowskyi izrazito velika biljka, od 100 do 300 cm visine, i da je dvogodišnja ili višegodišnja. Listovi su joj veliki, izdeljeni, dok su cvetovi najčešće bele boje, i da iako cveta i plodonosi samo jednom u toku životnog ciklusa, produkuje veliki broj semena. Poreklom iz Azije (sa Kavkaza), vrsta je od 60-ih godina prošlog veka gajena u zemljama bivšeg Sovjetskog saveza kao medonosna i biljka za ishranu domaćih životinja, ali kada je ova tehnologija napuštena počela je da se nekontrolisano širi. Najveće populacije su prisutne u Letoniji, Estoniji, Litvaniji i Rusiji, ali je lokalno prisutna i u Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj. Ministarstvo zaštite životne sredine u saradnji sa JP “Srbijašume”, Institutom za zaštitu bilja i životnu sredinu i Zavodom za zaštitu prirode Srbije, započelo je početkom meseca aktivnosti na suzbijanju ove divlje vrste na području Pančevačkog rita.
by Glas Opova | 19.07.2025. | AKTUELNO
SRBIJA, 19. jul 2025
Po prognozi RHMZ danas se očekuje pretežno sunčano i toplije vreme, posle podne na istoku Srbije, uz lokalni razvoj oblačnosti, ponegde kratkotrajna kiša, a od ponedeljka se očekuje novi toplotni talas.
Duvaće slab do umeren vetar, zapadni i severozapadni, uveče južni i jugoistočni.
Maksimalna dnevna temperatura biće od 30 do 33 stepena Celzujusa.
U drugom delu noći ka nedelji u Vojvodini i Podrinju očekuju se lokalni pljuskovi sa grmljavinom.
Naredne sedmice očekuje nas novi toplotni talas, koji će biti najizraženiji na jugu i istoku zemlje, u periodu od ponedeljka do petka, kada se očekuje temperatura od 35 do 40 stepeni.
U Vojvodini i zapadnoj Srbiji u utorak i sredu temperatura u manjem padu, ali će se zadržati toplo od 32 do 35.
Osveženje sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom očekuje se tek od idućeg vikenda.
by Glas Opova | 18.07.2025. | EKONOMIJA
Izvor: Biznis.rs
Leto je najčešće period kada se odlučujemo za veće radove u kući, kao što su krečenje ili zamena stolarije. Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, ugradnjom stolarije se u Srbiji bavi 1.317 preduzeća, što praktično znači da potrošači imaju na raspolaganju veliki izbor materijala, načina ugradnje i na kraju – cena.
Kada su u pitanju prozori, prvi kriterijum koji određuje cenu jeste materijal. Najjeftinija opcija su PVC prozori koji su, zahvaljujući pristupačnoj ceni i dobrom odnosu kvaliteta i trajnosti, najčešći izbor domaćinstava.
“Međutim, ko se odluči za drvene prozore moraće da računa na čak 40 odsto višu cenu u odnosu na PVC, dok kombinacija drvo-aluminijum može biti i duplo skuplja. Na to se nadovezuju troškovi zastakljivanja, dimenzije otvora i vrsta zatvaranja”, objašnjava Milan Ivanišević iz firme Ilu Term.
On dalje kaže da je cena samog prozora tek deo troška.
“Prava vrednost se ogleda u kvalitetu ugradnje. Tu dolazimo do RAL montaže – koja važi za energetski najefikasniji način ugradnje, ali i najskuplji. Ipak, ona se isplati na duže staze, jer sprečava gubitke toplote, kondenzaciju i oštećenja zidova. Obična montaža prozora kreće se između pet i 10 evra po otvoru, ali ta cena može rasti u zavisnosti od složenosti radova i potrebnih materijala”, navodi Ivanišević.
Ugradnja prozora uključuje dihtovanje, okove, šrafove, završnu obradu zidova, pa čak i dodatne korekcije otvora.
“Jedna od najčešćih grešaka je da dimenzije otvora meri sam kupac. Time preuzimate odgovornost za eventualno pogrešne mere. Precizno merenje mora obaviti lice koje izrađuje i ugrađuje prozor. Bilo da angažujete firmu ili privatnog majstora, oni su ti koji snose odgovornost za ispravne mere i ako dođe do greške njihova je obaveza da naprave novi prozor – o svom trošku”, savetuje naš sagovornik.
Slična pravila važe i za vrata. Kada je reč o unutrašnjim (sobnim) vratima, za demontažu starih uglavnom se plaća oko 25 evra, dok montaža novih – sa dovratnicima i krilom – košta između 30 i 50 evra. Za ulazna vrata cena je viša, jer demontaža košta između 25 i 45 evra, a ugradnja od 45 do 80 evra.
“Postavljanje sobnih vrata obično uključuje i montažu, sečenje okvira i ugradnju u otvor ravnih zidova. Za razliku od ulaznih, unutrašnja vrata ne moraju biti zvučno ili termoizolovana, niti protivprovalna. Ipak, ne treba zanemariti estetski aspekt gde se unutrašnja vrata biraju po stilu, boji i teksturi, jer čine važan deo enterijera”, navodi Ivanišević.
Na tržištu se mogu pronaći PVC vrata, drvena, aluminijumska, kombinacije sa staklom ili metalom, ali najvažnije je da obezbede zaštitu i komfor.
Autor: Ljiljana Begović